Neću pisat ne ću!!!

Mrgudov brlog.

Moderator: Xaotix

Novi pravopis kaže piše se "ne ću"

Držat ću se pravopisa i pisati "ne ću"
1
4%
Zaboli me za pravopis pišem i pisat ću "neću"
20
80%
Ne znam pisati uopće (stavi X)
1
4%
Koga briga što ti (Bahod) misliš
3
12%
 
Total votes: 25

User avatar
Izitpajn
nobody
Posts: 4027
Joined: 10 Nov 2003, 17:42
Location: Sesvete Republjik
Contact:

Unread post by Izitpajn »

Dagi wrote:
Izitpajn wrote:Ne razumijem pitanje, pa napisao sam da, ako me plate, neću prigovarati.
Nigdje u Tvojem odgovoru to ne piše izrijekom.
Doduše, moglo bi se zaključivati argumentom a contrario:ako me ne plate, pišem kako hoću => ako me plate, poštivat ću urednikovu (nakladnikovu itd.) jezičnu politiku.
Dakle, vidiš da piše :)

S tim, naravno, da mogu i odbiti plaćanje i objavljivanje ako bi uredničko-lektorske intervencije otišle predaleko. Npr. s "tijekom" bih se pomirio za umjerenu sumu (kao što i jesam), ali za "ne ću" bi se bogami morali iskeširati...
Dagi
Skriboman
Posts: 2320
Joined: 13 Mar 2004, 00:57
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Dagi »

Izitpajn wrote: S tim, naravno, da mogu i odbiti plaćanje i objavljivanje ako bi uredničko-lektorske intervencije otišle predaleko. Npr. s "tijekom" bih se pomirio za umjerenu sumu (kao što i jesam), ali za "ne ću" bi se bogami morali iskeširati...
Koliki su honorari u "Parseku", mogu samo mahati dok budeš odlazio. :wave:

Doduše, "Parsek" plaća slavom... Je li to dosta? :scratch:

Postoji i treći put, a temeljem Izjave o uređivačkoj politici"Parseka":
"Parsek" objavljuje do tada neobjavljivane tekstualne i grafičke priloge autora, i to ponajprije priloge što su ih sačinili hrvatski autori na hrvatskom jeziku.
istaknuo Dagi

Vidiš li sebe u onom "ponajprije"? :D
User avatar
Izitpajn
nobody
Posts: 4027
Joined: 10 Nov 2003, 17:42
Location: Sesvete Republjik
Contact:

Unread post by Izitpajn »

Je, ali moj argument je da su i "neću" i "tokom" ispravan hrvatski jezik. Okej, to nisam napisao, ali sam nekako mislio da se podrazumijeva. Ti misliš da nisu?
Dagi
Skriboman
Posts: 2320
Joined: 13 Mar 2004, 00:57
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Dagi »

Mislim kako jezik treba težiti dosljednosti. Dosljednost se izražava kroz pravila. U hrvatskom jeziku pravilo je pisati negaciju odvojeno od glagola. "Neću" je iznimka od pravila. Pravilno je stoga: "ne" + "ću" => "ne ću".

Bahod je postavio link na zanimljivu jezičnu raspravu u kojoj se objašnjava dopustivost spajanja u "neću", ali me predmetna rasprava nije uvjerila. Mislim, ako kažeš "Ja ću ići", ne dolazi do spajanja u "jaću ići", samo zato što je "ću" oblik od "hoću". No, možda sam ja taj koji brka kruške i jabuke.

Kad smo jednom maknuli "neću", ostaju doduše "nisam", "nemam" itd., ali kao iznimke od pravila.

"Tokom" i "tijekom". Ako je "tijekom" refleksija glasa jat, kao što se u glagolu "teći" jat reflektirao u e, onda dolazimo do riječi "tijek" iz koje izvodimo "tijekom". Nije mi jasno od kuda o u "tokom", odnosno u riječi "tok". K tome, ovdje radi i argument obavijesnosti. Hrvatski ne bilježi ni naglaske na samoglasnicima (kao što ne bilježi ni sve suglasnike, v. raspravu o mekoćama glasova š i ž u mojem ranijem odgovoru u ovoj dretvi), pa imenice "tok" i "tok" mogu značiti i tijek, odnosno futrolu, u ovisnosti o naglasku koji se ne bilježi.

U redu, možda sam u krivu, ali ovo je logika kojom idem. Bilježim se sa štovanjem (bez naglaska na prvom i, odnosno - Bože sačuvaj! - na e).
User avatar
Bahod
The...
Posts: 1584
Joined: 02 Aug 2005, 21:37
Location: ZG
Contact:

Unread post by Bahod »

Hm baš me greblo po uhu ovo tok - tijek pa sam malo istražio i fakat imam dobro uvo (Za razliku od Perice :zubo:)
Anić wrote: tijȇk
tijȇk m N mn tijékovi
kretanje u vremenu, širenje, prostiranje i način kojim se što razvija ili zbiva (za razliku od konkretnoga kretanja ili gibanja u prostoru) [biti u tijeku ne zaostajati u informacijama, ne gubiti korak u praćenju novosti, događaja i informacija; ide (stvari idu) svojim tijekom sve se odvija na predviđen ili uobičajen način]; protjecanje, slijed, tečaj, usp. tok1 (3)
u tijeku, tijekom (čega) s vremenskim značenjem: za (vrijeme), u doba trajanja
i
Anić wrote: tȏk1 m N mn tókovi
1. oblik kretanja žive vode u prirodi; smjer vode tekućice; put kojim protječe rijeka ili potok i sl.; korito
2. fiz. ukupna masa čega (tvari, energije i dr.) koja u jedinici vremena proteče kroz površinu okomitu na smjer protjecanja [magnetni tok; svjetlosni tok; čestični tok; energijski tok]; protok, fluks
3. kretanje u prostoru (za razliku od kretanja u vremenu) [svaki tijek ima svoj tok]; smjer, upravljanje, usp. tijek
Istaknuo Bahod
Ergo nije mi jasno u čemu je problem, pošto su to riječi različitog značenja?
Ili sam ja nešto krivo shvatio iz vaših postova.

izvor 1
izvor 2 nije baš tijek-tok al' je slično
Dagi
Skriboman
Posts: 2320
Joined: 13 Mar 2004, 00:57
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Dagi »

Pa, točno je da su jezičari nakon ukidanja riječi "tokom" i njezine zamjene riječju "tijekom" i dalje preporučivali riječ "tok" za vodotokove i tsl.

Mislim kako štima ovo što je Bahod citirao, držim se toga u buduće.

I još: što ćemo s riječju "tokom" - u kojem kontekstu bismo je rabili? :D
User avatar
Izitpajn
nobody
Posts: 4027
Joined: 10 Nov 2003, 17:42
Location: Sesvete Republjik
Contact:

Unread post by Izitpajn »

User avatar
Bubba Zanetti
Pa'u 10. razine
Posts: 428
Joined: 09 Jul 2006, 12:42

Unread post by Bubba Zanetti »

Dagi wrote: Mislim, ako kažeš "Ja ću ići", ne dolazi do spajanja u "jaću ići", samo zato što je "ću" oblik od "hoću". No, možda sam ja taj koji brka kruške i jabuke.
Hm... ovdje si ga mlatnuo bez veze jer se prije svega raspravlja o NEGACIJI glagola. Ne vidim tu nikakvu paralelu sa temom.
Dagi wrote: Kad smo jednom maknuli "neću", ostaju doduše "nisam", "nemam" itd., ali kao iznimke od pravila.
E do ovog zaključka sam došao i ja. Stvar je u tome da "neću" nije jedina iznimka od pravila i ako se u potpunosti želi biti dosljedan trebalo bi pisati "ni sam" i "ne mam".
No meni pada na pamet drugo rješenje.
Å ta ukoliko se pravilo u pravopisu formulira otprilike ovako...

Negacija glagola se uvijek piše odvojeno osim u slučajevima krnjih oblika glagola kada se negacija piše spojeno.

Da li netko zna za koji krnji oblik glagola gdje se negacija piše odvojeno jer meni nijedan takav primjer ne pada na pamet. No možda sam zablokirao. :scratch:
:blob:
Perhaps it's the result of an anxiety.
User avatar
Izitpajn
nobody
Posts: 4027
Joined: 10 Nov 2003, 17:42
Location: Sesvete Republjik
Contact:

Unread post by Izitpajn »

Naravno, uvijek postoji opcija da se živi jezik ne pokušava zauzdati matematičkim formulacijama i da ga se pusti da se razvija. Na primjer, engleski, kao što je lijepo rekao Dagi, je iznimka na iznimci. Možda postoji korelacija između toga i činjenice da je engleski danas svjetski jezik. A možda i ne. U svakom slučaju, uvijek sam mislio da se lingvisti trebaju prilagođavati native speakerima, a ne obratno.
User avatar
Izitpajn
nobody
Posts: 4027
Joined: 10 Nov 2003, 17:42
Location: Sesvete Republjik
Contact:

Unread post by Izitpajn »

I, da, još jedna stvar: u sadašnjem službenom pravopisu nigdje ne piše da je "neću" nepravilno.
Dagi
Skriboman
Posts: 2320
Joined: 13 Mar 2004, 00:57
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Dagi »

Bubba Zanetti wrote:
Dagi wrote: Mislim, ako kažeš "Ja ću ići", ne dolazi do spajanja u "jaću ići", samo zato što je "ću" oblik od "hoću". No, možda sam ja taj koji brka kruške i jabuke.
Hm... ovdje si ga mlatnuo bez veze jer se prije svega raspravlja o NEGACIJI glagola. Ne vidim tu nikakvu paralelu sa temom.
Mlatnuh i ostadoh živ! :D

No, ionako sam se ogradio kako postoji dobra šansa da nisam u pravu.
Bubba Zanetti wrote:
Dagi wrote: Kad smo jednom maknuli "neću", ostaju doduše "nisam", "nemam" itd., ali kao iznimke od pravila.
E do ovog zaključka sam došao i ja. Stvar je u tome da "neću" nije jedina iznimka od pravila i ako se u potpunosti želi biti dosljedan trebalo bi pisati "ni sam" i "ne mam".
No meni pada na pamet drugo rješenje.
Å ta ukoliko se pravilo u pravopisu formulira otprilike ovako...

Negacija glagola se uvijek piše odvojeno osim u slučajevima krnjih oblika glagola kada se negacija piše spojeno.

Da li netko zna za koji krnji oblik glagola gdje se negacija piše odvojeno jer meni nijedan takav primjer ne pada na pamet. No možda sam zablokirao. :scratch:
:blob:
Ergo, opet smo na iznimkama...
Dagi
Skriboman
Posts: 2320
Joined: 13 Mar 2004, 00:57
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Dagi »

Izitpajn wrote:Naravno, uvijek postoji opcija da se živi jezik ne pokušava zauzdati matematičkim formulacijama i da ga se pusti da se razvija. Na primjer, engleski, kao što je lijepo rekao Dagi, je iznimka na iznimci. Možda postoji korelacija između toga i činjenice da je engleski danas svjetski jezik. A možda i ne. U svakom slučaju, uvijek sam mislio da se lingvisti trebaju prilagođavati native speakerima, a ne obratno.
Mislim da tu korelacije nema. Engleski se raširio iz više razloga.

1. Jezični razlozi: jednostavnost osnovne konstrukcije.

1.1 Padeži ne postoje, osim kao rudimentarni genitiv, odnosno kod nekih zamjenica (dativ/akuzativ?)
1.2. Konjugacija ne postoji, osim kod nekih pomoćnih glagola.
1.3. Ista riječ može funkcionirati kao imenica, pridjev, odnosno glagol.

Eh sad, znam da će me jezičari pobiti - osobito anglisti - koji će mi tumačiti zamršenost engleskog jezika. Tome jednostavno nije tako: tko ne vjeruje, neka se primi latinskog ili slavenskih jezika - osobito u slučaju kad nije naravnim govornikom nijednog slavenskog jezika!

2. Povijesni razlozi.

2.1. Engleski jezik širio se morem, kao posljedica anglosaske (prvo engleske, a zatim američke) pomorske supremacije koja kontinuirano traje cca. 300 godina, i nema naznaka da će prestati. Å irenje pomorskim putevima bilo je neograničeno, pa je engleski jezik mogao doprijeti bilo kamo.
2.2. Ekonomska snaga zemalja engleskog govornog područja ima posljedicu dominacije engleskog jezika u nizu struka: pomorskoj (v. gore), nizu tehničkih itd.
2.3. Anglosaska dominacija masovnim medijima i popularnom kulturom. Primjerice, "oskari" se dodjeljuju za strani film koji je jedna kategorija - ne konkuriraš Američanima u njihovim kategorijama. Primjera na ovu temu koliko hoćeš; SF produkcija je među njima.
User avatar
Belzebubbles
Ancient
Posts: 840
Joined: 16 Feb 2007, 00:52
Location: zgri

Unread post by Belzebubbles »

Vidim tema je goruća, još malo i krenut će disertacije na temu. Moje skromno mišljenje je da ništa od toga ne mijenja na stvari zato jer će to nazovi pravilo ionaku u uporabu ući ako bude šire prihvaćeno.(Sjeća li se tko možda zrakomlata, grješke, dalekovidnice i ostalih izleta u paranormalnu lingvistiku)
Dagi
Skriboman
Posts: 2320
Joined: 13 Mar 2004, 00:57
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Dagi »

Belzebubbles wrote:Sjeća li se tko možda zrakomlata, grješke, dalekovidnice i ostalih izleta u paranormalnu lingvistiku
Kako ne!

"Zrakomlat" nikad nije ni mišljen kao ozbiljna riječ, no zato su Oružane snage Republike Hrvatske jedno vrijeme koncem devedesetih pod ozbiljno isfuravale "vrtolet". "Vrtolet" je čisti rusizam, tj. minimalno pohrvaćena ruska riječ.

"Dalekovidnica" je doslovni prijevod njemačke Fernsehen.

"Griješka" (baš tako pisano) se nalazi u ne tako davnom hrvatskom jeziku. U "Pomorskoj enciklopediji" JLZ-a, I. izdanje, našao sam, primjerice, potpis pod slike: griješke u varovima. Na žalost, ne mogu na pamet citirati svezak i godinu izdanja, jer mi nije pri ruci.

Ima toga koliko hoćeš. U "Feral Tribuneu" se pojavljivala riječ "hitroglas", očita parodija na "brzoglas".

No, za paranormalnu lingvistiku postoji povijesni razlog. Hrvatski jezik je dugo bio u doticaju s dva tvorbena i prijevodbena jezika: njemačkim i mađarskim. Nek' ti se nešto dogodi u susjednoj nam i prijateljskoj Mađaraskoj - recimo, okradu te - uzalud ćeš tražiti policiju. Ali, vrlo brzo će se prikazati RendÅ‘rsÊg, tj. redarstvo.
Post Reply