(e)knjige

[Samuel]

Jest, Ratchet... Ostat će slatka... Što se 3 seashells tiče, ček dis aut:
http://www.poopreport.com/BMnewswire/th ... kinda.html
Site sa apsolutnom analizom svake pojave fecesa u filmu.

Guglao sam to slučajno, poštedite me komentara.

[Ire]

zanimljivo i vezano-ish za ovu temu:

Amazon Pulls Macmillan Books Over E-Book Price Disagreement

[poison]

indikativno je da se ponovno ide na šišanje ovaca (tj. krajnjeg potrošača): koliki su ustvari troškovi proizvodnje jedne e-knjige? hm... kako se tekstovi obrađuju kompjuterski, i tako puštaju u tisak, u trenu kada knjiga ide u tisak, oni više nemaju nikakvih troškova za izdavanje e-knjiga. materijal? nula bodova. vrijeme? nula bodova, copy-paste. dakle, koju god cijenu stavili na tu e-knjigu, sve je čisti profit. ali to im nije dosta, pa sada hoće da e-knjiga košta jednako kao meki uvez (za koji se troši i vremena i materijala da bi ugledao svjetlo dana). s brojnim ograničenjima koja pokušavaju postaviti na korištenje e-knjiga - kodirani formati i sl.
pohlepa kao ljudska osobina me nikada neće prestati iznenađivati.

[Samuel]

Ovisi... usporedi umjetnost sa umjetnošću, knjigu sa pjesmom. Ne bi bio prvi put da čujem komentar "ma skinuja bi empetrije, negošta, pa nisam lud, ma kad dođu oni, pa se skupimo svi, e... to je... ludilo...kuišono...ne znam" A rezgovori, intervjui i čitanja knjiga, recimo... huh... Charlesa Bukowskog, počevši s malo cuge, suh glas i pogled negdje iznad, pjesma, tad malo više cuge, komentar, e, to ne ide online. To je jedina mršava nada da će jednog dana, milijunaši postati samo oni... potpuno iskreni. Tko se slaže, tko ne?

[Milena]

OK, Samuele, sad se i ja moram pridružiti Izitpajnu: WTF?

A što se tiče rasprave o Amazonu i Macmillanu i ostalima (čitaj: Appleu, u ovom trenutku), to je, što bi rek'o facebook, komplicirano. S jedne strane, istina je da su fizički troškovi proizvodnje knjige bitno manji za elektronska izdanja nego za papirnata, kao i da distributeri imaju skoro nikakve troškove za skladištenje i transport. No isto je tako istina da iza elektronskog izdanja stoji isti onaj pogon koji stoji iza papirnatog: autor, urednik, marketingaši, ilustratori i ostali. Kao i to da se, bar za sada, prodaja e-knjiga ne može ni usporediti s prodajom papirnatih, tako da cijeli trošak raste (jer se dijeli na manje primjeraka). Naravno, kad bi prodaja e-knjiga porasla, onda bi i cijene mogle padati, jer bi bilo realno očekivati da će se prodati dovoljno primjeraka da se dosegne neka skicirana cifra koja pojedini naslov čini isplativim. No to je sve ekonomska spika, i povezana je s cijelim kompleksom tzv. slobodnog tržišta, kapitalizma, i promjene paradigme u proizvodnji -- i pogotovo prodaji -- sadržaja.

Naime, jedna od bitnih funkcija nakladnika jest -- ili bi bar trebala biti -- da osigura ne samo golu distribuciju proizvoda, nego i njegovo oglašavanje, to jest da posluži kao a) filter za one koji ne žele sami čitati slushpile, te b) truba iz koje će neko djelo vikati da postoji. To su dvije funkcije koje koštaju, i za koje se troškovi ne smanjuju bez obzira na formu distribucije... a za koje, zasad, još nema dobrog alternativnog rješenja. Čak i glazbena industrija, koja je cijelu ovu priču (odnosno, njoj vrlo sličnu priču) već prošla nije još zapravo iznašla dobar način da sve skupa profunkcionira povoljno za dvije krajnje točke: da, neki autori i izvođači mogu živjeti prvenstveno od živih nastupa i dugačkog repa, neki ne mogu. I isto tako, neki ljudi si daju truda da otkriju nove izvore zabave, pa se jako ugodno iznenade. Ali neki jednostavno propadnu u tu moraš-biti-poduzetnik rupu -- što je, meni se bar čini, još veća opasnost kod pisaca nego kod ljudi koji se odlučuju za karijeru pjevačke zvijezde.

Da uopće ne ulazim u problematičnost Appleovog pristupa, koji bi mogao ljudima pružiti pokretni shopping-mall u liku i-uloška, i naviknuti ih da je to ne samo normalno već i dobro pa onda i jedino moguće kao način za nabavku zabave. No to je već sasvim treći rukav cijele priče...

[poison]

S jedne strane, istina je da su fizički troškovi proizvodnje knjige bitno manji za elektronska izdanja nego za papirnata, kao i da distributeri imaju skoro nikakve troškove za skladištenje i transport. No isto je tako istina da iza elektronskog izdanja stoji isti onaj pogon koji stoji iza papirnatog: autor, urednik, marketingaši, ilustratori i ostali. Kao i to da se, bar za sada, prodaja e-knjiga ne može ni usporediti s prodajom papirnatih, tako da cijeli trošak raste (jer se dijeli na manje primjeraka). Naravno, kad bi prodaja e-knjiga porasla, onda bi i cijene mogle padati, jer bi bilo realno očekivati da će se prodati dovoljno primjeraka da se dosegne neka skicirana cifra koja pojedini naslov čini isplativim.

ali sve se to već odrađuje za tiskane knjige!!! malo koji nakladnik ide u e-distribuciju knjiga koje već nije izdao u fizičkom obliku, zar ne?
dakle, cijela menažerija koju si nabrojala će posao napraviti i ovako i onako za tiskano izdanje,i pisanje i uređivanje i ilustriranje i lekturu i marketing... a onda sva lova koja kapne od e-izdanja dolazi kao čisti gratis! (nekako me je teško uvjeriti da se sve nabrojane stvari rade odvojeno za papirnato izdanje, a onda još jednom za ono elektroničko, iako, možda i griješim?)

[Milena]

ali sve se to već odrađuje za tiskane knjige!!! malo koji nakladnik ide u e-distribuciju knjiga koje već nije izdao u fizičkom obliku, zar ne?
dakle, cijela menažerija koju si nabrojala će posao napraviti i ovako i onako za tiskano izdanje,i pisanje i uređivanje i ilustriranje i lekturu i marketing... a onda sva lova koja kapne od e-izdanja dolazi kao čisti gratis! (nekako me je teško uvjeriti da se sve nabrojane stvari rade odvojeno za papirnato izdanje, a onda još jednom za ono elektroničko, iako, možda i griješim?)

Unf, i da i ne: naime, ako se radi kvalitetno elektronsko izdanje, i ono će -- kao i svako drugo reizdanje -- proći još jednu lekturu/redakturu nakon što se napravi finalni format, kojeg također netko mora napraviti. Tako je i s prijelazom iz jednog tiskanog formata u drugi: da, autor i urednik ne bi trebali imati ništa više posla na samom tekstu, ali će svejedno još jednom morati proći tekst, tražeći tipiće i slične gluposti, a i lektor će ga morati pregledati. Isto tako, ako se ide s istom naslovnjačom, onda ilustrator nema novog posla, ali grafičar ima (jer treba napraviti drugačiji format -- je, to je 5 minuta posla, ali nije da nije posao), no nemaju uvijek sva izdanja istu naslovnicu. A ono što je najvažnije u cijeloj priči -- ako se novo izdanje, kakvo god bilo, samo izbaci na tržište po Salingerovom principu (napraviš mu sendvič i staviš ga na vlak), šanse su da će cijela stvar neslavno propasti. Dakle, marketingaši imaju i te kako posla... a oni su skupi. Tj., nisu skupi oni sami po sebi, ali medijski prostor jest, reklama košta (za to vidi nedavni Izitpajnov komentar u jednoj drugoj dretvi). A na velikim tržištima -- tu se opet vraćamo na paralelu s glazbom -- najveći problem nije natjerati neku budalu da kupi knjigu, nego pronaći način da ljude obavijestiš kako knjiga uopće postoji. JKR je u izvornom ugovoru dobila milijun i dvjesto tisuća dolara (ako se točno sjećam) za svojih 7 knjiga. U promociju prvog Pottera uloženo je više od 4 milijuna. Jest, sve se to višestruko vratilo S&S, ali navodim to samo kao primjer iz kojeg se vidi gdje leže pravi troškovi.

Bez obzira na to, stoji da su troškovi manji, samo nisu baš posve nepostojeći. No, recimo, Baen većinu svojih elektronskih izdanja dila za po 5-6 baksa, a veće novce naplaćuju samo za nešto što zovu e-ARC (Advance Review Copy), tj. platiš recimo 15 ili 20 dolara i dobiješ elektronsko izdanje prije nego što uopće izađe papirnato. Što je jako dobar način da se ljude navede da iskašljaju pare za elektronsko izdanje -- evo, ja otvoreno priznajem da ima nekoliko autora za koje ću spremno iskašljati koliko god treba samo da što je prije moguće dobijem njihov novi roman u svoje pohlepne šapice.

A kad se već poteže pitanje reklame za knjige, to je zapravo cijeli jedan novi Pandorin čvor (križanac Pandorine kutije i gordijskog čvora): naime, ako se troškovi za promociju srežu -- a već se sada režu, jer je to nešto što se realno može srezati a da knjige ipak izlaze -- autori koji nemaju već gotovi fan-base koji će, poput mene, staviti preorder na sve što napišu ni ne pogledavši cijenu -- najviše gube novi autori, koji će prolaziti sve lošije i lošije, ne zato što nisu dobri, nego baš zato što nitko za njih ne zna (i ne, nemojmo se zavaravati da bi HP bio ono što jest da u njega nije inicijalno uloženo onih 4 milijunčeka). Zbog čega će im se knjige slabije prodavati, zbog čega će ih nakladnici na kraju izbaciti, i umjesto da ulažu u njih, ulagat će u dodatnih 4 milijuna za promociju nove JKR/Dana Browna/Stephena Kinga ili koga već. Jer će im se to sigurno vratiti... čak i ako ne ulažu puno, budući da za njih već svi znaju. Ali to je sad već područje za koje na ovom forumu ima i stručnijih od mene, ako se ne varam. :kava:

[SAMSUILUNOV OTAC]

Ovisi... usporedi umjetnost sa umjetnošću, knjigu sa pjesmom. Ne bi bio prvi put da čujem komentar "ma skinuja bi empetrije, negošta, pa nisam lud, ma kad dođu oni, pa se skupimo svi, e... to je... ludilo...kuišono...ne znam" A rezgovori, intervjui i čitanja knjiga, recimo... huh... Charlesa Bukowskog, počevši s malo cuge, suh glas i pogled negdje iznad, pjesma, tad malo više cuge, komentar, e, to ne ide online. To je jedina mršava nada da će jednog dana, milijunaši postati samo oni... potpuno iskreni. Tko se slaže, tko ne?

Kako bi rekao Craig Ferguson: "I have no idea what you said, but I agree." :zubo:

Nego, postoji još jedna stvar u vezi e-books biznisa. Piratiziranje. Ako se u nekoj doglednoj budućnosti potpuno odustane od knjiga u materijalnom obliku, svakako će doći do torentiranja e-knjiga (uostalom, već i sada toga ima koliko hoćeš). Ali, za razliku od glazbene i filmske industrije koja ima problema s web vrapcima (ovo neću objašnjavati), ali glazbenici i glumci svejedno sasvim lijepo žive, čini mi se da bi s e-knjigama stvar bila sasvim drukčija. Ljudi koji ilegalno pribavljaju glazbu ili filmove su uglavnom proleteri, oni koji se tim medijima žele okoristiti samo površno (uostalom, koliko sam puta i sam... ovaj... upoznao neke ljude koji to rade, sram ih bilo da ih sram bilo!), tj. pogledaju film, preslušaju album par puta i obrišu ga s harda. Pravi obožavatelji obično kupuju originale, hodočaste po koncertima i idu u kino, žele biti što bliže svojim idolima i sl.
S piscima se to baš ne događa. Nisam baš čuo da pisci imaju svoje gruppies, niti su pisci selebritiji, u smislu da se uslikavaju po tabloidima i vise po iventima, kako se to lijepo kaže na hrvatskom jeziku. Zato, dok glazbenici mogu živjeti usprkos piratiziranju, jer ih na životu održavaju koncerti, pisci bi vrlo brzo propali. Zašto bih platio xy novaca za original e-knjige, kad to isto, bez ikakve razlike (što nije slučaj kod piratskih filmova, albuma ili igara - lošija kvaliteta, zvuk, slika'n'stuff; pričao mi to jedan čovjek pirat, majku mu njegovu ilegalnu!) mogu nabaviti i besplatno?
Ne vidim kako bi piratska e-knjiga mogla biti lošije kvalitete od originalne e-knjige. Nedostajala bi slova đ? Ili bi možda piratske knjige imale taj krucijalan nedostatak što si osobe koje ih nude za ilegalno daunlodanje ne bi htjele priuštiti znak za sarkazam, pa bi svi čitatelji koji si ilegalno nabave e-knjigu, ostali zakinuti za to da ne znaju u kojem je trenutku pisac zapravo htio biti sarkastičan?

Ovo sve je pod uvjetom da jednoga dana knjiga kao tiskani medij potpuno nestane.

[Ire]

kako je počeo (i završio) rat na internetu ...
Amazon vs. Macmillan

[Milena]

S piscima se to baš ne događa. Nisam baš čuo da pisci imaju svoje gruppies, niti su pisci selebritiji, u smislu da se uslikavaju po tabloidima i vise po iventima, kako se to lijepo kaže na hrvatskom jeziku.

To ti je razlika između Coryja Doctorowa (koji zarađuje govorima, pojavljivanjima na skupovima, pisanjem u novinama) i Charlieja Strossa (koji se time bavi puno manje, pa su mu baš knjige glavni izvor zarade), ali je vjerojatno bar dio puta kojim se stvari neumitno kreću.

Ne vidim kako bi piratska e-knjiga mogla biti lošije kvalitete od originalne e-knjige.

Vidi se da ne čitaš puno elektronska izdanja. Trenutno, naime, većina piratskih izdanja nastaje skeniranjem papirnatih, i razlike i te kako ima (službeno izdanje prolazi cijelu onu proceduru koju sam opisivala gore, piratsko prolazi samo automatski OCR); osim toga, dobro konvertirani formati imaju riješene i manje uobičajene znakove (što nije zanemariv element u spekulativnim žanrovima, na primjer), dok piratske konverzije često dožive raspad sistema, itd. Ne da ja imam nekih iskustava s piratskim verzijama, ali tako čujem.

Konačno, pojavljuje se u cijeloj priči još jedan bitan faktor: naime, i glazbena industrija je isto tako bila uvjerena da se mora uništiti pirate jer nitko neće platiti ono što može dobiti besplatno. A onda se ustanovilo da, kad ljudima ponudiš ono što žele, u obliku koji žele, i po cijeni koju su spremni platiti, većina radije klikne na legalni dl nego da se muči po p2p mrežama i čudnim ruskim stranicama zbog par kuna/eura/dolara. Zato legalna trgovina glazbom -- po razumnoj cijeni, bez DRM-a, s razumnim uvjetima -- trenutno raste. Osim toga, odavno je poznato da su ljudi koji najviše skidaju ilegalnu glazbu s interneta istovremeno i ljudi koji najviše troše na glazbu -- naprosto, to je škvadra kojoj je to bitno. Ne računam tu klince koji iz štosa skinu zadnju pjesmu Lady Gage pa je za tjedan dana zaborave.

Slična stvar će se vjerojatno pojaviti i s digitalnim knjigama. Ljudi koji i inače puno troše na knjige, jer ih puno konzumiraju i vole čitati, pod uvjetom da dobiju suvislu mogućnost digitalne kupovine, neće oklijevati platiti za svoj užitak kad im se ponude suvisli uvjeti. To se, uostalom, već jednim dobrim dijelom događa u ljubićkoj zajednici (čitateljice ljubića konzumiraju jako velike količine knjiga). Ali znaš kojim digitalnim knjižarama ide najbolje? Onima koje ljudima nude razumne cijene (u rasponu od 0 do 15 dolara, i, da, raspon je bitan), daju im izbor u kojem formatu žele knjigu, i ne opterećuju ih DRM-om ili zatvaranjem u određeni hardver. A upravo ove zadnje dvije stvari su ono što će se dogoditi ako iPad postane de facto standard za masovnu konzumaciju, i to je ono gdje leži glavni problem sa sukobom Amazon-Macmillan. Iako mi Amazonov postupak nije nimalo simpatičan sam po sebi (a osim toga, to im je treći put da se pokazuju kao kreteni u relativno kratkom razdoblju), bojim se da će to značiti pobjedu za iUložak, a to je nešto što bi moglo biti loše i u puno drugih smislova. Ali to će tek budućnost pokazati... :kava:

[TB]

Čitanje sa monitora imi je naporno za oči, a čitanje sa malih ekrančića mi kvari uživljavanje. Kada bih imao sredstvo na kojem je ekran veličine otprilike A4, odlične rezolucije, prebacio bi se na to. Možda Kindle?

Može li tko opisati kakvo je čitanje s Kindlea ili preporučiti nešto prenosivo i lagano veličine ekrana oko A4?

[TB]

Mana knjiga je što se počni nakupljati po kući.
Dobra strana puno knjiga složenih u nizovima po policama je što se vlasnik stana doima kao intelektualac. Ali poželjno je da korice nisu prešarene i "šundovske", kao što je često slučaj kod SF romana. :zubo:

[nelchee]

sjećam se ove iste rasprave sa Richardom Morganom..
rekla sam da mislim kako će uvijek biti "book fetishista" (a on se složio sa mnom :love: )

ako sam mogla Dinu i GRRMartina (glomazna hrvatska izdanja) tegliti sa sobom u školskoj torbi povrh svega ostalog, ni danas mi to nije problem za manje primjerke.
volim svoje police sa knjigama.
volim ih sortirati.
volim ih posuđivati prijateljima koji ih se inače nikad ne bi sjetili pročitati...

no priznajem, ja možda malo pretjerujem kad je riječ o formi. imam po više izdanja istih knjiga, samo zato jer je nova na koju sam naletila bila ljepše uvezena i ilustrirana od one koju već imam.
ili recimo, naknadno kupim na engleskom ono što već imam na hrvatskom.
a što sad, neke žene vole cipele, neke vole knjige :P

[Samuel]

Što se padova tiče... nije bilo prave prilike sresti se sa više primjera. Jedini koji sam držao u rukama bio je Barnes & Noble. E-ink ne izgleda uopće loše. Preporučio bih ga. Ali opet... prvi mačići... voda...
Što se tiče onog posta i komentatora gore, miss Milena, uputio sam ga prema izvoru profita. Jedini profit koji je za glazbu u budućnosti garantiran leži u koncertima, ne na albumima. Profit garantiran za knjige postati će, figurativno, čitanja. Što se budućnosti tiče, nakon ove generacije... je li tko vidio Spocka da drži list papira?