Metodologija nagrade SFERA

Kutak za opsesivno-kompulzivne

Moderators: Tomislav Sakic, davors

User avatar
Izitpajn
nobody
Posts: 4027
Joined: 10 Nov 2003, 17:42
Location: Sesvete Republjik
Contact:

Metodologija nagrade SFERA

Unread post by Izitpajn »

(slobodno predložite drugi naziv topica)

Dakle, predložena je sljedeća reorganizacija:

novel = roman (iznad 120 kartica)
novella = kratki roman (60-120)
novelette = pripovijetka (40-60)
short story = novela (15-40)
short short story = minijatura (novinska priča) (do 15 kartica)
uz naravno, sive zone na prijelazima

Pa raspravljajte.
User avatar
Milena
The Q
Posts: 1316
Joined: 05 May 2007, 13:48
Location: tu i tamo
Contact:

Re: Metodologija nagrade SFERA

Unread post by Milena »

Zaboravio si spomenuti i nove prijedloge: za najbolji izdavački pothvat (uredniku), za najbolji prijevod i/ili prijevodno djelo.

I moja primjedba da se bojim kako bi prebacivanje termina "novela" dovelo do nepotrebnih zabuna.

I prijedlog da se i službeno objavi "siva zona" od, recimo, +/- 10%, tako da 59,8 kartica može upasti u kategoriju kratkog romana ako mu struktura na to navodi, a može ostati i pripovijetka ako strukturalno tako izgleda.

Evo, sad raspravljajte... :zubo:
I blame Hemingway. Of course, I blame Hemingway for a lot of things. Still working out how to pin global warming on him. (Snarkhunter)
User avatar
SAMSUILUNOV OTAC
Autor u Smokvinom listu
Posts: 2110
Joined: 30 Dec 2005, 00:50
Location: 26. dimenzija, treća kuća desno, iza bukve

Re: Metodologija nagrade SFERA

Unread post by SAMSUILUNOV OTAC »

Evo, moj prijedlog je ovaj: imajte jednake kriterije za sve kategorije. Pod tim mislim, nemojte imati privilegirane kategorije. Pod tim mislim, ako nijedan roman nije zaslužio Sferu, nemojte dodijeliti Sferu u kategoriji romana. Ako to pravilo može vrijediti za sve ostale kategorije, ne vidim legitimnog razloga zašto ne bi moglo vrijediti i u kategoriji romana.

Usput: "nisi bio tamo, pa ne znaš kako je to" nije legitiman razlog.
Kap limuna, zrno soli,
I svaka rana malo više boli.
User avatar
Izitpajn
nobody
Posts: 4027
Joined: 10 Nov 2003, 17:42
Location: Sesvete Republjik
Contact:

Re: Metodologija nagrade SFERA

Unread post by Izitpajn »

To ne spada u ovu temu.
Tomislav Sakic
The Q
Posts: 1042
Joined: 24 Nov 2004, 11:36
Location: Zagreb
Contact:

Re: Metodologija nagrade SFERA

Unread post by Tomislav Sakic »

Nagrada u nijednoj kategoriji ne bi trebala biti obvezatna ako to nijedno djelo ne zasluzuje, naravno. To se odnosi i na roman. Pogotovo na roman.

Inače mislim da treba prvi krug provesti tajnim glasovanjem. U svakoj kategoriji u drugi krug neka prođe 5 najbolje ocijenjenih naslova za daljnji rad žirija. A ukoliko u nekoj kategoriji nijedno nominirano djelo nije prešlo npr. 3.0, onda se u toj kategoriji nagrada ne dodjeljuje.

Čista matematika. Npr. imaš 6 romana, samo 2 prođu 3.0 i onda su oni u drugom krugu. A ako nijedan ne prijedje opet taj prag u drugom glasovanju, onda se nagrada ne dodijeli. A ako prijedju oba, nagrađen je bolje ocijenjen roman.


Naravno, ovo su moje utopije o nagradi koja se ne dodjeljuje konsenzusom (koji otvara put nadglasavanju, dogovaranju i raznim ključevima, uključivši regionalni.) Bio bih zadovoljan samom činjenicom da se ukine obvezatnost nagrade u kategoriji roman i naprave barem neki napretci kao što su "rubna zona tolerancije" po karticama i suvisla razdioba kategorija (plus ona za izdanje godine, koja pokriva i urednika godine).
User avatar
Izitpajn
nobody
Posts: 4027
Joined: 10 Nov 2003, 17:42
Location: Sesvete Republjik
Contact:

Re: Metodologija nagrade SFERA

Unread post by Izitpajn »

Tomislav Sakic wrote:Pa problem je upravo kompromis, tj. konsenzus. Treba uvesti sustav bodovanja i neka pobijedi najbolji po postocima, u dva kruga. Koliko se sjećam, SFERA se dodjeljuje jednoglasno, pa se zato godinama govorilo da su nagrađivani bili oni "treći", jer se žiri podijelio oko favorita.
Problem s ovim sustavom je što tek ovdje pobijete mediokriteti. Jedan član žirija da priči A 10 bodova, priči B 4, priči C 0 bodova. Drugi član žirija priči A 0 bodova, priči B 4, priči C 10 bodova. Treći da pričama A i C nula bodova, priči B 4, priči D 10 bidova. Resultat je: A 10, B12, C 10, D 10, dakle pobijedila je priča koja je svakom članu žirija bila u donjoj polovici bodova, dok su sve koje su nekome bile najbolje ispale iz igre. Zato je i postavljen sustav konsenzusa.
User avatar
Izitpajn
nobody
Posts: 4027
Joined: 10 Nov 2003, 17:42
Location: Sesvete Republjik
Contact:

Re: Metodologija nagrade SFERA

Unread post by Izitpajn »

E, da, može li mi netko objassniti "dogovaranje i razne ključeve, posebno regionalni"? Na četiri (ili pet?) žiriranja na kojima sam bio prisutan nije bilo ništa od toga pa me zanima, kakav je to insajd informejšn od ljudi koji nikad nisu bili na žirianju, a kojeg ja nemam?
User avatar
Petra
Puppeteer
Posts: 109
Joined: 08 Sep 2003, 17:44

Re: Metodologija nagrade SFERA

Unread post by Petra »

Izitpajn wrote:
Tomislav Sakic wrote:Pa problem je upravo kompromis, tj. konsenzus. Treba uvesti sustav bodovanja i neka pobijedi najbolji po postocima, u dva kruga. Koliko se sjećam, SFERA se dodjeljuje jednoglasno, pa se zato godinama govorilo da su nagrađivani bili oni "treći", jer se žiri podijelio oko favorita.
Problem s ovim sustavom je što tek ovdje pobijete mediokriteti. Jedan član žirija da priči A 10 bodova, priči B 4, priči C 0 bodova. Drugi član žirija priči A 0 bodova, priči B 4, priči C 10 bodova. Treći da pričama A i C nula bodova, priči B 4, priči D 10 bidova. Resultat je: A 10, B12, C 10, D 10, dakle pobijedila je priča koja je svakom članu žirija bila u donjoj polovici bodova, dok su sve koje su nekome bile najbolje ispale iz igre. Zato je i postavljen sustav konsenzusa.

Točno to bi se dogodilo u jednoj od kategorija ove godine.
User avatar
Petra
Puppeteer
Posts: 109
Joined: 08 Sep 2003, 17:44

Re: Metodologija nagrade SFERA

Unread post by Petra »

Tomislav Sakic wrote: Naravno, ovo su moje utopije o nagradi koja se ne dodjeljuje konsenzusom (koji otvara put nadglasavanju, dogovaranju i raznim ključevima, uključivši regionalni.) Bio bih zadovoljan samom činjenicom da se ukine obvezatnost nagrade u kategoriji roman i naprave barem neki napretci kao što su "rubna zona tolerancije" po karticama i suvisla razdioba kategorija (plus ona za izdanje godine, koja pokriva i urednika godine).

ja ti samo mogu reći da nikakvog ključa nema, a ti vjeruj ili ne... najbolji način da se uvjeriš je da se priključiš žiriju... možemo se razgovarati o konkretnim primjerima na koje sumnjaš, a ovako paušalno nema smisla...

Što se nadglasavanja tiče, kao što sam na drugom mjestu rekla, takav sistem možeš vidjeti na primjeru istrakonske zbirke? Slažeš li se uvijek s izborom nagrađenih?
User avatar
davors
Ancient
Posts: 795
Joined: 19 Aug 2003, 01:51
Location: Pazin
Contact:

Re: Metodologija nagrade SFERA

Unread post by davors »

Petra wrote:Što se nadglasavanja tiče, kao što sam na drugom mjestu rekla, takav sistem možeš vidjeti na primjeru istrakonske zbirke? Slažeš li se uvijek s izborom nagrađenih?
(ne, neću o istrakonskom žiriranju)

Ovako bi trebale stajati stvari: članovi žirija za nagradu Sfera svjesno pristaju na psihičku i fizičku žrtvu čitanja SVEGA, ponavljam: SVEGA što je objavljeno tijekom godine dana od domaće žanrovske književnosti. To je doista pothvat, herojskih razmjera. Ponekad s dugoročnijim psihičkim posljedicama. O svakom ozbiljnom kandidatu (mislim na djelo, ne na autora) se vrlo temeljito raspravlja. I do katarze, ako treba. I do sloma živaca. Do odustajanja od općih životnih načela i estetskih uvjerenja (ah, Nancije!). Do hipnotičkih i psihotičnih stanja. Riječju - do konsenzusa. Postupak je takav da nema govora da odluke ne bi bile utemeljene i vjerodostojne. Sve su na mjestu. Prigovoriti žiriju nije, osobno smatram, moralno ni pristojno, zbog svega što je ta mala skupina fanatika morala proći da bi odluku uopće donijela. Zato odluke Sferinog žirija smatram ne samo nespornima, već i neosporivima. Nagrade Sfera su činjenice, datosti, a ne teme za raspravu.

Sasvim je druga stvar što se među našim piscima, urednicima, čitateljima i kritičarima sasvim izgubila tradicija (ako je ikad postojala) recenziranja i raspravljanja o vrijednosti nekog književnog djela U DRETVAMA U KOJIMA TREBA RASPRAVLJATI O DOTIČNIM KNJIŽEVNIM DJELIMA. Dodijeljene su nagrade, na apsolutno kompetentan i vjerodostojan način, a sad bi se preko leđa ovogodišnjih nagrada Sfera vodile književne rasprave? Poželjniji bi bio obrnuti redoslijed, no ne vidim da su sudionici rasprave o ovogodišnjim nagradama Sfera jednaku energiju uložili u pravovremenu raspravu makar o dijelu ukupne domaće žanrovske produkcije, a kamoli o čitavoj.
*Istria is a state of mind*
User avatar
niniane
Vampiruša
Posts: 2364
Joined: 14 Aug 2006, 11:05
Location: somewhere over the rainbow...

Re: Metodologija nagrade SFERA

Unread post by niniane »

davors wrote:članovi žirija za nagradu Sfera svjesno pristaju na psihičku i fizičku žrtvu čitanja SVEGA, ponavljam: SVEGA što je objavljeno tijekom godine dana od domaće žanrovske književnosti. To je doista pothvat, herojskih razmjera. Ponekad s dugoročnijim psihičkim posljedicama. O svakom ozbiljnom kandidatu (mislim na djelo, ne na autora) se vrlo temeljito raspravlja. I do katarze, ako treba. I do sloma živaca. Do odustajanja od općih životnih načela i estetskih uvjerenja (ah, Nancije!). Do hipnotičkih i psihotičnih stanja. Riječju - do konsenzusa. Postupak je takav da nema govora da odluke ne bi bile utemeljene i vjerodostojne. Sve su na mjestu. Prigovoriti žiriju nije, osobno smatram, moralno ni pristojno, zbog svega što je ta mala skupina fanatika morala proći da bi odluku uopće donijela. Zato odluke Sferinog žirija smatram ne samo nespornima, već i neosporivima. Nagrade Sfera su činjenice, datosti, a ne teme za raspravu.
Hear, hear! :notworthy:
... characters, personalities, stories and larps...
User avatar
davors
Ancient
Posts: 795
Joined: 19 Aug 2003, 01:51
Location: Pazin
Contact:

Re: Metodologija nagrade SFERA

Unread post by davors »

Izitpajn wrote: Dakle, predložena je sljedeća reorganizacija:

novel = roman (iznad 120 kartica)
novella = kratki roman (60-120)
novelette = pripovijetka (40-60)
short story = novela (15-40)
short short story = minijatura (novinska priča) (do 15 kartica)
uz naravno, sive zone na prijelazima

Pa raspravljajte.
Evo, sad ću (ako se može voditi dovoljno hladna rasprava, regarding neke još uvijek vruće glave).

Ne slažem se s ovakvom kategorizacijom, i zapravo bi jedina izmjena s kojom bih se složio bila spajanje kategorije priče i kratke priče, te eventualno spuštanje količinske granice za novelu ako priča strukturno udovoljava kriteriju da ju se smatra novelom.

Pogotovo bih se za minijaturu založio da ostane u istim okvirima (do 5 kartica), a evo zašto: minulih se godina upravo ta forma omilila domaćim autorima do te mjere da je nekih godina znalo biti objavljeno i preko stotinjak takvih minijatura, konkurencija je bivala velika i žestoka, i bio je pravi užitak i izazov žirirati tu kategoriju. S vremenom su se razvili i pravi majstori minijatura, priređujući svakim novim tekstom ugodna iznenađenja kako čitateljima tako i raznim žirijima. Zašto je minijatura postala tako omiljena? Zato jer je, u vrijeme kad se razbuktala, bilo puno medija (fanzina, zbirki, portala, natječaja) u kojima se baš takva forma mogla ponuditi i ako je dobra objaviti; zato jer su početnici (a prije 4-5 godina imali smo veliki val sasvim novih pisaca) s minijaturama najlakše mogli testirati svoje sposobnosti kod urednika, natječajnih žirija i publike; zato jer su neki pisci koji su dulje vrijeme bili neaktivni upravo kroz minijature održavali kondiciju i davali znake života; naposljetku zato što se kroz petstotinjak minijatura objavljenih u nas zadnjih godina štošta testiralo i u pisanju i u objavljivanju, pogotovo novi trendovi ili pod-pod-žanrovi. Urednicima je na minijaturama puno lakše mladim autorima ukazati na pogreške i načine kako da ih poprave uz malo uloženog rada i truda; dulje priče koje treba dorađivati mladi će autor radije zapustiti nego u njih intervenirati, i tako ćemo gubiti potencijalne pisce. U domaćem spisateljstvu, izdavaštvu i čitateljstvu minijatura duljine do 5 kartica se naprosto udomaćila (ako se ne uklapa u svjetska mjerila, nazovimo ju "hrvatska minijatura"; ako može postojati "francuska kartica" od 24 retka, onda se i bilo koja forma može varirati), ona je naša, tako želimo pisati, takve stvari želimo čitati; s tom formom možemo stimulirati i poticati pisanje, i mislim da nikoga ne boli ili ne bi trebalo boljeti njeno postojanje.

Nešto dulje od pet kartica (a pogotovo dvostruko ili trostruko dulje) je naprosto druga estetska kategorija, barem što se tiče SF-a u Hrvatskoj. Zubima i laktovima zalažem se da kategorija minijature do pet kartica ostane neupitna.

O drugim stvarima ipak u zasebnim postovima.
*Istria is a state of mind*
User avatar
Izitpajn
nobody
Posts: 4027
Joined: 10 Nov 2003, 17:42
Location: Sesvete Republjik
Contact:

Re: Metodologija nagrade SFERA

Unread post by Izitpajn »

Okej, za minijaturu se slažem, ali u čemu je problem s ostalima? Zapravo, i meni je granica na 50 kartica bila nekako čudna, a da ni sam nisam znao zašto.
User avatar
davors
Ancient
Posts: 795
Joined: 19 Aug 2003, 01:51
Location: Pazin
Contact:

Re: Metodologija nagrade SFERA

Unread post by davors »

Izitpajn wrote:Okej, za minijaturu se slažem, ali u čemu je problem s ostalima? Zapravo, i meni je granica na 50 kartica bila nekako čudna, a da ni sam nisam znao zašto.
Pretpostavimo da ćemo se složiti da minijaturu zadržimo u okvirima do pet kartica (nisam ranije spomenuo, ali sad ću: argumentacija da je "novinska priča" do 15 kartica ne stoji - u formatu dnevnih novina, jedna stranica sadrži do 6 kartica teksta, a Jutarnji kad je objavljivao priče imao ih je na pola stranice; dok su priče u Večernjem bile na cijeloj stranici, ali ako se dobro sjećam uvijek s nekom ilustracijom; za druge medije novinskog formata sumnjam da su ikad objavljivali priče; kad je onomad bio natječaj za erotsku priču u Nacionalu, mislim da su ih objavljivali na 2-3 stranice, nika više, često manje. Dakle, jedno je "teorija", a drugo je konkretna praksa u konkretnom kulturnom krugu.).

Sljedeća kategorija, kako god da ju nazovemo, išla bi dakle od 5 kartica naviše. Ako spojimo sadašnju kratku priču i priču, dobili bismo kategoriju koja bi obuhvaćala dimenzije od 5 do 50 kartica. To mi malo ne drži vodu, dolazilo bi do prevelikih razlika u koncepciji priča. No ako spustimo gornju granicu, i stavimo okvire za priču od recimo 5-30 kartica, kako to izgleda?

I onda bi sljedeća kategorija bila "novela" (sviđa mi se da tu kategoriju preimenujemo u "pripovijetka"), duljine od 30-100 kartica (ako gornja granica ostane po starom). Tu ne vidim većih konceptualnih problema, no ne sviđa mi se razmišljanje o "kratkom romanu", jer je tu opet riječ o tradiciji koja nije naša, ili koja je u nas izumiruća. Kratki roman ili noveleta doista znade biti kraći od 100 kartica, ali mi se čini da se za takvu krstitku podrazumijeva da je djelo objavljeno u zasebnoj knjizi. To je nekoć bila česta praksa i u nas; a u novije vrijeme takvi izdavački pothvati, doduše prilično rijetki, izgledaju pomalo perverzno, tanke knjižice nazivati romanima. Romani su, po općem mnijenju, "romančine", kratki roman - to je kriterij našeg vremena - naprosto nije roman, već pripovijetka. Dakle, moj bi prijedlog bio ostaviti roman iznad 100 kartica, no da se mene pita, čak bih postavio kao uvjet da je objavljen u zasebnoj knjizi.

Tehnički problem koji se javljao kod nekih žiriranja su romani u nastavcima, najčešće "trilogije". Tu imamo dva problema: prvi je što ih autor ili izdavač proglasi trilogijama, iako su to djela koja slobodno mogu stajati kao svaka knjiga za sebe (slučaj Zmija Nikonimora, npr.), pa se takva knjiga ne žirira u godini u kojoj izađe nego se čeka da se objavi cijela trilogija odnosno serija; a drugi je problem što se izdavanje cijele trilogije (ili serije) otegne, s opasnošću da se možda nikad i ne dovrši (slučaj Božje jednadžbe), pa te knjige također ostanu nežirirane, ili dok izađe treći nastavak više se nitko i ne sjeća kakav je bio prvi. Da se mene pita, ja bih žirirao knjigu u onoj godini kad izađe, bez obzira je li ona samostalna i dovršena, ili je dio trilogije, pentalogije ili čega već.
*Istria is a state of mind*
Post Reply