Sorry zbog OT, ali ako neko iz Istre ima namjeru i?i na essecon, nek mi se javi na PM.
Nat
Programska toèka: Prièe Broja Jedan
Moderator: niniane
1. Negdje sam citao da predavanje treba rastaviti na manje cjeline.Dagi wrote:
Ĺ to jo[?]? Ovo ispada predavanje o predavanju! Ukoliko netko ima konkretno pitanje, molim, rado ?u ga odgovoriti ukoliko znam odgovor.
Eh, da - jo[?] ne[?]to: praksa, praksa, praksa!
Ako znas koje su to mozes ih navesti i dati nekakav primjer.
2. Kakva se prirucna oprema moze koristiti prilikom predavanja - mislim, je li pristojno (ne znam kako drukcije reci) od predavaca da nesto procita s papira (ne sve) ili da ima nekakve podsjetnike ili takvo sto?
Takodjer, nesto mi nije jasno - jednom napises 60 a drugi put 45 min.
Znaci, najbolje trajanje predavanja je izmedju 45 i 60 minuta?
Life is far too important to be taken seriously.
Okej, trebalo mi je neko vrijeme za odgovoriti. Posao i tako to...
1. Uvod - pozdrav slu[?]ateljima, najava predmeta izlaganja (1-2 min.).
2. Heinleinova biografija - stoĹžerni dio izlaganja. (cca. 25 min.)
3. Za[?]to je Heinlein vaĹžan? Tko ga je osporavao i za[?]to? (5 min.)
4. Heinlein u ex-YU i danas u Hrvatskoj. (5 min.)
5. Diskusija. (5 do 10 min.)
Ura?unaj desetak minuta ka[?]njenja, najmanje pet min. za Murphyjev zakon ("sve [?]to moĹže krenuti krivo, krenut ?e), do?e[?] na pribliĹžno 60 minuta, od ?ega samo predavanje uzme bilo [?]to izme?u 30 i 45 minuta.
I jo[?] - izlagatelj treba priupitati samog sebe: [?]to Şelim re?i? Želim li samo prenijeti informacije, ili Şelim postaviti neku tezu koju ?u braniti pred auditorijem!? O tome dosta ovisi. Ukoliko Şelim izloŞiti ne[?]to novo, vjerojatno ?u se ograni?iti na puki prijenos informacija. Ukoliko mogu ra?unati da ?e predavaonica biti popunjena ljudima koji ne[?]to znaju o predmetu, tada im trebam izloŞiti neku specifi?nu tezu radi koje uop?e i davim s govornice...
Nadam se da sam odgovorio. Ukoliko treba jo[?], nije problem.
Da. Metodika nastave se dodu[?]e izu?ava kao poseban (i to ozbiljan!) predmet, no ograni?it ?u se na prakti?nu primjenu iste. Predavanje se dakle razbije na manje cjeline. Primjer iz moje vlastite prakse, izlaganje o piscu Robertu A. Heinleinu.Decius wrote: 1. Negdje sam citao da predavanje treba rastaviti na manje cjeline.
Ako znas koje su to mozes ih navesti i dati nekakav primjer.
1. Uvod - pozdrav slu[?]ateljima, najava predmeta izlaganja (1-2 min.).
2. Heinleinova biografija - stoĹžerni dio izlaganja. (cca. 25 min.)
3. Za[?]to je Heinlein vaĹžan? Tko ga je osporavao i za[?]to? (5 min.)
4. Heinlein u ex-YU i danas u Hrvatskoj. (5 min.)
5. Diskusija. (5 do 10 min.)
Ura?unaj desetak minuta ka[?]njenja, najmanje pet min. za Murphyjev zakon ("sve [?]to moĹže krenuti krivo, krenut ?e), do?e[?] na pribliĹžno 60 minuta, od ?ega samo predavanje uzme bilo [?]to izme?u 30 i 45 minuta.
Pa, [?]to manje [?]alabahtera - ili ni[?]ta uop?e. Ukoliko se isti ne rabe, to pokazuje da izlagatelj vlada materijom, ne rade se pauze za listanje podsjetnika itd. Ukoliko se sa?ini prezentacija (recimo, u "Powerpointu"), ona je sama po sebi podsjetnik, a lijepo je za vidjeti kad po zidu ili platnu pi?e slajdovi.Decius wrote: 2. Kakva se prirucna oprema moze koristiti prilikom predavanja - mislim, je li pristojno (ne znam kako drukcije reci) od predavaca da nesto procita s papira (ne sve) ili da ima nekakve podsjetnike ili takvo sto?
Okej, o?ito sam bio nejasan. No, mislim da sam to sada pojasnio pod 1.; no, jedna vaĹžna napomena: publika je spremna drĹžati odre?enu koncentraciju samo odre?eno vrijeme. Realisti?no, cca. 45 min. je kompromis koji bi morala podnijeti kako pu?ko[?]kolska publika, tako i odrasli. Stoga izlagatelj ne bi smio tupiti bitno preko tog jednog [?]kolskog sata, moĹže i ne[?]to kra?e. Ostatak otpadne na okupljanje [?]tovanog publikuma, upadice i diskusiju - bude li je uop?e. Ujedno, puni sat je spretan organizatoru konvencije za sastavljati satnicu zbivanja.Decius wrote: Takodjer, nesto mi nije jasno - jednom napises 60 a drugi put 45 min.
Znaci, najbolje trajanje predavanja je izmedju 45 i 60 minuta?
I jo[?] - izlagatelj treba priupitati samog sebe: [?]to Şelim re?i? Želim li samo prenijeti informacije, ili Şelim postaviti neku tezu koju ?u braniti pred auditorijem!? O tome dosta ovisi. Ukoliko Şelim izloŞiti ne[?]to novo, vjerojatno ?u se ograni?iti na puki prijenos informacija. Ukoliko mogu ra?unati da ?e predavaonica biti popunjena ljudima koji ne[?]to znaju o predmetu, tada im trebam izloŞiti neku specifi?nu tezu radi koje uop?e i davim s govornice...
Nadam se da sam odgovorio. Ukoliko treba jo[?], nije problem.
Znas neke sajtove o metodici a da nije pretesko i prestrucno?Dagi wrote:
Da. Metodika nastave se dodu[?]e izu?ava kao poseban (i to ozbiljan!) predmet, no ograni?it ?u se na prakti?nu primjenu iste. Predavanje se dakle razbije na manje cjeline. Primjer iz moje vlastite prakse, izlaganje o piscu Robertu A. Heinleinu.
1. Uvod - pozdrav slu[?]ateljima, najava predmeta izlaganja (1-2 min.).
2. Heinleinova biografija - stoĹžerni dio izlaganja. (cca. 25 min.)
3. Za[?]to je Heinlein vaĹžan? Tko ga je osporavao i za[?]to? (5 min.)
4. Heinlein u ex-YU i danas u Hrvatskoj. (5 min.)
5. Diskusija. (5 do 10 min.)
Na eng ili cro.
Hvala.
Life is far too important to be taken seriously.