NOSF forum

danas sam naletila na dva zanimljiva članka koja se pitaju jel živ taj SF or what?

:kava:

SF po meni vise ne dise. Tj. , to ima veze sa godinama citanja SF-a. Na pocetku citalackog staza, u svakoj SF prici ili romanu postojao je neki "Wooow! faktor". Nova ideja na novu ideju, filing kao da se novi svijet otvara sa svakom procitanom pricom. Ali vrijeme ide , prica ima puno, i ta zacudnost se negdje izgubila. Ili je rijetka. Ali nekom tko tek pocinje citati SF, sve ce mu izgledati sjajno i svjeze.

Dvije riječi: Charlie Stross.

YMMV, naravno.

Treci clanak s istog izvora:
Is Serious Science Fiction Dying?

Sto se filmova tice, tesko da ce iz velikih studija ispasti neki pravi, ozbiljni, SF film. Jedino ako netko napravi remake nekog starog klasika, ali bojim se i pomisliti kako bi to ispalo (sto bi recimo napravili iz Metropolisa?)
Takav film bi se mogao pojaviti, ali ne kao blockbuster, vec kao manji film.

Sto se knjizevnosti tice, rekao bih da tu SF puno bolje stoji, ali da gubi bitku po kolicini.

Inace, popis filmova iz clanka definitivno treba revidirati. Ima dosta filmova koji bi upali u popis iz clanka cak i po autorovm filteru, ali ih iz nekog razloga nema.

Mozda trenutno nije vrijeme za pravi SF. knjizevnost i ukusi publikedosta ovise o trenutku u vremenu. Trenutno dublje misli ne prolaze... bar ne u masovnoj publici.

Nevezano, ili ...?

Enivej, baš smo nekidan raspravljali o politici Knjige u centru te zaključili kako SF nema smisla izdvajati u posebne biblioteke van regularne (odrasle i dječje) rvacke proze jer to samo šteti prodaji knjige.

Sapienti, je l' te, sat.

mcn

TB wrote:SF po meni vise ne dise. Tj. , to ima veze sa godinama citanja SF-a. Na pocetku citalackog staza, u svakoj SF prici ili romanu postojao je neki "Wooow! faktor". Nova ideja na novu ideju, filing kao da se novi svijet otvara sa svakom procitanom pricom. Ali vrijeme ide , prica ima puno, i ta zacudnost se negdje izgubila. Ili je rijetka. Ali nekom tko tek pocinje citati SF, sve ce mu izgledati sjajno i svjeze.

Pa, zato se često kaže da je zlatno doba SF-a dvanest godina!

Za čitatelja koji je stvorio neki (pod)ukus u SF-u nema problema. Tko voli - recimo - military SF, postoji štanceraj koji se brine baš za takve segmente publike. A u tom štanceraju bude čisto pristojne proze.

Ako je čitatelj zahtjevniji, onda se i autor mora malo potruditi. Osobno, čini mi se da element začudnosti pisci danas rado klepaju od povezivanja raznih elementa popularne kulture (tu Stross nije nevin), što može biti malo dosadno ako čitatelj ne pripada nekoj određenoj kulturi. Drugi način je pomno pratiti razvoj tehnologija i prirodnih znanosti, pa ih onda ekstrapolirati u priču, što je nogim piscima preteško. I tu stvar hoće pasti u vodu, jer traži obrazovanog čitatelja (ne mislim nužno formalno obrazovanog), a k tome razvoj nadmaši maštu - prvo putovanje na Mjesec je eklatantan primjer.

I da, kad sam s cca. dvanest godine životne dobi čitao SF, zbilja sve mi je bilo začudno! :alien:

mcn wrote: (...) Enivej, baš smo nekidan raspravljali o politici Knjige u centru te zaključili kako SF nema smisla izdvajati u posebne biblioteke van regularne (odrasle i dječje) rvacke proze jer to samo šteti prodaji knjige. (...)

Pa, tijekom pedesetih i šezdesetih godina, onih desetak romana hrvatskog SF-a iz tog razdoblja u istinu je tiskano u "općim" bibiotekama. Isto je tada bilo i s prevedenim stranim romanima.

Drugo je pitanje je li tada bilo čisto količinskog "štofa" za specijalizirane bilbioteke. :scratch:

Dagi wrote:Pa, tijekom pedesetih i šezdesetih godina, onih desetak romana hrvatskog SF-a iz tog razdoblja u istinu je tiskano u "općim" bibiotekama. Isto je tada bilo i s prevedenim stranim romanima.

Drugo je pitanje je li tada bilo čisto količinskog "štofa" za specijalizirane bilbioteke. :scratch:

Ispravak djelomično krivog navoda, kolega zastupniče: Bjažić i Furtač su dva romana objavili u Epohinim "Fantastičnim romanima", odnosno "Biblioteci fantastičnih romana", koja je, hvala na pitanju, išla nekoliko godina, s pedesetih na šezdesete. To su bili Osvajač 2 se ne javlja i Svemirska nevjesta, prvo izdanje. U istoj biblioteci je i Ružićev Uspavani diktator, te Ritigovo Sasvim neobično buđenje. Da se razumijemo, tu je bilo SF naslova pun k., naravno prevedenog.

Nadalje, 1965. je išla Epohina "Zabavna biblioteka" koja je od 12 knjiga imala 10 komada SF-a, pa je de facto bila SF biblioteka. Tu su išli B&F-ovi Mrtvi se vraćaju, te Ritigova Ljubav u neboderu. Ja osobno mislim, iako nema u ovom trenutku načina da to dokažem, da su u "ZB" popucani materijali ostali nakon gašenja "Biblioteke fantastičnih romana".

Prema tome, od bitnog hrvatskog SF-a šezdesetih, skoro sva su djela objavljena u de jure ili de facto specijaliziranim SF bibliotekama. Iznimke su B&F-ov Zagonetni stroj profesora Kružića, koji jer išao u Epohinoj biblioteci "Aladin", Varamunga, tajanstveni grad, koji je išao u jednoj roto-biblioteci, te Nikolićev Zovem Jupiter ... Beležite ... koji je išao u sarajevskoj "Džepnoj knjizi" što je uistinu bila svaštarska biblioteka, a u tom je periodu Milan Nikolić unutra bio sa svojim vrlo dobrim krimićima jedan od eksponiranijih domaćih autora.

Praksa uguravanja SF-a u redovite biblioteke potječe iz sedamdesetih pa na dalje. Ako izuzmemo stvari koje su išle u "Kentauru", npr. Mikuličićeva zbirka O, Belanov Utov dnevnik ili Raosov Mnogo vike nizašto, u općim bibliotekama su išli reizdanje Svemirske nevjeste ("Jelen" - omladinska proza), Ništa bez božene ("Vjeverica" za djecu), te Raosovi Brodolom kod Thule i Nul Effort, kao i Hitrecovi romani.

Drugim riječima, marginalizacija SF-a i njegovo uguravanje u dječju i omladinsku prozu ili pak u mainstream biblioteke je stvar sedamdesetih pa na dalje, zanimljivo, upravo u vrijeme startanja interesa za SF (SIRIUS, SFera, Sajmovi naučne fantastike, etc.). Ovo zahtijeva ozbiljniju studiju!

Hm, evo što se događa kad površno pristupam materiji. Još da nemam Osvajača doma, mogao bih se vaditi na nisam vidio što pište na koricama. :scratch:

Å to se tiče "Zabavne biblioteke", zbilja nisam znao da je bio takav omjer knjiga u korist SF-a.

I ošće. Ako je SF u Hrvatskoj sedamdesetih marginaliziran trpanjem u dječju, odnosno omladinsku književnost te u mainstream izdanja, možda to treba povezati sa startanjem biblioteke "Kentaur". Želim reći da interes za SF na nivou ondašnje Jugoslavije možda ipak nije opravdavao više od jedne specijalizirane SF biblioteke.

Koliko se sjećam, sedamdesetih na osamdesete je u Hrvatskoj išlo i nešto prijevoda, primjerice Odabrane znanstvenofantastične priče, odabrao Terry Carr, preveo Tomislav Ladan, Stvarnost 1980. (a vid' i ovo, vrijedi kliknuti!). Mislim da je nešto Asimovljeve popularne znanosti također izišlo u tom razdoblju.

OT, ali posebno mi je sexy onaj "prijevod s američkog". :?

Aleksandar Ziljak wrote:OT, ali posebno mi je sexy onaj "prijevod s američkog". :?

I dalje OT. Ne b' ja to znao, Ladan je ipak iz Bosne, pa se razumije u to kako se jezici granaju. Može stoga lijepo utržiti Carrove priče više puta: engleski-hrvatski, američki-hrvatski, američki-(upiši neki južnoslavenski jezik)...

Dagi wrote:Ako je SF u Hrvatskoj sedamdesetih marginaliziran trpanjem u dječju, odnosno omladinsku književnost te u mainstream izdanja,

Ja imam dojam da se SF marginalizira trpanjem u zasebnu, SF književnost. :dontknow: Mislim da bi za domaći SF bilo puno bolje kad bi ga svi tretirali kao mainstream.

Mislim da to uopće nije kulturološki nego socijalni problem. SF pisci se baš ne trude ne ispadati freakovi :-). Treba kružiti, družiti se, upadati u diskusije, sabotirati književne večeri, biti primijećen, piti kavu s Vlatkom Pokos :-), ženiti manekenke :-). Šalim se; no upoznao sam dosta "mainstream čitača" koji rado čitaju SF, ali nisu uključeni u žanrovsku scenu, ne idu na konvencije, ne barataju "tekućim informacijama"; no isto tako, upoznao sam dosta "mainstream čitača" koji kažu da čitaju "sve osim SF-a". SF je latentno prepoznatljiva kategorija (BTW, je li netko vidio ovu novu Bošnjakovu knjigu o žanrovskoj prozi u Hrvata? Spominje li se uopće SF unutra?), samo treba malo pripomoći njegovoj uočljivosti s ponešto galame...

Dagi wrote:

Aleksandar Ziljak wrote:OT, ali posebno mi je sexy onaj "prijevod s američkog". :?

I dalje OT. Ne b' ja to znao, Ladan je ipak iz Bosne, pa se razumije u to kako se jezici granaju. Može stoga lijepo utržiti Carrove priče više puta: engleski-hrvatski, američki-hrvatski, američki-(upiši neki južnoslavenski jezik)...

Još OT, to je neko vrijeme bio trend, koji se zapravo zasnivao na francuskom principu. Tamo se, naime, još uvijek standardno razlikuje "američki" od "engleskoga". Što ima i određenog lingvističkog smisla, kako je primijetio još Oscar Wilde...