buco wrote:Dolaznici ostave svoje međugradske ljubimce (a i to bi trebalo riješit ...) izvan grada i ukrcaju se gradski prijevoz.
E sad si ubo ko prstom u pekmez.
Naime, postoji prometna studija za Zagreb, u kojoj se predviđa ograničenje prometa osobnim vozilima po centru grada, i omasovljivanje javnog prometa. Tramvaji, autobusi, priogradska željeznica. Postoje planovi za gradnju većih parkirališta na prilazima gradu, od kojih bi kretale česte linije prema centru. To se poklapalo sa planom popularizacije bicikala.
Rezultat: Rasterećenje gradskih prometnica, pogotovo u centru, ubrzavanje gradskog prijevoza, sigurniji promet, manje lokalno zagađivanje.
Sve je to bilo u planu sa početkom negdje prije 5, 6 ili više godina.
Imate tri puta pravo pogađati kako su od toga došli do podzemnih garaža svakih 100m i ispod samog centra (Cvjetni trg, čak i triper planovi za HNK). :kava:
Inače, infrastruktura punjenja:
Na velikim parkinzima se uz svako parkirno mjesto lako postavi punjač.
Većina novih zgrada ima ili garažu ili decidirano parkirno mjesto, na kojem je opet lako postaviti punjač.
Ostali imaju javne "elektrane" i produžen kablove. Naplatu ne bi bilo teško riješiti, na isom principu rae i automatske benzinske pumpe.
A što se tiče zagađenja, Žiljak je načeo zanimljivu temu.
Da, električni automobili nemaju emisije (ispuštaju manje stakleničkih plinova od biciklista
), ali zagađuju elektrane na kojima se njihova struja proizvodi.
No, ja bih rekao da je zagađenje šarolikog modela elektrana i dalje puno manje od zagađenja automobila koje bi one opsluživale (ispušni plinovi, otpadno ulje, itd), a i lakše se kontorlira zbog jedinstvene lokacije.
Na slične podatke sam naletio na još par mjesta (jedn od izvora je časopis New Scientist, tekst o efikasnosti pojedinih načina proizvodnje energije, nemam pojma o kojem je broju riječ), a isti podatak daju i u filmu Who Killed the Electric Car (vidi prvi post). Da, film jako navija za električne automobile pa se to može shvatiti kao propaganda, no morate uzeti u obzir da čovječanstvo trenutno rasipa goleme količine električne energije. U trenucima niske potrošnje (noć), elektrane i dalje rade istim kapacitetom kao i danju, kada je opterećenje mreže veće. Kad bi se ta struja mogla uskladištiti i trošiti tokom velikog opterećenja i zagađene bi bilo manje (potreban manji broj elektrana.
Istraživanje efikasnijih baterija bi tu uvelike pomoglo, ali ima i drugih načina. Primjer je pohranjivanje električne energije u mehaničku ubrzavanjem
masivnih zamašnjaka malog otpora vrtnje, ili kompresijom zraka. Kad se pojavi potreba zastrujom, zamašnjak se počne koristiti kao generatori vraća električnu energiju nazad u sustav.
Ukratko, ljudska vrsta se previše oslonila na fosilna goriva, zanemarujući jednostavne i efikasne metode koje su im cijelo vrijeme bile pod nosom.