MadDog wrote:OK, ?im netko spomene Amere, ja vadim pi[?]tolj... (...) zezam se... u?inilo mi se da u tvom pisanju ima ne[?]to proameri?ko... moĹžda ja razmi[?]ljam previ[?]e idealisti?ki, ali, ?ini mi se da Herbertu ba[?] nisu bile na pameti sve te konotacije za?in i nafte, Arapa kao zla i kaj ja znam ?ega sve ne... to su uglavnom napisali novinari, vjerojatno...
Trenuta?na moda je pljuvati po Amerima i ?ekati EU da nam kao nekakav
deus ex machina rije[?]i probleme koje smo si plus-minus sami zakuhali i nismo ba[?] sposobni rije[?]iti. ?emu se zaje....i, kad, eto - Unija samo [?]to nije!? Mi[?]ljenja sam da Hrvatsku moĹže izvu?i jedno crna?ki rad njezinih gra?ana. No, ovo je posve izvan teme...
Nadalje. DrĹžim kako je cijela postavka oko Arakisa kao izvora za?ina i eksplicitno opisivanje njegovih uro?enika kao quasi-islamske kulture zna?i
world building (u spisateljskom - zantskom smislu rije?i) po uzoru na arapski svijet. Ne mislim da su Herbertu pri tome Arapi metafora zla, naprotiv! Ĺ to je iz knjige i vidljivo. A u ovom zaklju?ivanju oslanjam se isklju?ivo na vlastitu prosudbu. Uostalom, cijelo natezanje oko kontrole nad izvorom za?ina moĹže[?] uzeti kao Herbertovu politi?ku vidovitost - od naftne krize po?etkom sedamdesetih, pa sve do danas.
Kao [?]to rekoh, Herbert je publici jednostavno prodavao svijet koji je izgradio po etalonu koji joj je u tom ?asu bio manje-vi[?]e nepoznat. LeGuinica je za kratkoro?nu politi?ku poruku prili?no neinventivno iskoristila Vijetnam u
Svet se kaĹže [?]uma (citiram rema srpskom prijevodu iz "Kentaura"), ne[?]to bolje je to napravio Haldeman. Uzgred, Haldeman se nije puno dalje maknuo ni kad je pisao
Forever Peace preko dvadeset godina kasnije. Natrag na kraj [?]ezdesetih, odnosno po?etak sedamdesetih - onomadne je Vijetnam ono [?]to boli Amere, a vojne pobjede u Iraku su, kao [?]to sam rekao, jaaaako daleko u budu?nosti.
MoĹže i paralela: Budjoldica je Barrayar
o?ito konstruirala kao Rusiju - ?irilica, ruski jezik, cenzura, komesari, bizantinske spletke i pretendentstva, nespretni
patchwork isto?noeuropskih imena itd. Okej, moĹžemo sada diskutirati ne nalikuje li Barrayar vi[?]e nekakvoj minijaturnoj balkanskoj velesili s konca 19. stolje?a, recimo Bugarskoj, no za radnu hipotezu uzimam Rusiju. A kad je uop?e po?ela cijela - tako?er beskona?na - saga? Sredinom osamdesetih kad SSSR predstavlja "Carstvo zla" koje Amerika treba jednom zauvijek dokusuriti! Uzgred, i Bugarska je onomadne bila Amerima debelo iza "zavjese". I onda? Jesu li Barrayarci nuĹžno metafora zla? Junakinja prva dva romana se dodu[?]e o?ito zgraĹža nad njihovom kulturom, no meni se ?ini da ih je Budjoldica u kona?nici uspjela u?initi simpati?nima!
