SF Krleža

[davors]

Hitno mi treba info (pita Korado Korlević, a njemu to treba za neku praktičnu uporabu) koji je ono Krležin roman, novela, drama, što li već, u kome se uz ostale fantastične motive radi i o nekakvom napitku besmrtnosti ili vječne mladosti? Negdje je nešto pisalo o jedno-dva-tri Krležina djela koja se mogu podvesti pod proto-SF, ali ne mogu to naći ovako na brzinu...

[Izitpajn]

Meni je odnekud u glavi rečenica "Aretej ima fantastične motive", ali ne znam ni koje ni kakve ni koliko ni kako ni tko ni koga...

[uglib]

Koliko se sjećam, u Areteju nema nikakvih napitaka osim otrova, ali ima rajska ptica koja može odvesti čovjeka u druge svjetove i za kojom Aretej ode iz 3. u 20. stoljeće tražeći egipćanku Arinoe koja putuje kroz vrijeme, vječno mlada i lijepa.

[davors]

Korado misli da se ta tvar kod Krleže zove Abraksas ili tako nešto. Spominje li se igdje kod Krleže "abraksas" i u kojemu kontekstu?

[uglib]

Korado misli da se ta tvar kod Krleže zove Abraksas ili tako nešto. Spominje li se igdje kod Krleže "abraksas" i u kojemu kontekstu?

U Areteju, čini mi se ne. Ima neko tropsko korjenje koje Aretej pali i drogira se dimom, a iz tame progovara njegov unutarnji glas. Kroz taj dim on ode kroz vrijeme.

Ima još nekih njegovih drama s elementima fantastike. Za Salome ne znam o čemu se radi, samo da je fantastična alegorija, a Adama i Evu sam gledala, ali se pojedinosti ne sjećam, pa ni da je postojala takva neka tvar.

Ta tvar, napitak, što već, vrti li se oko toga radnja ili je više usput spomenuto?

[mica milovanovic]

Davore, to čega se sećaš je tekst u knjizi Od Lukijana do Lunjika... u eseju o prvoj trećini 20-tog stoleća... strane od 271 pa nadalje, ali tu piše uglavnom o utopijskoj viziji kod Krleže (drame: Kristofer Kolumbo, itd.).

[Tomislav Sakic]

Napitak vječne mladosti/besmrtnosti je u Vladana Desnice, nedovršeni roman Pronalazak Athanatika. Ima studija Bojana Jovića u Ubiqu 2.

Krleža ima utopijske elemente u Kristoforu Kolumbu, a, prema recenziji Slobodana Šnajdera u Novom listu, najnovija knjiga razgovora s Krležom, Mnogopoštovanoj gospodi mravima, završava znanstvenofantatsično-utopijskom vizijom budućnosti. Prema Šnajderu, Jevtićeva knjiga razgovora je u načelu transkript Krležinih solilokvija za Jevtićevu emisiju na Radio Beogradu (čitao, umjesto Krleže, Rade Šerbedžija), a montirani su i iskompilirani iz drugih Krležinih djela (otprilike kao njegova Panorama pogleda...). Šnajder jedino nije prepoznao izvor toga završnog segmenta. No, Velimir Visković skrenuo mi je pozornost na raspravu tiskanu u Vjesniku 1960: Razgovor o raketama, koji bi mogao biti izvor toga dijela i zanimljiv esefičarima.