Pročitao sam UBIQ 1 i mislim da je...

Književni časopis za znanstvenu fantastiku

Moderators: Tomislav Sakic, Aleksandar Ziljak

Kakav je UBIQ 1?

Razvalio me!
2
25%
Solidan, ali...
6
75%
Onako...
0
No votes
Moglo je to i puno bolje!
0
No votes
Dečki, to vi zovete časopisom?
0
No votes
 
Total votes: 8

Dagi
Skriboman
Posts: 2320
Joined: 13 Mar 2004, 00:57
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Dagi »

Eh, da. U jednoj stvari UBIQ 1 jest presjek scene.

Mislim na generacije autora, od "Siriusa" (Pihač i Santo), preko generacije devedesetih (Vlahović, Blažić), do generacije 21 (Rukober, Å akić-Ristić, dok je Brozović također recentniji autor). Milena Benini je tu poveznicom, od Mini-Yu "Siriusa" (kad je bila valjda u početnim razredima srednje škole) do danas, aktivna u manjoj ili većoj mjeri svo to doba.

Mislim da je ovakav izbor autora, barem za prvi broj, izvrstan potez. No, koiko se sjećam, primarni kriterij bila je kvaliteta priča, pa je - ispravi me ako griješim - ovakav presjek "ispao" sretnom okolnošću. Time je UBIQ ujedno demonstrirao stanovitu mjeru kontinuiteta hrvatske SF scene, a ne prekid kao u doba anglosaskog Novog vala ili dolaskom cyberpunkera.
Hrvoje Prcic
Puppeteer
Posts: 136
Joined: 03 May 2005, 18:06
Location: Zagreb

Unread post by Hrvoje Prcic »

Dagi wrote:Na posljetku, oni koji nariču za "Siriusom" ili nad "Futurom" žele nešto drugo, ponajprije kvalitetni izbor stranih priča, bilo novih, bilo klasičnih. U oba slučaja hrvatska priča je bila akcidentalnom, a u UBIQ-u je supstancijalnom!
Nikako ne mogu iznaći kako se došlo do zaključka, kako se moglo ustvrditi da je hrvatska (za ono vrijeme bi bolje bilo reći domaća) priča u Siriusu bila akcidentalna. Od prvoga broja Sirius je njegovao domaću priču, radio je s domaćim autorima, uredničkim i recenzentskim ih radom pratio i razvijao, redovito objavljivao priče domaćih autora, čak izdao prvu zbirku priča domaćih autora znanstvene fantastike - YU Sirius. Zahvaljujući temeljitom i sustavnom radu s mladim autorima i krenuo je svojevrsni književni bum znanstvena fantastike u tadašnjoj Jugoslaviji. Uostalom, valja ponoviti, Biblioteka znanstvene fantastike Sirius prvi je književno-literarni časopis posvećen znanstvenoj fantastici na ovim prostorima, kao takav je i bio registriran i zbog toga je i imao stručni savjet, recenzente, lektorsko-redaktorsku službu i ini instrumentarij nužan za takav časopis.
Jedini način da se otkriju granice mogućega jest zakoračiti preko njih u nemoguće!
Dagi
Skriboman
Posts: 2320
Joined: 13 Mar 2004, 00:57
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Dagi »

Hrvoje Prcic wrote:
Dagi wrote:Na posljetku, oni koji nariču za "Siriusom" ili nad "Futurom" žele nešto drugo, ponajprije kvalitetni izbor stranih priča, bilo novih, bilo klasičnih. U oba slučaja hrvatska priča je bila akcidentalnom, a u UBIQ-u je supstancijalnom!
Nikako ne mogu iznaći kako se došlo do zaključka, kako se moglo ustvrditi da je hrvatska (za ono vrijeme bi bolje bilo reći domaća) priča u Siriusu bila akcidentalna. (...)
Okej, "akcidentalna" je prejaka ocjena. Mislim da je nakon ovakvog razjašnjenja (v. gore) trebam povući.

Ali, ako se traži način razmišljanja koji je odveo do nje, evo ga. Naime, možemo li se složiti da je u "Siriusu" domaća priča zauzimala u prosjeku do četvrtine prostora (iznimno više, a ne uračunavajući "YU Sirius"), u "Futuri" je status hrvatske priče bijesno oscilirao, dok UBIQ isključivo daje hrvatske novele?

Ako možemo, onda u tom kontekstu - (dis)kontinuiteta SF periodike u kojemu se "Sirius" i "Futura" promatraju zajednički - barem mogu reći da u UBIQ-u hrvatska žanrovska novela jest suštinom pothvata, dakle substancijalnom!
User avatar
Sir John
Hani
Posts: 68
Joined: 22 Sep 2007, 17:36
Location: dva koraka do tamo

Unread post by Sir John »

ubiq mi je na polici i nisam ga jos procitao (nije na red dosao :D), ali iz moje perspektive kvaliteta sadrzaja uvijek je bitnija od geografskog porijekla autora

a ne mislim ni da se ta odrednica u koceptu casopisa koja ga geografski odredjuje treba opisivati superlativima zbog jednostavne cinjenice da je to poprilicno ogranicavajuce ako se zeli postici konsekutivnost edicije :D

osim toga, geografskog ili nacionalnog pojma nema ni u nazivu 'UBIQ', ni u naslovu 'Književni časopis za znanstvenu fantastiku', a ne vidim ni neke sahovnice (s prvim bijelim poljem npr.) razbacane po naslovnici tako da su moja ocekivanja (kada ga pocnem citati) usmijerena primarno na kriterije kvalitete objevljenjog materijala.

daleko od toga da ne cijenim nacionalnu osvijestenost, ali ipak bih radije da mi substancijalnom bude neka druga odrednica (makar i samo usporedbe radi :angel: )...
kad vec biras idiota - neka bar bude plemenit...
Dagi
Skriboman
Posts: 2320
Joined: 13 Mar 2004, 00:57
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Dagi »

Zapravo, upite o tome hoće li biti strane priče treba upućivati na Žiljakovu, odnosno Å akićevu adresu.
Dagi
Skriboman
Posts: 2320
Joined: 13 Mar 2004, 00:57
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Dagi »

Eh, i još nešto. Nisam siguran da bi današnja domaća produkcija mogla sama napuniti mjesečnik, bez obzira na to koliko bi se spuštali kriteriji. Ljudi pišu više i bolje nego ikada, ali i to ima fizičke granice.
Tomislav Sakic
The Q
Posts: 1042
Joined: 24 Nov 2004, 11:36
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Tomislav Sakic »

Ne bi, slazem se, i nece, na ono gore, jer je taj koncept za sada napusten jer domacih materijala iznimno visoke kakvoce ima i previse. Natuknut cu samo da je drugi broj maltene bukiran (i opet) istaknutim autorima.
User avatar
mcn
Forumaš mcn
Posts: 315
Joined: 02 Feb 2004, 13:03

Unread post by mcn »

>oni koji vole sferakonske zbirke (ako takvih uopce i ima)

Nu, dakle, kakav negativizam!

mcn
Dagi
Skriboman
Posts: 2320
Joined: 13 Mar 2004, 00:57
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Dagi »

Nastavak dnevnika čitanja UBIQ-a br. 1.

Tereza Rukober, Bijeg. Vrlo lijepa priča, sviđa mi se motiv zbog kojeg junakinja razmišlja o bijegu (da sad ne spojlam).

Milena Benini, Marrakech Express. Također vrlo lijepa priča, suvereno ispričana, ali za moj ukus zericu nedorečena.

Darko Suvin, U spomen StanisÅ‚awa Lema. Ozbiljan kritički esej. Tek kad se pročita ovakvo nešto, shvati se koliko ovakvi eseji bolno nedostaju.

Milena Benini, Zar vam nije dosta to što ste žene? Propisno terensko istraživanje o jednom bitnom aspektu hrvatskog SF-a. Volio bih toga više. Povrh svega, ozbiljna tema obrađena je na zabavan način, a bez gubitka relevantnosti istraživanja.

Još uvijek nisam kliknuo na anketu... U međuvrmenu mogu samo zahvaliti Hrvoju Prćiću na dopuni bibliografije Roberta A. Heinleina na hrvatskom jeziku, odnosno srpskom do 1991. godine. Podatci izravno prepisani iz izvornika:
Roman X-100, Nova serija
24. januar 1962. godine
Sveska 4.
Robert Hajnlajn: "Svemirska patrola"
Preveo: Viktor Dmitrijev
latinica
(u istoj knjižici M.Suarez: "Krv" i Piter Ȓini: "Velika podvala")
Ȓini se kako je to isti (možda skraćeni) prijevod V. Dimitrijeva iz '52., objavljen na ćirilici kao Patrola svemira. Ostaje utvrditi točno prezime prevoditelja (Dmitrijev ili Dimitrijev?).
Dagi
Skriboman
Posts: 2320
Joined: 13 Mar 2004, 00:57
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Dagi »

UBIQ br. 1 se i dalje čita.

Zoran Kravar, Duboka fikcija - J.R.R. Tolkien: The Children of Hurin. Fini esej. No, uvodni dio mi dođe kao apologetika - no, zašto se ispričavati ako se čita fantasy? Ipak, lijepo se čita.
Tomislav Sakic
The Q
Posts: 1042
Joined: 24 Nov 2004, 11:36
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Tomislav Sakic »

Kravar se uvijek lijepo cita, a zasto pocinje samoisprikama ... pa, pisano je to ipak iz konteksta covjeka koji slovi, sa Viktorom Zmegacem, za jednog od najboljih poznavatelja klasicne glazbe, njemacke kulture i sl. ... Meni je posebno zanimljivo to da mu se ne svidjaju Algoritmovi prijevodi (sto nije napisao), ali primijeti da su svi citati i ulomci iz Tolkiena njegovi vlastiti prijevodi i da je to jjaakkoo dobro!
Dagi
Skriboman
Posts: 2320
Joined: 13 Mar 2004, 00:57
Location: Zagreb
Contact:

Re: Pročitao sam UBIQ 1 i mislim da je...

Unread post by Dagi »

Dočitavam broj 1. Pročitah Pihača - ostaje samo Iva Šakić-Ristić. Pihačev Eliksir besmrtnosti lijepo se čita, to kad jednom krene, onda krene. Eh, da stvar jest malo nalik na pred-goldenageovski SF, jest, ali ima šarma (digresija: podsjetila me priča na Sanatorij doktora Grimshawa iz "Siriusa"). Kraj je ponešto nejasan, bilo bi bolje da su škare radile ovdje i ondje po priči eda bi dobila na tempu, ali - sve u svemu - Pihač se vraća u velikom stilu.
mica milovanovic
Puppeteer
Posts: 183
Joined: 31 Mar 2005, 21:05

Re: Pročitao sam UBIQ 1 i mislim da je...

Unread post by mica milovanovic »

Ovo je tekst koji će verovatno ići u Emitor, fanzin Kluba "Lazar Komarčić" iz Beograda...

Žiljak mi je već ispravio par faktografskih grešaka, a ako ih ima još, molim vas da mi ukažete na njih.

U novembru 2007. godine pojavio se prvi broj časopisa UBIQ, kome u podnaslovu stoji “književni časopis za znanstvenu fantastiku.“ Izdavač UBIQ-a je „Mentor d.o.o. Zagreb“, izdavačka kuća koja je do sada objavila značajan broj zbirki priča hrvatskih pisaca naučne fantastike: Tatjane Jambrišak, Darka Macana, Igora Lepčina, Aleksandra Žiljka, Zorana Krušvara, Dalibora Perkovića, Zorana Pongrašića, Zorana Vlahovića, Milene Benini, Gorana Konvičnog, Krešimira Mišaka i Danila Brozovića. Pored toga, u okviru ove izdavačke kuće objavljena je kapitalna „antologija hrvatske znanstvnofantastične novele 1976-2006“ pod nazivom Ad Astra. Ova izdavačka kuća je i suizdavač zbirki koje SFERA svake godine objavljuje povodom svoje godišnje konvencije (SFERAKON), takozvani Sferakonski niz.
Prema rečima urednika (Tomislav Šakić i mr Aleksandar Žiljak, koji su ujedno bili i priređivači antologije Ad Astra), UBIQ je časopis „koji se namerava posvetiti praksi i teoriji znanstvene fantastike“. Pri tome, urednici u uvodniku naglašavaju da je u pitanju „književni časopis za fantastičku, spekulativnu književost, koju ovdje, radi tradicije, ali i kritičke jasnoće (vjerne Suvinu), nazivamo znanstvenom fantastikom.“ Zaista mi nije najjasnije šta su urednici hteli ovim da kažu. Da li žele da pokriju sve aspekte savremene fantastične književnosti, ili se zadržavaju na onome što Suvin definiše kao SF? Gledajući sadržaj ovog prvog broja, to je prevashodno ono što nazivamo naučnom ili znanstvenom fantastikom, u zavisnosti s kojih smo prostora bivše Jugoslavije. Međutim, pojedine priče i teorijski radovi bave se i drugim žanrovima (esej o Tolkinu, priča Lovecraft vs. Poe, itd.).
UBIQ je podeljen u dve celine: Novele (pod ovim pojmom urednici podrazumevaju priče, s obzirom na to da su pojedine relativno kratke) i Kritička praksa.
Deo sa prozom otvara priča Veronike Santo Ekstaza – Otomansko carstvo, 13. stoleće, koju sam čitao nekada davno u splitskom fanzinu Misija. Veronika Santo, koja je ranije objavljivala i pod imenom Vera Ivozić-Santo, poznata je našim ljubiteljima SF-a još iz vremena SIRIUS-a, a objavljivala je i u izdanjima koja je uređivao Bobana Knežević (Tamni vilajet, Alef). Iako je prvi put objavljena davne 1990. godine, priča i danas deluje veoma sveže i daleko modernije od većine drugih priča u ovom broju. Glavni junak je umetnik koji se nekom vrstom vremeplova prebacuje u prošlost, u naslovno vreme i mesto. Tamo „sreće“ mladu Zemiru, tek dovedenu u Sultanov harem. Naravno, stvari ne idu očekivanim putem... Pomalo patetično, ali u granicama prihvatljivosti.
Jasmina Blažić, iako par godina starija od Veronike Santo, počela je da kasnije objavljuje svoja žanrovska ostvarenja. U UBIQ-u predstavlja se pričom Lovecraft vs. Poe u kojoj pokušava da uspostavi vezu između dva rodonačelnika horrora, umećući i određene veze između Lovecraftove žene Sonie Greene i Aleistera Crowleya. Priča verovatno može biti vrlo zanimljiva dobrim poznavaocima dela ova dva velika pisca, ali je prikazana kroz seriju pisama, prilično faktografski i sa malo mogućnosti da se čitalac dublje poveže sa likovima.
Priča Branka Pihača Eliksir besmrtnosti je meni najveće razočaranje u broju. Priča o naučniku koji pronalazi način da genetskim manipulacijama dočepa neke vrste besmrtnosti, koja to u suštini i nije, ispričana je zastarelim jezikom, sa likovima (ludi naučnik, ambiciozni pomalo priglupi pomoćnik, zla verenica) koji su nehotične karakature iz starih SF priča.
Marrakech Express je priča Milene Benini, bivše urednice hrvatskog SF časopisa Futura i spisateljice koja je već petnaestak godina objavljuje priče i romane. Najpoznatija je po svojim fantasy ostvarenjima, a za roman Kaos dobila je 1999. godine nagradu SFera. Objavila je i knjigu novela Jednorog i djevica (2005). Marrakech Express je kratka priča o planeti na kojoj se odvija obred mrtvosanjanja, za koji junaci prvobitno misle da je proces vraćanja iz mrtvih, a ispostavlja se da je nešto sasvim drugo. Iako priča poseduje određeni šarm, u suštini je prilično nedorečena, a osnovna zamisao nedovoljno razrađena.
Padalica Zorana Vlahovića je svemirski ratnički SF, meni potpuno nečitljiv. „Pričuvni su pasivni senzori proradili, preusmereni preko neoštećenih vodova na niskoenergetske LEmK ekrane duž sada zrakopraznog mosta ...
Ništa nije u putanjama, manevrima, režimu rada motora i/ili neuključenim! – elektronsko-optičkim protumjerama Sikara ukazivalo je da su svjesni što ARES jest!“ Nižu se ovakve rečenice, povremeno presečene brojevima koji pokazuju stanje brodskih sistema, stanje naoružanja, itd. itd.
Jednako nečitljiva bila mi je i priča Ive Šakić-Ristić Duga plovidba. Iva Šakić-Ristić je mlada spisateljica, koja je tek pre par godina objavila svoja prva dela u Sferakonskoj zbirci Zagrob i Književnoj republici. Priča boluje od pretencioznih rečenica, prošaranih pitanjima koje sebi i nama postavlja pripovedač, tako da sam rešio da ga poslušam kada posle šest-sedam stranica kaže:
„Odustao sam. Odustao od pokušaja shvaćanja.
Dan se vukao dalje. Nisam se mogao maknuti s mjesta.
Čemu? Čemu dalje?
Zašto trpjeti bol?“
Blok s pričama završava se ostvarenjem Danila Brozovića Maroderi. Danilo Brozović kreira zabavnu, ne previše ozbiljnu budućnost u kojima svemirski bojni brod Ivan Krstitelj Katoličke crkve u Hrvata kreće na problematičnu misiju na kojoj može doći do sukoba sa islamskim jedinicama. U priču je uključena i takođe ne previše ozbiljna ljubavna priča kapetana broda sa Alisom, kćerkom vođe Marodera. Na kraju, na scenu stupaju i tuđini, koji predstavljaju zajedničku pretnju, protiv kojih se moramo ujediniti... Danilo ne uspeva do kraja da reši da li da priču odvede u potpunu grotesku ili da zadrži kvazi-ozbiljan ton, ali ipak uspeva da zadrži pažnju čitaoca zanimljivim jezikom prilgaođenim tematici priče.
Da rezimiram utiske o proznom bloku. Moram da priznam da sam, s obzirom na to da je u podnaslovu navedeno da je u pitanju „književni časopis“ očekivao priče sa više „književnih“ elemenata, bar u pokušaju. Iako ima zanimljivih ostvarenja, pre svega priče Veronike Santo i Milene Benini, pa i Danila Brozovića, kod jednog broja priča sam imao elementarni problem da pratim tok radnje, a kamoli da prihvatim pogodbeni svet koji kreiraju. Ako je bila namera da se pokaže da je naučnofantastična pripovetka ravnopravna sa ostatkom književnosti, čak i u delima koja su veoma „tvrda“ po pitanju žanra, kao što su priče Zorana Vlahovića ili Danila Brozovića onda je ipak trebalo naći priče koje su stilski ujednačenije, koherentnije, preciznije. Mislim da će ovako pristalice teorije da je naučna fantastika „niži“ književni žanr imati adute u svojim rukama.
Drugi deo časopisa, koji sadrži teorijska ostvarenja vezana za fanstastičnu književnost je znatno, znatno kvalitetniji. Taj deo otvara odličan esej Darka Suvina, jednog od vodećih svetskih teoretičara naučne fanstastike, Prilike i neprilike: pogled unazad. Ovaj tekst prvobitno je objavljen u časopisu Modern Language Association PMLA 119 (2004), kao odgovor na anketu čije je pitanje bilo: „Kako specifične kulturne i političke prilike u kojima pišete utiču na Vaš rad?“. U pitanju je vrhunsko štivo koje preispituje koja bi mogla biti uloga književnog kritičara u današnjem svetu koji nezadrživo klizi ka nečemu što se nikome od nas ne sviđa, a što ne znamo kako zaustaviti.
„Specifične kulturne i političke prilike u kojima pišem nekoliko su se puta odlučno promijenile u mojem životu kao emigranta iz Jugoslavije i kao subjekta, poprilično u skladu sa globalnim materijalnim i moralnim mijenama. Usredotočit ću se na promjene koje sam ja – pošto se sporo mijenjam – posebno bolno osjetio kao duboki usjek u moj profesionalni rad tek tijekom poslednjih desetak godina, a razdjelnica mi je bila nelegalno i nemoralno bombardiranje Srbije pod žezlom SAD-a“ započinje Suvinov tekst. Stari marksista i dalje se nemilosrdno obračunava sa „kasnim agresivnim kapitalizmom bez ljudskog lica“, bez imalo dlake na jeziku, ali i sa dubokom svešću u promenama koje su nastale u poslednje vreme. „Što je onda znanje? I koja je uloga intelektualaca kao nosilaca znanja?“ Raspravu o epistemologiji i našoj mogućnosti spoznaje u svetlu političkih okolnosti okončava sledećim rečima: „Tko ne stavlja eksplicitno obranivu građansku spoznaju u središte svoje profesionalne spoznaje, u najboljem slučaju prihvaća dominantnu epistemologiju doba kad je studirao, a u najgorem je slučaju prilagođava novoj epistemologiji trenutnih instanci moći.“
Pored toga, Suvin pokušava da pronađe o čemu i kako pisati kritiku fantastične književnosti. Između ostalog kaže: „... kad se piše o znanstvenoj fanstastici i susjednim žanrovima (kao što je fantasy i „herojske“ i „horor“ vrste, koji doživljava velik procvat, ali je najvećim dijelom loš nazadak, a danas na policama knjižnica i knjižara prevladava nad znanstvenom fantastikom), treba se usredotočiti na međudjelovanje fikcionalnih scenarija i naših neodložnih briga.“ On takođe navodi da se u poslednje vreme prevashodno bavio utopijskom i distopijskom prozom, pogotovo onom između prvog i drugog svetskog rata.
Sledi takođe Suvinov tekst U spomen na Stanislava Lema objavljen 2006. godine u časopisu Studi slavistici. Tekst daje pro i contra Lemovih ostvarenja, pre svih Summa technologiae i Solarisa, a sledi i izabrana bibliografija i hrvatska bibliografija Lemovih ostvarenja. Veoma zanimljivo i informativno.
Dr Zoran Kravar je redovni profesor na odseku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a u poslednje vreme se bavi antimodernističkim tendencijama u književnosti u okviru kojih se bavi i proučavanjem opusa J. R. R. Tolkiena i fantasy-ja uopšte. Ovde se bavi Hurinovom decom, pričom iz Tolkienovog ciklusa Silmarillion, koja je nedavno objavljena i kod nas.
Sledeći tekst: Kome još treba Milan Šufflay? Nikice Mihaljevića, iako se bavi istorijatom naučne fanstastike na našim područjima, iako govori o istim problemima vezanim za nezainteresovanost o korenima hrvatske naučne fanstastike, na koje nailazim i kod nas vezano za istoriju srpske naučne fantastike, nije mi se previše dojmio. Autor teksta je, naime, priređivač novog izdanja jednog od prvih hrvastkih SF romana Na Pacifiku god. 2255. objavljenog 1924. godine u časopisu Obzor. U ovom tekstu on opisuje nezainteresovanost hrvatske književne javnosti za njegov pokušaj vraćanja ovog dela na svetlost dana, činjenicu da je reprint romana konačno objavljen od strane Srpskoga kulturnog društva „Prosvjeta“ iz Zagreba, itd. Ono što smeta ovom tekstu je preterano kukanje i naricanje o nerazumevanju, a povremeno i isticanje da je razlog za to ličnost priređivača... Da li je baš tako?
Zar vam nije dosta to što ste žene? je simpatičan tekst Milene Benini u kome ona daje svoju analizu mestsa žena u hrvatskom SF-u, na osnovu intervjua sa jednim brojem hrvatskih SF spisateljica, ali i sopstvenih istraživanja tekuće hrvatske SF produkcije. Vrlo je zanimljiva analiza procenta zastupljenosti žena u SF-u u Hrvatskoj, kako u časopisima, tako i u nagradama (oko 25%), a takođe i pomalo amaterski ali dopadljiv pokušaj sociološke analize statusa žena u fandomu.
Boris Švel daje dosta informativan tekst od Robertu Heinleinu u kome preispituje neke ustaljene tvrdnje vezane za ovog pisca i na kraju pomalo polemiše sa Zoranom Živkovićem u vezi nekih stavova o ovom piscu.
Ovaj blok se završava veoma detaljnom bibliografijom hrvatskog SF-a do 1945. godine, koju je pripremio Živko Prodanović. Iako sam već imao prilike da pregledam ovu bibliografiju na Internetu na Sferinom sajtu i u Parseku, ovo je jedan od onih radova koji imaju kapitalnu vrednost.
Sve u svemu, veoma zanimljiv časopis, koji se u Srbiji može nabaviti u knjižari „Alan Ford“ u Beogradu.
User avatar
Ire
Phd In Horribleness
Posts: 6638
Joined: 04 Aug 2003, 18:51
Location: Zagreb

Re: Pročitao sam UBIQ 1 i mislim da je...

Unread post by Ire »

Žiljak mi je već ispravio par faktografskih grešaka, a ako ih ima još, molim vas da mi ukažete na njih.
Mentor je, osim navedenog, od žanrovskih knjiga objavio i horor/dark fantasy roman "Izvršitelji nauma Gospodnjeg" Zorana Krušvara, kao i dva kola biblioteke TranSFuzija: "Blog.SF" (2006.), zbirku SF pripovjedaka s bloga, te "Bludućnost" (2007.), zbirku erotske SF proze.

ujedno, nagrada SFERA se piše velikim slovima, dok se SFera (SF veliko, ostalo malo) odnosi na udrugu.

:uzdravlje:
Instant Geek. Just Add Coffee.
Post Reply