UBIQ na Interliberu, 10.11.2007.

[Tomislav Sakic]

Lansiranje Ubiqa dogodit ce se na Interliberu, u subotu 10. studenog, u 10 sati u paviljonu VI na pozornici.

Govore:
glavni urednici Aleksandar Žiljak i Tomislav Å akić
Zoran Rosko, urednik Zareza, inace promotor nase antologije Ad astra na Knjizevnom petku te clan urednistva UBIQ-a
Nikica Gilić, profesor filmologije s komparativne knjizevnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i član Savjeta UBIQ-a, koji je promovirao Ad astru u Knjiznici Bogdana Ogrizovica

[Tomislav Sakic]

CRTICA S INTERLIBERA

Subota, dan za SF

Predstavljanje »Književnog časopisa za znanstvenu fantastiku UBIQ« te romana i multimedijskog projekta »Izvršitelji nauma Gospodnjeg« Zorana Krušvara obojilo je pretposljednji dan zagrebačkoga Interlibera u znanstvenofantastične tonove
Aleksandar Žiljak, Tomislav Å akić i Nikica Gilić predstavljaju časopis 'UBIQ'

ZAGREB -
Subota je, kao predzadnji dan Interlibera, privukla mnoštvo posjetitelja, za koje se nakladnici nadaju da su i potencijalni kupci knjiga. Pogotovo je velika gužva bila u »petici«, gdje su štandove imali najkomercijalniji i najtiražniji nakladnici, i u kojem se već od jutra jedva moglo prolaziti između štandova. Jedva nešto manja vreva vladala je u paviljonu 5, no tu se ipak lakše disalo.
Uslijed rasporeda sajamskih programa u »petici« je, vjerojatno slučajno, subota ispala »dan domaće znanstvene fantastike«. Naime, iako se već dugo najavljivao, te se subote trebao pojaviti i prvi put javno predstaviti prvi »ozbiljni« hrvatski književni časopis za znanstvenu fantastiku. Pokrenule su ga iste snage koje su lani dovršile povijesni izdavački podvig, što se domaćeg SF-a tiče, dovršivši i objavivši nakon dvogodišnjeg rada Antologiju domaće znanstvenofantastične novele »Ad astra«: urednici Tomislav Å akić i Aleksandar Žiljak te nakladnička kuća »Mentor«, vlasništvo hrvatskih SF pisaca Darka Macana i Tatjane Jambrišak. Uz Žiljka i Å akića, u predstavljaju prvoga broja »UBIQ-a« sudjelovao je i Nikica Gilić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, član savjeta časopisa.
Već je sama pojava »UBIQ-a«, a urednici se nadaju da će takva biti i njegova kulturna i društvena uloga, prekretnička: nakon stoljeća razvoja i napretka znanstvene fantastike u Hrvata, nakon za ovaj žanr preporodnih i izuzetno plodnih posljednjih triju desetljeća te nakon autorske i nakladničke hiperprodukcije u zadnjih pet godina, impresum i sadržaj časopisa svjedoči o konačnom, dugo očekivanom i željenom, akademskom priznanju znanstvenofantastičnog žanra, definitivno najplodnijeg među svim žanrovima u hrvatskoj književnosti. Desetljećima je hrvatska akademska i književnokritičarska zajednica odbacivala domaću znanstvenu fantastiku kao trivijalnu književnost, ne uzimajući, unatoč kvaliteti, takva djela u obzir ni za antologiziranje, ni za konkurenciju u dodjeli književnih nagrada, čak ni za redovitu dnevnomedijsku književnokritičarsku praksu.

Prednost SF novelama
Znanstvenofantastična scena morala se zato »snalaziti sama«, a neki od plodova toga bili su, uz friško odštampani »UBIQ«, i poslagani na predstavljačkom stolu: časopis »Sirius«, koji je od 1976. do kraja osamdesetih odgojio novu generaciju hrvatskih esefičara, časopis »Futura«, koji ga je naslijedio ranih devedesetih, i prije spomenuta antologija, koja je za kulturnu i književnu povijest izdvojila (samo) četrdeset najznačajnijih autora koji su objavljivali novele, dakle forme dulje od kratkih priča, a kraće od romana, i to od pojave »Siriusa« do danas.
»UBIQ« ima nešto zajedničko sa svim tim tiskovinama koje su mu prethodile, ali se od svih njih i bitno razlikuje. Nakana je urednika da »UBIQ« pune trima vrstama sadržaja. Najprije, to će biti medij za objavljivanje SF novela domaćih autora, čime ne konkurira nijednoj drugoj periodici, već naprotiv otvara dodatan, kod pisaca jako žuđen, prostor za objavljivanje takvih formi u tom žanru. U prvom broju »UBIQ-a« objavljene su novele Veronike Santo i Branka Pihača (veterana hrvatskog SF-a), Jasmine Blažić, Milene Benini, Zorana Vlahovića i Danila Brozovića (već afirmiranih autora, mahom s već objavljenim knjigama) te Tereze Rukober i Ive Å akić-Ristić, mlađih autora u kreativnom i produktivnom usponu.
Urednici su još dok se časopis pripremao i osmišljavao odlučili da će za novele imati visoke kvalitativne kriterije, puno strože nego što su uobičajeni za redovite konvencijske ili natječajne zbirke ili pak fanzine. Nakana urednika da ne objavljuju prijevode priča inozemnih autora, a da se kod domaćih usredotoče na srednje forme, eliminira sumnju da se pokretanjem »UBIQ-a« stvorila konkurencija časopisu »Futura«, jedinoj žanrovskoj tiskovini u nas koja dolazi na kioske, s nažalost vrlo prorijeđenim ritmom izlaženja posljednjih godina. S prijevodima priča inozemnih SF autora, povremenim kraćim formama domaćih autora, prikazima odnosno recenzijama recentnih književnih SF izdanja i filmova, te vijestima s domaće i inozemne SF scene, »Futura« ostaje »kao i prije«, uz nadu čitatelja da će kad-tad početi češće izlaziti.
Zato je drugi sadržajni blok u »UBIQ-u« namijenjen temama o kojima se dosad u Hrvatskoj doista nije imalo gdje pisati: književnoj teoriji, književnoj povijesti i književnoj kritici na malo višoj stručnoj razini, naravno sve troje u području znanstvene fantastike. Tako su u ovom »UBIQ-u« objavljena dva priloga doajena hrvatske znanstvenofantastične književne teorije Darka Suvina (koji je najveći dio svoje znanstvene karijere, postigavši doista svjetski ugled, »odradio« na sveučilištu u Montrealu), slijedi tekst Zorana Kravara o posljednjem objavljenom Tolkienovu romanu »Hurinova djeca«, Nikica Mihaljević piše o recepciji nakon 80 godina ponovno objavljenoga prvog hrvatskog znanstvenofantastičnog romana »Na Pacifiku god. 2255.« Milana Å ufflaya, Milena Benini napisala je studiju o ženama u SF-u, a Boris Å vel je detaljno, biografski, bibliografski i književnokritički, predstavio jednog od povijesno najznačajnijih SF autora Roberta Heinleina.

Erotika i SF
Naposljetku, a to je treća tematska nakana uređivačke politike »UBIQ-a«, da sistematizira i dokumentira cjelokupno poznato i nepoznato nasljeđe hrvatske znanstvene fantastike kao dijela nacionalne književne i kulturno-povijesne baštine, prvi broj ovoga časopisa zaključuje prilog Živka Prodanovića »Građa za bibliografiju hrvatske znanstvene fantastike do 1945. godine«. Dragocjena je to građa, koja će laike čak i vrlo iznenaditi, jer iz prikupljenih i obrađenih podataka proizlazi da su znanstvenu fantastiku pisali i, recimo, Vjenceslav Novak, Fran Galović, Vladimir Nazor, August Cesarec, Vjekoslav Majer, Marija Jurić Zagorka, i razni drugi za koje se to nikada ne bi pretpostavilo. Također, Prodanović je pred buduće istraživače povijesti hrvatske znanstvene fantastike postavio izazov dešifriranja i razotkrivanja brojnih još nerazjašnjenih pseudonima pod kojima su u to doba objavljivani znanstvenofantastični tekstovi, a takvih je dobra polovica.
Osim »UBIQ-a«, subotnje je posjetitelje Interlibera razveselila još jedna nova domaća SF tiskovina: zbirčica erotskih SF priča nazvana »Bludućnost«, koju je uredila Irena Rašeta, a objavio »Mentor«. Nakon filtriranja priča pristiglih na natječaj, devet je uradaka uvršteno u prvu domaću SF zbirku kojoj su erotika i problematiziranje spolnosti dominantna tema; za naše je prilike to pionirski pothvat, iako u svijetu, kako je objašnjeno i u uredničinu predgovoru, erotika i SF odavno idu ruku pod ruku. Na ovom su se Interliberu pojavila i nova SF izdanja Predraga Raosa te »povratnika« u SF Hrvoja Hitreca. Esefičnosti interliberske subote pridonio je i Zoran Krušvar, predstavivši svoj roman »Izvršitelji nauma Gospodnjeg« i prateći multimedijski projekt. Nažalost, zbog sajamske tehničke neopremljenosti, izostali su videosadržaji koji prate »Izvršitelje«, pa je pričanje o knjizi bilo začinjeno puštanjem glazbe, odnosno pjesama napravljenih baš za tu knjigu, a našlo se i obožavatelj(ic)a koji još nemaju Krušvarov autogram.
Osim razvikanih autora i njihovih dobro posjećenih promocija, kao plod ovogodišnjeg Interlibera mlađoj populaciji koja želi pisati, objavljivati i čitati, najvažnija će i najdraža svakako biti neposredno pred sajam dovršena zbirka priča »Da sam Å ejn«, u kojoj je probrano 65 najboljih priča, od ukupno 534 teksta, pristigla na književni natječaj internetskog portala Bestseler.net, koji je inače izrastao iz blogerske književne scene. Priče su birali odnosno zbirku uredili Darko Macan, Goran Bogunović, Dario Rukavina i Zoran Pilić, a suizdavač je Konzor. Autori su u rasponu od srednjoškolaca do jedne Vesne Krmpotić te je riječ o knjizi o kojoj će se, barem sudeći po broju i dosadašnjoj aktivnosti autora, narednih tjedana zasigurno puno pričati.

Davor Å IÅ OVIć

*************
cache je u međuvremenu nestao, pa je adresa uklonjena. Ire

[Aleksandar Ziljak]

Najzabavnije mi je kako priča o nekakvoj mogućnosti konkurencije FUTURI. Mislim, da bi bilo kakve konkurencije, mora biti onoga čemu bi se konkuriralo.

[Tomislav Sakic]

*************
cache je u međuvremenu nestao, pa je adresa uklonjena. Ire

For the record, to je bilo u Glasu Istre, ali nisam doznao datum, a i izdanje im sa sajta ocito nestaje nakon dva dana :scratch:

[Ire]

pa da, imaju bizaran način ne ostavljanja nikakvog traga od objavljenih članaka, što je po meni malo bedasto. zašto si ga objavio na netu ako ćeš ga maknuti nakon dva dana :? :dontknow:

[davors]

Bilo je to odmah u ponedjeljak poslije Interlibera. Dok su mi dojmovi još bili svježi. A web-politika moje firme je tek malo čudnija od one Novog lista :-)

[Zoran]

Esefičnosti interliberske subote pridonio je i Zoran Krušvar, predstavivši svoj roman »Izvršitelji nauma Gospodnjeg« i prateći multimedijski projekt. Nažalost, zbog sajamske tehničke neopremljenosti, izostali su videosadržaji koji prate »Izvršitelje«, pa je pričanje o knjizi bilo začinjeno puštanjem glazbe, odnosno pjesama napravljenih baš za tu knjigu

Kakve su ovo laži i neistine??? Video materijal je prikazan, ali bez zvuka! Budući da je cijela prezentacija morala stati u 20 minuta, onda nismo priču prekidali projekcijama, nego su projekcije paralelno tekle kroz čitavo predstavljanje. Dakle, sve naopako. Bilo je slike, a ton smo bili Petra i ja.

[Ire]

da fakat, da dio sam ispustila :scratch:
ne znam zakaj smo okolo jurcali s mojim lapatopom ako tehnike nije bilo :?