Šakićevo predavanje o literarnosti

[Zoran]

U više sam navrata čuo da se spominje predavanje koje je Šakić spontano održao na žiriranju za Sferu 2008. godine (dakle, žirirali su se naslovi iz 2007.) a na temu LITERARNOSTI.

Budući da se, eto, taj događaj više puta spominje kao bitan, molio bih ili Šakića ili nekog od onih koji su imali priliku prisustvovati da ukratko sažme i iznese rečeno, ako ništa drugo a ono zato kako bih se znao u budućnosti ispravno služiti tim pojmom.

Hvala unaprijed.

:cheers:

[Zoran]

No pa zar nitko?

Čujte, ja znam da je tamo bilo prisutnih nekih korisnika ovog foruma. Ako već Šakić nije tu, aono su tu svjedoci.

Ili će biti da ga nitko nije slušao pa da ne može u šturom, sažetom obliku sumirati što je to on rekao o literarnosti onomad? :zbunj:

Ne morate davati svoju ocjenu toga što je rekao, nećete se nikom zamjeriti. Samo me zanima sadržaj?

[Izitpajn]

Čekaj, ti zbilja očekuješ da ti ljudi prepričaju jedno predavanje na kojemu su bili prije dvije godine?

[Tomislav Sakic]

Ja sam Šakić, i nisam nikad bio na žiriranju za SFERU, a kamoli držao narečeno predavanje - barem ne da sam znao za to. Pretpostavljam da je bila zapravo riječ o nekom kafanskom razgovoru, kako to biva u Hrvata:)


Literarnost je inače pojam ruskih formalista kojim označavaju temeljno svojstvo književnog teksta po kojem je taj tekst književni (a ne primjerice administrativni, novinski...), tj. ono što određenu jezičnu poruku čini književnim ostvarajem; može ga se povezati i s "poetskom funkcijom jezika" (po Jakobsonu, postoje razne funkcije jezične poruke: referencijalna, afektivna, spoznajna, fatička, metajezična i poetska).


Evo, sažetak jednog javnog predavanja dr. Tomislava Brleka (inače člana savjeta Ubiqa) s komparativne u Zagrebu, koji povezuje liternost s prevlašću poetske funkcije (nad ostalima) u tekstu. Postoji, dakle, linearna i literarn aknjiževnost (da ako kažemo), pod (2) imate nekoliko definicija literarnosti.

Ja često spominjem literarnost jer dotične zna nasušno nedostajati u SF-u, koji je prije svega ipak popularna (dakle linearna, tj. klasično-fabularno, realistički pisana) književnost.

Dr. sc. Tomislav Brlek
Linearnost vs. literarnost

Sažetak

Ono što svatko zna uopće nije spoznato. (Hegel)

Uvod: »Pedesete« kao periodizacijska jedinica nužno otvaraju pitanje mehanizama identifikacije pri izradi svake periodizacije (usp. Biti). Pretpostavka duhovnog jedinstva književnosti i političkih, vjerskih, filozofskih itd. kretanja u svrhu legitimizacije nacionalnog identiteta. Pripovijest.

Struktura povijesti književnosti ← sekvencijalna organizacija tekstova (jedinice: razdoblja, desetljeća, generacije, časopisi). Krugovaši kao književnopovijesna konstrukcija (← Flaker, teorijska razrada). Model svih povijesti hrvatske književnosti (od Frangeša do Novaka).

vrijeme = prostor (← muzej); razdoblje (↔ opusi ↔ tekst) = prevlast konteksta

1) Linearnost

Problemi: određenje granica (od 1949? 1952? do 1958? 1960?); presizanja među razdobljima (← Desnica, Marinković, Ujević, Krleža // Šoljan, Slamnig, Novak, Slaviček →); određenja središta: zašto Krugovi? (a ne Šoljan, Novak i Slamnig, kad se uglavnom na njih misli); zašto »mladi« (koji su tek na početku) a ne »stari« (Republika); zašto samo jedno središte?

Uobičajen odgovor: 1950-e i Krugovi kao oslobađanje od ideološkog diktata (Detoni, Biti); ali se pritom zaboravlja: ideološki diktat = linearna povijest (→budućnost).

Ako se Krugovi i »pedesete« shvaćaju upravo kroz tematizaciju i problematizaciju općih načela kako povijesti, tako i autonomije književnosti, kako ih se onda može smatrati upravo dijelom sekvencijalne pri/povijesti koja na tim načelima počiva a tu autonomiju niječe?

2) Literarnost

Poetska funkcija djelatna na svim razinama teksta; nikakva posebna svojstva »poetskog« jezika.

Jakobson: »ono što verbalnu poruku čini umjetničkim djelom«; projekcija s osi selekcije na os kombinacije

Kristeva: semanaliza, intertekstualnost (»otvaranje teksta drugim tekstovima«)

Rancière: »status jezika koji omogućuje književnost«; »radikalna demokracija pisma u kojoj svatko može sudjelovati«

3) Zaključak

Modernost (tekst) ↔ historizam (kontekst). Linearnost kao imanentna poetika krugovaša (usp. Brlek). Nasuprot tome: Krleža: »Djetinjstvo u Agramu« (napisano 1942, objavljeno u časopisu 1952, u knjizi 1972) kao autopoetički tekst (lažna autobiografija) - tekst živi upravo od nadilaženja konteksta: linearnost ↔ literarnost

Jauß: »oblik povijesti književnosti kakav odobravaju povjesničari najgori je zamisliv način da se pokaže povijesnost književnosti«.


Izvor: http://www.hrvatskiplus.org/index.php?o ... Itemid=103

[Ire]

Zorane, nadam se da ti je sada sve jasnije

[Milena]

Ja sam Šakić, i nisam nikad bio na žiriranju za SFERU

OT, ali ne mogu se suzdržati, kad to ovako postaviš, čisto mi fali ono "Everybody: hello, Šakić!"

ETA: evo, opet ću sama sebe... :dum:

[Zoran]

Čekaj, ti zbilja očekuješ da ti ljudi prepričaju jedno predavanje na kojemu su bili prije dvije godine?

Inače ne bih očekivao, ali obzirom da često referiraju na njega mislio sam da im je ostalo upamćeno.

[Zoran]

Ja sam Šakić, i nisam nikad bio na žiriranju za SFERU,

Oh? Taj sam dio priče onda u potpunosti krivo shvatio :scratch: evo sam ću sebe: :dum:

Btw. hvala na odgovoru!

[Izitpajn]

Može li netko dekompajlirati ono gore i prevesti to na neki viši i... linearniji jezik?

[Milena]

Cijeli sažetak ili samo pitanje literarnosti? Najjednostavnije rečeno, literarnost je ono po čemu tekst izriče svoju pripadnost književnosti. Dakle, ono po čemu znaš da je u pitanju književni tekst a ne popis za plac. (Sad će me Šakić :dum: zbog pojednostavljivanja, ziher.)

[Ire]

(am I trippin or there's a lot of :dum: going on around here lately?)

[Zoran]

(am I trippin or there's a lot of :dum: going on around here lately?)

Za sad smo razvili fetiš na :dum:

Kasnije ćemo razviti plosnate glave.

[Zoran]

Cijeli sažetak ili samo pitanje literarnosti? Najjednostavnije rečeno, literarnost je ono po čemu tekst izriče svoju pripadnost književnosti. Dakle, ono po čemu znaš da je u pitanju književni tekst a ne popis za plac. (Sad će me Šakić :dum: zbog pojednostavljivanja, ziher.)

Sad ću postaviti pitanje u ime Šišovića, jer znam da on to želi pitati, a ne stiže ili ne želi biti pretjerano provokativan: postaje li popis za plac književni tekst, ako ga napišeš u aoristu i invertiraš redoslijed riječi?

"Salate zelene glavicu kupiti trebah."

[MadDog]

Dapače, čakštoviše, odakle li samo inače Šhakespeaireu inspiracije za bljezgarhanja tolika doli od silnijeh za plac popisa što ih prepisati moraše? U aoristu sevudilj za prezentom žudeć' dubinom duše svoje, čak!