Umro Clarke

[niniane]

"Ovdje leži Arthur Clarke. Nikada nije odrastao, ali nikada nije prestao rasti"

Ovo je lijepo.

[SAMSUILUNOV OTAC]

Jeste kad razmišljali što bi htjeli da vam piše na nadgrobnom spomeniku? Meni nikako ne pada nešto dobro da pamet, a imam fobiju od toga da u zadnji tren smislim neku glupost s kojom nisam zadovoljan i onda umrem.

[niniane]

Imala sam svojedobno crne misli i morbidne ideje o tome da negdje zapišem koju bih pjesmu da mi svira na sprovodu i što da mi piše na nadgrobnom spomeniku... Ali sam onda nekako ipak došla do zaključka da ne želim razmišljati o tome tako mlada

Moj moto je "Carpe Diem". Možda to, u trenutnom nedostatku bolje inspiracije...

[Brumiko]

Osobno mi je njegov najdrazi roman "Sastanak sa Ramom".

Odavno tražim ovu igru: http://en.wikipedia.org/wiki/RAMA. Nažalost, čak niti na Sierrinim stranicama joj više nema spomena. Zna li netko nešto više? Inače, nedavno sam totalno opal na dupe vidjevši CG film iz unutrašnjosti Rame, ponešto teraformirane, nastal u mašti nekih Francuza. Film ima 85 megabajta, ali je sjajan za pogledati. Čim se sjetim linka, stavit ću ga.

RIP Arture i nedaj HAL-u da te terorizira tamo gore (ili dolje, ako je prica sa pedofilijom imala osnova).

Nije imala osnova.

[Tomislav Sakic]

Evo nekrolog Damira Mikuličića, na sajtu Clarkeova hrvatskog izdavača, Izvora:

http://www.izvori.com/novosti.php?id=7

[Dagi]

Osmrtnica iz "Parseka" broj 98:

Dana 19. rujna preminuo je britanski Arthur C. Clarke, u trenutku smrti zacijelo najpoznatiji i najugledniji autor znanstvene fantastike. Rođen je 16. prosinca 1917. u mjestu Minehead u grofoviji Somerset u Engleskoj, od ranog djetinjstva bio je fasciniran astronomijom i znanstvenom fantastikom. Premda nije iz financijskih razloga pohađao fakultet, neprijeporni tehnički talent došao je do izražaja pri radu na razvoju radarskih uređaja tijekom službe u Kraljevskim zračnim snagama u II. svjetskog rata, donijevši mu brzo promaknuće. Clarke je demobiliziran u činu satnika (Flight Lieutenant), stekavši diplomu iz matematike i fizike nakon rata. Nakon kratkog braka početkom pedesetih, trajno se odseljava u Šri Lanku 1956., gdje ostaje živjeti do smrti.

Clarke je već krajem četrdesetih iznašao svoje tehničke zamisli, bitno pridonijevši koncepciji geostacionarnih satelita, a u to doba počinje i profesionalno objavljivati svoje literarne radove; prva priča, Loophole, otisnuta je 1946. u časopisu "Astounding Science Fiction".

Njegova spisateljska karijera ubrzo dobiva puni zamah i teško je nabrojati makar njegove najvažnije romane: Sastanak s Ramom, Kraj Djetinjstva i - povrh svega - Odiseja u svemiru, samo su neka od njegovih klasičnih djela kojima je zadužio žanr. Njegovi interesi pokrivali su i futurologiju, kao i izučavanje paranormalnih pojava. Višestruko je odlikovan i nagrađivan, uključujući nagrade Hugo i Grand Master Nebula Award, dok je plemićem proglašen 1998.

U Hrvatskoj je teško naći ljubitelja znanstvene fantastike kojemu Arthur Clarke nije bio među prvim autorima s kojima se susreo i nakon toga ostao privučen znanstvenoj fantastici, čemu su pridonijeli brojni prijevodi njegovih pripovijedaka i knjiga. Snaga njegove vizije bila je kako u smjelim i uvjerljivim tehničkim opisima, tako i u iznenađujuće britkim obratima fabule. Clarke nam stoga ostaje u sjećanju kao istinski majstor SF-a.
Preporučamo stranicu na Internetu posvećenu Arthuru Clarkeu:
http://www.arthurcclarke.net/

[arkturuz]

Posljednja poruka sir Arthura:
http://www.youtube.com/watch?v=3qLdeEjdbWE

Ponovo gledam ovaj video i primjetio sam da Clarke ima dosta prijevoda svojih knjiga iza na polici među kojima je i srpsko-hrvatsko izdanje (srednja polica, druga njemu s desna).

Sorry kaj izvlačim stari thread iz formalina, BTW, vražja nostalgija je to kriva.
:drunken: