Yup, slizani smo svi - SFerakonski natječaj, NOSF, Parsek, Ubiq... Recimo, za 2007 . urednik Parseka, urednik Istrakonska zbirke i jedna od urednica Sferakonske zbirke su svi još i u uredništvu Ubiqa, pa ti vidi... Pretumbavanja ima puno, ovise o nizu faktora, a velik broj nas u ruke dobije brdo materijala, ne samo za fanzine i časopise i tekuće natječaje, nego i sa strane... I dogodi se katkad da ne znamo tko je šta prolongirao, odbio, prihvatio, itd. Najbolje prođu oni autori koji pitaju često. Događalo se da autori povlače priče, a i da ih zaborave povući...ratchet wrote:Ma šteta je i meni samome jer nije mi u interesu dva puta objavljivati istu priču. Imam i boljih od te koje čekaju na objavljivanje. A i ne perem ruke od krivnje jer nisam javio Dagiju da je priča objavljena, i nisam provjerio jesu li mu stigle one od Žiljka ( a ispalo je na Istrakonu da nisu ) pa sam smatrao da ima dovoljno drugih na čekanju koje može objaviti. A i nisam mislio da se takvo nešto može dogoditi s obzirom da su priče išle na SFerin natječaj, a od tamo u Parsek, koji je SFerin fanzin, a NOSF opet uređuje dopresjednica SFere. A eto, što je tu je i meni je žao jer i ja sam prvenstveno čitatelj i mogao sam pročitati neku novu priču u Parseku. Da sam ranije znao da će biti objavljena i u Parseku lako bi i sam poslao neku drugu umjesto te.
O istodobnom podnošenju
Moderator: Dagi
Re: Parsek 98 Istrakon specijal
English is the result of Norman soldiers attempting to pick up Anglo-Saxon barmaids, and is no more legitimate than any of the other results.
- H. Beam Piper, from "Fuzzy Sapiens"
- H. Beam Piper, from "Fuzzy Sapiens"
Re: Parsek 98 Istrakon specijal
Znači, treba vas cijepiti i dosađivati vam zapitkivanjima :zubo:
... characters, personalities, stories and larps...
Re: Parsek 98 Istrakon specijal
Ono što je Milena napisala da ima više pisaca nego čitatelja je zapravo popriličan paradoks. Za pretpostaviti bi bilo da svi oni koji pišu i čitaju. A valjda ima bar netko tko čita a da ne piše. Ili postoji strašna mogućnost da ima onih koji pišu a ne čitaju?
Čovjek je u potpunosti za religiju sve dok ne posjeti neku istinski religioznu zemlju. Nakon toga se svim srcem odjednom zalaže za kanalizaciju, mehanizaciju i zajamčenu minimalnu plaću.
Aldous Huxley
Aldous Huxley
Re: Parsek 98 Istrakon specijal
Gle, računica je jednostavna: prosječne hrvatske naklade broje se u stotinama primjeraka, a samo u Društvu hrvatskih književnika imaš 530 članova. Pribroji tome 204 člana u Hrvatskom društvu pisaca (prilično sam sigurna da nema preklapanja), pa ćeš vidjeti odakle ta pomisao... :kava:
I blame Hemingway. Of course, I blame Hemingway for a lot of things. Still working out how to pin global warming on him. (Snarkhunter)
Re: Parsek 98 Istrakon specijal
... a onda još dodaj sve one koji pišu, a nisu u nijednom od ta dva udruženja... :zbunj:Milena wrote:Gle, računica je jednostavna: prosječne hrvatske naklade broje se u stotinama primjeraka, a samo u Društvu hrvatskih književnika imaš 530 članova. Pribroji tome 204 člana u Hrvatskom društvu pisaca (prilično sam sigurna da nema preklapanja), pa ćeš vidjeti odakle ta pomisao... :kava:
Možda nije stvar u tome koliko tko čita, nego što čita. Kao što jedan dečec na okruglom stolu na Istrakonu reče, on ne čita hrvatski fantasy jer mu je bezveze (more or less, mislim da se njegov govor može svesti na to), a strani fantasy obožava. Dakle, čita, ali ne hrvatske pisce.
... characters, personalities, stories and larps...
Re: Parsek 98 Istrakon specijal
ne, on je rekao da mu je hrvatski bez veze, a hrvatski fantasy nije nužno loš
Instant Geek. Just Add Coffee.
Re: Parsek 98 Istrakon specijal
Prilično sam sigurna da, pogotovo u žanrovskoj publici, ima podosta ljudi koji ne čitaju -- ili vrlo malo čitaju -- na hrvatskom, iz nekoliko razloga:
1. Ljudi koji hoće pratiti recentnu svjetsku produkciju nemaju opcije nego čitati originale, jer se kod nas prevodi malo i sporo. To pak vodi do točke
2. Stvara se navika čitanja na originalu. Koliko god prijevod bio dobar, original je uvijek original. No to često dovodi do točke
3. Ljudima "sjedne" jezik, pa im bude čudno čitati na nekom drugom jeziku (jezici su i inače obrnuti od bicikla, jako ih se lako i brzo zaboravlja).
Sad, još, tu je i relativno neovisna točka
4. Naša je produkcija relativno mala. (U fantasyju još manja nego u ZF-u.) To pak dovodi do smanjenog izbora. Ako netko voli, na primjer, sword and sorcery, ali u debelim trotomnicama, nema što čitati iz domaće produkcije. Ali je zato dovoljno prošetati do Algoritma ili Profila i možeš se na engleskom stokirati za mjesec dana.
Ovo se posebno odnosi na fantasy, ali do određene mjere vrijedi i za ZF i za sve druge žanrove.
Hrvatska zapravo nema "standardne" komercijalne književnosti. Možda nešto malo chicklita u zadnje vrijeme, ali žanrovske književnosti tipa krimića, ljubića skoro da i nema. Što je produkt jako puno faktora i vjerojatno bi zahtijevalo cijelu, podrobnu i multidisciplinarnu studiju, ali sasvim sigurno utječe i na SF i njegovu publiku.
I time završavamo današnje predavanje...
1. Ljudi koji hoće pratiti recentnu svjetsku produkciju nemaju opcije nego čitati originale, jer se kod nas prevodi malo i sporo. To pak vodi do točke
2. Stvara se navika čitanja na originalu. Koliko god prijevod bio dobar, original je uvijek original. No to često dovodi do točke
3. Ljudima "sjedne" jezik, pa im bude čudno čitati na nekom drugom jeziku (jezici su i inače obrnuti od bicikla, jako ih se lako i brzo zaboravlja).
Sad, još, tu je i relativno neovisna točka
4. Naša je produkcija relativno mala. (U fantasyju još manja nego u ZF-u.) To pak dovodi do smanjenog izbora. Ako netko voli, na primjer, sword and sorcery, ali u debelim trotomnicama, nema što čitati iz domaće produkcije. Ali je zato dovoljno prošetati do Algoritma ili Profila i možeš se na engleskom stokirati za mjesec dana.
Ovo se posebno odnosi na fantasy, ali do određene mjere vrijedi i za ZF i za sve druge žanrove.
Hrvatska zapravo nema "standardne" komercijalne književnosti. Možda nešto malo chicklita u zadnje vrijeme, ali žanrovske književnosti tipa krimića, ljubića skoro da i nema. Što je produkt jako puno faktora i vjerojatno bi zahtijevalo cijelu, podrobnu i multidisciplinarnu studiju, ali sasvim sigurno utječe i na SF i njegovu publiku.
I time završavamo današnje predavanje...
I blame Hemingway. Of course, I blame Hemingway for a lot of things. Still working out how to pin global warming on him. (Snarkhunter)
-
- Puppeteer
- Posts: 136
- Joined: 03 May 2005, 18:06
- Location: Zagreb
Re: Parsek 98 Istrakon specijal
Ne slažem se. mislim da upravo u žanrovskoj publici ljudi dosta čitaju domaće, sve domaće zbirke i romani autora koji su unutar fandoma stvorili ime su pročitani unutar žanrovske publike, ali izvan nje nimalo. No zato padobranci koji izvan fandoma napišu i objave nešto nisu pročitani unutar žanrovske publike, ali donekle jesu izvan nje. Valja naglasiti i da je žanrovska publika danas vrlo malena, a i nesklona kupovanju, pa često na forumima vidim kako netko unutar žanra veli kako čeka da dođe na red da pročita knjigu umjesto da je kupi. Što dakako dovodi do toga daMilena wrote:Prilično sam sigurna da, pogotovo u žanrovskoj publici, ima podosta ljudi koji ne čitaju -- ili vrlo malo čitaju -- na hrvatskom, iz nekoliko razloga:
Prvo, pod recentnom produkcijom danas se unutar žanra govori gotovo isključivo o anglosaksonskoj produkciji. Točno je da se prevodi malo i sporo, a razlozi su upravo u tome što se strogo žanrovska izdanja kupuje mali broj primjeraka, a produkcija nije jeftina pa izdavači posežu uglavnom za kraćim, starijim djelima za koja su prava jeftina, ne plaćaju prevoditelje, da o lektorima i ne govorimo, tiskaju nekvalitetno... pa se doista za nešto novo mora posegnuti za originalom a tek tu zjapi ponor opasnostiMilena wrote:1. Ljudi koji hoće pratiti recentnu svjetsku produkciju nemaju opcije nego čitati originale, jer se kod nas prevodi malo i sporo. To pak vodi do točke
Ovdje valja dvostruko naglasiti da se ta navika čitanja u originalu odnosi gotovo isključivo na anglosaksonske autore, čija su djela sve lošija, pa se kvari ukus, gubi uvid u svjetsku produkciju, povratnom spregom se djeluje na domaću produkciju i tako to a posljedice su daMilena wrote:2. Stvara se navika čitanja na originalu. Koliko god prijevod bio dobar, original je uvijek original. No to često dovodi do točke
Tako se zaboravlja materinji jezik, pa su u domaćem izdavaštvu engleske jezične konstrukcije, poplave nepotrebnih anglizama i isforsirano omalovažavanje domaće produkcije u odnosu na anglosaksosnku. Reakcija je dakako negativnaMilena wrote:3. Ljudima "sjedne" jezik, pa im bude čudno čitati na nekom drugom jeziku (jezici su i inače obrnuti od bicikla, jako ih se lako i brzo zaboravlja).
Autorima se baš ne isplati pisati obimnija žanrovska prozna djela jer ih izdavači neće prihvatiti, kritika će ih sasjeći, a publika ne želi kupiti knjige, čemu kao začin treba dodati i izostanak dobrih urednika pa nerijetko i ono što nađe izdavača ne valja. Zato cvjetaju nekomercijalne žanrovske zbirke kratkih priča koje se ipak nekako utope u fandomu. A kako promijeniti te trendove vjerojatno bi zahtijevalo cijelu, podrobnu i multidisciplinarnu studiju.Milena wrote:Sad, još, tu je i relativno neovisna točka
4. Naša je produkcija relativno mala. (U fantasyju još manja nego u ZF-u.) To pak dovodi do smanjenog izbora. Ako netko voli, na primjer, sword and sorcery, ali u debelim trotomnicama, nema što čitati iz domaće produkcije. Ali je zato dovoljno prošetati do Algoritma ili Profila i možeš se na engleskom stokirati za mjesec dana.
Ovo se posebno odnosi na fantasy, ali do određene mjere vrijedi i za ZF i za sve druge žanrove.
Hrvatska zapravo nema "standardne" komercijalne književnosti. Možda nešto malo chicklita u zadnje vrijeme, ali žanrovske književnosti tipa krimića, ljubića skoro da i nema. Što je produkt jako puno faktora i vjerojatno bi zahtijevalo cijelu, podrobnu i multidisciplinarnu studiju, ali sasvim sigurno utječe i na SF i njegovu publiku.
I time završavamo današnje predavanje...
Jedini način da se otkriju granice mogućega jest zakoračiti preko njih u nemoguće!
Re: Parsek 98 Istrakon specijal
Po Zagrebu kruže priče kako hrvatski pisci uopće ne čitaju, a pogotovo ne svoje kolege... Pa ti vidi... :zubo: Mainstream pisci, da nadodam... "Matičari"?ratchet wrote:Ono što je Milena napisala da ima više pisaca nego čitatelja je zapravo popriličan paradoks. Za pretpostaviti bi bilo da svi oni koji pišu i čitaju. A valjda ima bar netko tko čita a da ne piše. Ili postoji strašna mogućnost da ima onih koji pišu a ne čitaju?
English is the result of Norman soldiers attempting to pick up Anglo-Saxon barmaids, and is no more legitimate than any of the other results.
- H. Beam Piper, from "Fuzzy Sapiens"
- H. Beam Piper, from "Fuzzy Sapiens"
Re: Parsek 98 Istrakon specijal
Što se obavijesti tiče, teškoća je u tome što imam običaj obavijestiti autore nakon izlaska, a ne nakon zaključenja broja. Ovo mi daje povoda razmisliti o promjeni te prakse. Nadalje, na meni je bilo pratiti što je u NOSF-u objavljeno.ratchet wrote:(...)
Sjedne strane sam očekivao da ću dobiti obavijest kad će što biti objavljeno, a s druge strane računao sam da su i Parsek i NOSF povezani preko Sfere i da znaju što gdje izlazi. Moja greška je što nisam odmah javio Dagiju da je priča izašla u NOSF-u ali računao sam na to Sferaši znaju što ide gdje. I meni je krivo zato što je izgubljen prostor gdje je mogla biti objavljena neka druga priča (...). U svakom slućaju onu treću što je kod Dagija neću slati nigdje pa nek je objavi ako i kad bude želio. (...)
Što se tiče izgubljenog prostora, u "Parseku" je tijekom 2007. objavljeno 270 kartica priče. To je usporedivo s time da u mjesečniku konzistentno šibaš u svakom broju jednu domaću priču od 20+ kartica. Jedna više ili manje, dakle, nije problem, pogotovo ako je dobra. Treća priča ide. :thumbup:
Re: Parsek 98 Istrakon specijal
Vrlo doslovce, DA!niniane wrote:Znači, treba vas cijepiti i dosađivati vam zapitkivanjima :zubo:
Re: Parsek 98 Istrakon specijal
A dogodi se i u žanru... :zbunj:Nimrod wrote:Po Zagrebu kruže priče kako hrvatski pisci uopće ne čitaju, a pogotovo ne svoje kolege... Pa ti vidi... :zubo: Mainstream pisci, da nadodam... "Matičari"?
-
- Ewok
- Posts: 26
- Joined: 07 Jul 2007, 11:40
podjela 2
:kava:
Prije godinu dana sam završila fantasy roman od nekih 900 stranica (budući da je predugačak, razdijelila sam ga na tri dijela). U priču sam ukomponirala mnoge likove iz naše mitologije, te neke naše legende, smatrajući da nisu lošiji od onih sjevernjačkih. Još dok sam pisala, prvi dio sam poslala g-đi Veri Barić u Znanje (biblioteka Stribor) i ona je jedina urednica koja je zapravo pročitala dio romana koji sam napisala. Ukazala mi je na neke pogreške (na čemu sam joj veoma zahvalna) i rekla da samo nastavim, te da je, nažalost, za njenu biblioteku to preobimno. Kad sam roman završila i već dobrano izbrusila (mada sam i dalje radila na njemu) poslala sam ga na mnoštvo adresa naših nakladnika, no nakon mjeseci čekanja ispostavilo se da ga ama baš nitko nije pročitao, jer nitko nema vremena za nekog domaćeg anonimusa. Nisam ni mislila da će se baš svi odmah potrgati za mojim rukopisom, ali sam se iskreno nadala da će ga pročitati i bar mi reći svoje mišljenje. Ogorčena, poslala sam 1. dio na nekoliko natječaja, smatrajući da će ga tada morati pročitati i reći mi mišljenje, no, ni na moje izričito traženje nisam ga dobila. :x :x :x :puca:
I sad me na bezbroj neprospavanih noći podsjeća samo folder na mom desktopu. :x :scratch:
Hrvoje Prcic wrote:Autorima se baš ne isplati pisati obimnija žanrovska prozna djela jer ih izdavači neće prihvatiti, kritika će ih sasjeći, a publika ne želi kupiti knjige, čemu kao začin treba dodati i izostanak dobrih urednika pa nerijetko i ono što nađe izdavača ne valja.
Prije godinu dana sam završila fantasy roman od nekih 900 stranica (budući da je predugačak, razdijelila sam ga na tri dijela). U priču sam ukomponirala mnoge likove iz naše mitologije, te neke naše legende, smatrajući da nisu lošiji od onih sjevernjačkih. Još dok sam pisala, prvi dio sam poslala g-đi Veri Barić u Znanje (biblioteka Stribor) i ona je jedina urednica koja je zapravo pročitala dio romana koji sam napisala. Ukazala mi je na neke pogreške (na čemu sam joj veoma zahvalna) i rekla da samo nastavim, te da je, nažalost, za njenu biblioteku to preobimno. Kad sam roman završila i već dobrano izbrusila (mada sam i dalje radila na njemu) poslala sam ga na mnoštvo adresa naših nakladnika, no nakon mjeseci čekanja ispostavilo se da ga ama baš nitko nije pročitao, jer nitko nema vremena za nekog domaćeg anonimusa. Nisam ni mislila da će se baš svi odmah potrgati za mojim rukopisom, ali sam se iskreno nadala da će ga pročitati i bar mi reći svoje mišljenje. Ogorčena, poslala sam 1. dio na nekoliko natječaja, smatrajući da će ga tada morati pročitati i reći mi mišljenje, no, ni na moje izričito traženje nisam ga dobila. :x :x :x :puca:
I sad me na bezbroj neprospavanih noći podsjeća samo folder na mom desktopu. :x :scratch:
Re: Parsek 98 Istrakon specijal
900 stranica za fantasy roman uopće nije predugo. Naprotiv, da mi netko gurne u ruke fantasy od samo 300-tinjak stranica osjećao bih se prevarenim, pogotovo ako moram kupiti još dva tanka dijela umjeso jednog lijepo debelog kako se fantasiyu i pristoji. A to sa objevljivanjem me zapravo i ne čudi. Pogledaj samo sredstva i mogučnosti koje naši SF nakladnici imaju ( Davors to može bolje objasniti ) i sve će ti biti jasno. Ostatak ionako zazire od našeg žanra, osim Algoritma, ali oni se bave gotovo isključivo stranim piscima ( Hoyka?? ). Ja osobno se neću niti truditi gurati nakladnicima roman u ruke sve dok ne objavim 20-30 priča i ne osvojim još neku nagradu. A i onda sam spreman na to da ću čekati par godina na objavljivanje ako i ikada to dočekam.
Čovjek je u potpunosti za religiju sve dok ne posjeti neku istinski religioznu zemlju. Nakon toga se svim srcem odjednom zalaže za kanalizaciju, mehanizaciju i zajamčenu minimalnu plaću.
Aldous Huxley
Aldous Huxley