Ire wrote:dobro, ja sam u ovom slu?aju imala vi[?]e na umu konzumente od proizvo?a?a ..
Arrrgh! Napisao sam rije? "eskapizam" tri puta u tri zavr[?]ne re?enice.
Da se razumijemo: SF kad je lo[?], nudi puki eskapizam. Svaka literatura, kad je lo[?]a, ne nudi ni[?]ta osim eskapizma. Fantasy - kako se meni ?ini - i ne nudi drugo osim eskapizam.
Ne pi[?]em cjeloviti esej, eda bih duĹžnu paĹžnju posvetio ?vrstoj strukturi napisanog i slijednoj logici. Zato ?u sad malo elaborirati predmetni "eskapizam" u kontekstu SF-a i fantasyja.
Znanstvena fantastika jest angaĹžirana knjiĹževnost. Od Vernea i Wellsa, preko ranog sovjetskog SF-a (
Mi,
Aelita itd.) do ameri?kog
Golden Agea.
U SAD-u, i "zlatnodobnici" i "futurijanci" imaju nekakav "dnevni red", nekakvu
agendu, vi[?]e svatko ponaosob, negoli kao grupe. Kad ?ita[?] SF tridesetih i ?etrdesetih, svatko ne[?]to popuje, sre?om, uobi?ajeno izme?u redaka. Uglavnom je to sloboda pojedinca prema strukturama koje mogu - ali ne moraju biti - drĹžavne. Uzmi Heinleinov
If This Goes On kao sastavni dio njegove
Future History, Van Vogta i
Weapons Shops Of Isher kao "fixup" roman (dakle, sastavljen od niza samostoje?ih pri?a), Asimovljevu seriju pri?a o MULTIVAC-u, Bestera (kao valjda najsuptilnijeg), Kornblutha i Pohla (
Space Merchants, u Kentauru
Reklamokratija)... Ima jo[?], koliko ho?e[?]. A ve?ina nabrojanih su "pulp" autori, pisci pulp knjiĹževnosti u pogrdnom smislu. Ali tjeraju ?itatelja na razmi[?]ljanje, dan-danas!
Kad govorimo o ?etrdesetima, iz dana[?]nje perspektive politi?ke razlike me?u autorima blijede: Heinlein je utopisti?ki socijalist, Van Vogt je evidenti desni liberal, Pohl je biv[?]i ?lan KP... No, svi oni stavljaju pojedinca u odnos prema centrima mo?i, pi[?]u?i znanstvenu fantastiku.
Sad stisni tipku
fast forward do Novog vala. Ti autori izrijekom Ĺžele biti angaĹžirani: Aldiss, Le Guin, svi po redu.
Ponovno ista tipka do cyberpunka: Gibson - i Sterling jo[?] vi[?]e! - i opet ima[?] angaĹžiranu knjiĹževnost.
Za ?itanje angaĹžirane knjiĹževnosti treba volje; osobito kad se ne slaĹže[?] s
agendom koju pisac uvaljuje. Dodaj tome novum koji mora postojati u SF-u, eda bi polu?io za?udnost kao svoju razlikovnu zna?ajku u odnosu na ostale Ĺžanrove. Stoga ve?ina SF-a, kvalitetnog SF-a, traĹži cijelog ?itatelja, traĹži njegovu punu pozornost. Jo[?] ako je - ne daj BoĹže! - te[?]ko napisan, kao [?]to neki autori svjesno idu na zgusnuti zamr[?]eni stil, dobije se literutura koja je daleko od eskapizma.
Nasuprot tome stavi Ĺžanr ?iji je novum iracionalan (magija i tsl.) i koji posljedi?no ne treba slijediti ni svoju vlastitu unutarnju logiku jer je, ponavljam, iracionalan! Stavi Ĺžanr ?ija za?udnost nije utemeljena ni na ekstrapolaciji poznatog, ni na anticipaciji mogu?eg, ve? na "?iribu-?iriba". Ubaci set kli[?]eja, vi?en kod Tolkiena i Howarda. Nemoj zamarati publiku popovanjem izme?u redaka, osim op?enitog Dobra i Zla. UblaĹži stil i napi[?]i kupusaru od 500 stranica. Ponovi postupak desetak puta... Dobije[?] stereotip fantasyja.
======
Okej, priznajem, moje poznavanje fantasyja bitno je slabije od poznavanja SF-a. Mislim - pa?e nadam se! - da ?e me neki poznavatelj pobiti u dijelu u kojemu pri?am o iracionalnom novumu fantasyja i o neangaĹžiranosti fantasyja kao Ĺžanra. Vjerujem da
ima angaĹžiranog fantasyja, ako nigdje, a ono u
Gospodaru prstenova.
======
O eskapizmu: ljudi imaju svakodnevne probleme i Ĺžele se od njih maknuti. Neke pri tome zadovoljava upijati tu?e peripetije iz svijeta koji je minimalno - ako uop?e - pomaknut od njihovog vlastitog i to im je dostatno; time se dobiju, recimo, ljubi?i. Drugi ho?e malo ve?i odmak, katkada [?]to ve?i, to bolje!
Nemojmo se zavaravati: ?itatelji
ho?e eskapizam! Ljudi Ĺžele biti ma?evaoci bez straha i mane, ?arobnjaci neograni?enih mo?i, pripadnici plemena koje isfuravaju Tajne Rituale. I jo[?]: ljudi ho?e biti cini?ni privatni detektivi kojima svako malo upadne u krilo plavu[?]a u mreĹžastim ?arapama, ljudi ho?e biti revolvera[?]i koji nose u sebi "jednu davnu nikad preĹžaljenu ljubav, tanku duga?ku cigaru i par mamuza od zlata". Ljudi bi htjeli biti nindĹže. Ljudi Ĺžele da im se dogodi ekstati?na ljubavna pri?a, svaki put na isti kalup...
Zaklju?no: svaka lo[?]a knjiŞevnost nudi samo i jedino eskapizam. Znanstvena fantastika manje nego fantasy. Žanrovi koji nude eskapizam imaju bolju pro?u na trŞi[?]tu. I to je to.