Metodologija nagrade SFERA
Moderators: Tomislav Sakic, davors
Re: Metodologija nagrade SFERA
Problema ima i s pojmom "romana za djecu" odnosno donjom granicom te kategorije, jer se uz ono što bi na prvi pogled rekli da je roman za djecu na žiriranju pojavljuju i knjige odnosno knjižice koje su gotovo slikovnice. Da se mene pita, ja bih u kategoriji "roman za djecu" žirirao samo neilustrirane romane, a slikovnice, ukoliko zadovoljavaju žanrovske kriterije, eventualno žirirao u kategoriji ilustracije u boji (ili C/B ako su ilustracije C/B).
*Istria is a state of mind*
Re: Metodologija nagrade SFERA
OK, evo, mogu se donekle složiti, pogotovo što je doista i strukturalno velika razlika između priče do 5-9 kartica i priče od 10-15 kartica. S time da bih ja i ovdje postavila unaprijed upisano pravilo da se za sve kategorije uvažava +/-10%, pod uvjetom da priča strukturalno ukazuje na to. Dakle, ako je nešto minijatura od 10 kartica, i dalje je minijatura, a ako se vidi da je priča, samo kratka, ulazi u sljedeću kategoriju.davors wrote:Pretpostavimo da ćemo se složiti da minijaturu zadržimo u okvirima do pet karticaIzitpajn wrote:Okej, za minijaturu se slažem, ali u čemu je problem s ostalima? Zapravo, i meni je granica na 50 kartica bila nekako čudna, a da ni sam nisam znao zašto.
Ja bih i tu malo pomakla granicu, i rekla da je (kratka) priča duljine od 10 do 40 kartica, +/- 10%. Da, znam da sam dosadna s tim postocima, i znam da to žiriju komplicira posao, no zbilja mislim da je to bitno: i da su postoci unaprijed upisani i zadani i dogovoreni, i da se zna da je legitimno reći "ovo je doduše dugačko 42 kartice, ali je vidljivo da je priča a ne peripovijetka (nije tipić :zubo:)", pa ako se neki član žirija s time ne slaže, neka svađe počnu već tu. Smijem, dobrovoljno sam se prijavila da u svemu tome sudjelujem.Sljedeća kategorija, kako god da ju nazovemo, išla bi dakle od 5 kartica naviše. Ako spojimo sadašnju kratku priču i priču, dobili bismo kategoriju koja bi obuhvaćala dimenzije od 5 do 50 kartica. To mi malo ne drži vodu, dolazilo bi do prevelikih razlika u koncepciji priča. No ako spustimo gornju granicu, i stavimo okvire za priču od recimo 5-30 kartica, kako to izgleda?
I ja se slažem da se izbaci naziv "novela", samo se protivim ideji da je se prebaci na nešto što bi zbunjivalo ljude. I, u skladu sa svojim prethodnim prijedlozima, vidim je u dužini od 41 do 119 kartica, +/- 10%.I onda bi sljedeća kategorija bila "novela" (sviđa mi se da tu kategoriju preimenujemo u "pripovijetka"), duljine od 30-100 kartica (ako gornja granica ostane po starom). Tu ne vidim većih konceptualnih problema, no ne sviđa mi se razmišljanje o "kratkom romanu", jer je tu opet riječ o tradiciji koja nije naša, ili koja je u nas izumiruća.
OK, tu si pobrkao "kratki roman", kao prijevod za "novella" i "novelette", što je kraće od anglofone novele. Enivej, ja bih rekla da roman počinje od 120 kartica, a moram pripomenuti isto tako i da je, bar vani, ponovno u usponu praksa da se kratki romani doista objavljuju kao zasebne knjige: evo, samo među ovogodišnjim kandidatima za Huga ima, mislim, dvije ili čak tri "novele" (kratka romana) koji su izašli kao zasebna izdanja. No, budući da se isto tako slažem da se uopće ne moramo držati anglofone kategorizacije, rekla bih da je granica od 120 kartica (+/- 10%) posve realna. Ne bih se upuštala u "objavljivanje u zasebnoj knjizi" jer smo baš na ovom domaćem području imali primjer da se kraći romani objavljuju u nekim kolektivnim izdanjima (Monolith, npr.), te bi bilo nezgodno inzistirati na ovome kao uvjetu, a ne bi bilo ni u skladu s postojećom tradicijom. (Jest, znam da je Monolith trenutno mrtav, ali je dokaz da takva praksa nije našem području strana.)Kratki roman ili noveleta doista znade biti kraći od 100 kartica, ali mi se čini da se za takvu krstitku podrazumijeva da je djelo objavljeno u zasebnoj knjizi. To je nekoć bila česta praksa i u nas; a u novije vrijeme takvi izdavački pothvati, doduše prilično rijetki, izgledaju pomalo perverzno, tanke knjižice nazivati romanima. Romani su, po općem mnijenju, "romančine", kratki roman - to je kriterij našeg vremena - naprosto nije roman, već pripovijetka. Dakle, moj bi prijedlog bio ostaviti roman iznad 100 kartica, no da se mene pita, čak bih postavio kao uvjet da je objavljen u zasebnoj knjizi.
E, tu se potpuno slažem: iznimke bi, po mome, trebale biti jedino one knjige koje doista vidljivo ne mogu stajati same za sebe, no to je zapravo poprilična rijetkost. Zapravo, još se od Kaosa ne sjećam nečeg takvog... :zubo:Tehnički problem koji se javljao kod nekih žiriranja su romani u nastavcima, najčešće "trilogije". Tu imamo dva problema: prvi je što ih autor ili izdavač proglasi trilogijama, iako su to djela koja slobodno mogu stajati kao svaka knjiga za sebe (slučaj Zmija Nikonimora, npr.), pa se takva knjiga ne žirira u godini u kojoj izađe nego se čeka da se objavi cijela trilogija odnosno serija; a drugi je problem što se izdavanje cijele trilogije (ili serije) otegne, s opasnošću da se možda nikad i ne dovrši (slučaj Božje jednadžbe), pa te knjige također ostanu nežirirane, ili dok izađe treći nastavak više se nitko i ne sjeća kakav je bio prvi. Da se mene pita, ja bih žirirao knjigu u onoj godini kad izađe, bez obzira je li ona samostalna i dovršena, ili je dio trilogije, pentalogije ili čega već.
I blame Hemingway. Of course, I blame Hemingway for a lot of things. Still working out how to pin global warming on him. (Snarkhunter)
Re: Metodologija nagrade SFERA
E, u ovom ti se moram suprotstaviti, jer je standardna i česta praksa da se dječji romani ilustriraju: ili Alisa u zemlji čudesa tebi nije roman? A ja imam doma hrpu izdanja, od reprinta izvornog pa do suvremenih prijevoda, i ni jedno nije bez ilustracija.davors wrote:Problema ima i s pojmom "romana za djecu" odnosno donjom granicom te kategorije, jer se uz ono što bi na prvi pogled rekli da je roman za djecu na žiriranju pojavljuju i knjige odnosno knjižice koje su gotovo slikovnice. Da se mene pita, ja bih u kategoriji "roman za djecu" žirirao samo neilustrirane romane, a slikovnice, ukoliko zadovoljavaju žanrovske kriterije, eventualno žirirao u kategoriji ilustracije u boji (ili C/B ako su ilustracije C/B).
I blame Hemingway. Of course, I blame Hemingway for a lot of things. Still working out how to pin global warming on him. (Snarkhunter)
Re: Metodologija nagrade SFERA
Ne mislim na roman s dodanim ponekim ilustracijama, već na ilustrirani roman koji je bliži slikovnici nego tekstualnoj knjizi. Jedno su ilustracije koje se u knjigu umeću kao, hm, ilustracije koje ne utječu na razumijevanje pročitanog teksta; a drugo su ilustracije bez kojih knjiga ne bi bila to što jest.Milena wrote:E, u ovom ti se moram suprotstaviti, jer je standardna i česta praksa da se dječji romani ilustriraju: ili Alisa u zemlji čudesa tebi nije roman? A ja imam doma hrpu izdanja, od reprinta izvornog pa do suvremenih prijevoda, i ni jedno nije bez ilustracija.davors wrote:Problema ima i s pojmom "romana za djecu" odnosno donjom granicom te kategorije, jer se uz ono što bi na prvi pogled rekli da je roman za djecu na žiriranju pojavljuju i knjige odnosno knjižice koje su gotovo slikovnice.
Na primjer, na žiriranju smo imali one "Klekovačke vještice" - po meni je to bila slikovnica a ne roman za djecu. OK, granicu ćemo negdje dogovoriti, no pitanje koje trebamo riješiti je - hoćemo li izostaviti iz žiriranja slikovnice i ono što je sličnije slikovnicama nego romanima, ili ćemo imati još jednu kategoriju? I također je pitanje kako postaviti granicu žanra kod izdanja namijenjenih vrlo maloj djeci?
*Istria is a state of mind*
Re: Metodologija nagrade SFERA
S tim se slažem, i razumijem što misliš, reagirala sam samo na tvoj prijedlog da se uvrštavaju samo "romani bez ilustracija", jer se bojim da bi to izbacilo previše stvari.davors wrote:Ne mislim na roman s dodanim ponekim ilustracijama, već na ilustrirani roman koji je bliži slikovnici nego tekstualnoj knjizi. Jedno su ilustracije koje se u knjigu umeću kao, hm, ilustracije koje ne utječu na razumijevanje pročitanog teksta; a drugo su ilustracije bez kojih knjiga ne bi bila to što jest.
Da, to je komplicirano. Osobno, bila bih sklonija naprosto izostaviti taj dio iz žiriranja, jer je u stvarima namijenjenim vrlo mladoj publici teško reći "ovo jest žanr" ili "ovo nije žanr", budući da su recimo, u "Bobu graditelju" svi strojevi živi, što bi ga uvrstilo u spekulativnu fikciju, ali ne znam baš da bih ga doživjela kao žanr, te bi mogućnosti pogreške bile, po mome, prevelike. Ostavila bih, dakle, samo prostora za onaj tvoj prijedlog, tj. da eventualno prostor za nagradu ilustracija za djecu.Na primjer, na žiriranju smo imali one "Klekovačke vještice" - po meni je to bila slikovnica a ne roman za djecu. OK, granicu ćemo negdje dogovoriti, no pitanje koje trebamo riješiti je - hoćemo li izostaviti iz žiriranja slikovnice i ono što je sličnije slikovnicama nego romanima, ili ćemo imati još jednu kategoriju? I također je pitanje kako postaviti granicu žanra kod izdanja namijenjenih vrlo maloj djeci?
Vidiš kako ispade konstruktivna rasprava...
I blame Hemingway. Of course, I blame Hemingway for a lot of things. Still working out how to pin global warming on him. (Snarkhunter)
Re: Metodologija nagrade SFERA
Negdje na prijelomu devedesetih u rane dvijetisućite (jel' se piše zajedno?), vabilo me u žiri za nagradu SFERA. Otprilike, tri godine za redom.
Nije bio problem u čitanju svekolike produkcije; držim da je bila nešto manja, ali ne mogu dati ruku u vatru koliko: dvadest posto?! Petnaest!? Trideset?! U svakom slučaju, nebo i zemlja u odnosu na polovinu devedesetih, kad su recenzije svih domaćih priča stale u jedan omanji članak u "Parseku".
Ali me odbila koncepcija konsenzusa: onomadne sam vidio veliki problem u njoj, a i danas ga vidim: izvor dugotrajnih rasprava, nalik rovovskom ratu.
Sustav glasova, naprotiv, vrlo je operativan. Svaki član žirija ima jedan glas. Ako je broj članova žirija paran, a glasovi u zadnjem krugu budu izjednačeni, nagrada se ne dodjeljuje.
Ako je tkogod preglasan, neka napiše tzv. izdvojeno mišljenje na najviše pola kartice. Mišljenje se obzanjuje zajedno s odlukom o dodjeli. Tako radi Ustavni sud Republike Hrvatske koji, do duše, ima fiksni (neparni) broj članova vijeća.
Nije bio problem u čitanju svekolike produkcije; držim da je bila nešto manja, ali ne mogu dati ruku u vatru koliko: dvadest posto?! Petnaest!? Trideset?! U svakom slučaju, nebo i zemlja u odnosu na polovinu devedesetih, kad su recenzije svih domaćih priča stale u jedan omanji članak u "Parseku".
Ali me odbila koncepcija konsenzusa: onomadne sam vidio veliki problem u njoj, a i danas ga vidim: izvor dugotrajnih rasprava, nalik rovovskom ratu.
Sustav glasova, naprotiv, vrlo je operativan. Svaki član žirija ima jedan glas. Ako je broj članova žirija paran, a glasovi u zadnjem krugu budu izjednačeni, nagrada se ne dodjeljuje.
Ako je tkogod preglasan, neka napiše tzv. izdvojeno mišljenje na najviše pola kartice. Mišljenje se obzanjuje zajedno s odlukom o dodjeli. Tako radi Ustavni sud Republike Hrvatske koji, do duše, ima fiksni (neparni) broj članova vijeća.
Re: Metodologija nagrade SFERA
književna nagrada <--> sudska odluka
Primjećuje li tko razliku?
Primjećuje li tko razliku?
-
- The Q
- Posts: 1042
- Joined: 24 Nov 2004, 11:36
- Location: Zagreb
- Contact:
Re: Metodologija nagrade SFERA
Eto, to nas čini dvojicu s istim mišljenjem o praksi konsenzusa. A Dagi još ima i iskustva sa žiriranjem.Dagi wrote:Ali me odbila koncepcija konsenzusa: onomadne sam vidio veliki problem u njoj, a i danas ga vidim: izvor dugotrajnih rasprava, nalik rovovskom ratu.
Sustav glasova, naprotiv, vrlo je operativan. Svaki član žirija ima jedan glas. Ako je broj članova žirija paran, a glasovi u zadnjem krugu budu izjednačeni, nagrada se ne dodjeljuje.
Ako je tkogod preglasan, neka napiše tzv. izdvojeno mišljenje na najviše pola kartice. Mišljenje se obzanjuje zajedno s odlukom o dodjeli. Tako radi Ustavni sud Republike Hrvatske koji, do duše, ima fiksni (neparni) broj članova vijeća.
Inače sam, dakako, da minijatura ostane (ps. moja greska - novinska priča ima 5-6 kartica, npr. u Vecernjem, jedna stranica, ne:)), a da se kategorija (kratke) priče rastegne tako da se novela (preimenovana u pripovijetka) snizi na 35-40 kartica. Kratki ROMAN ne treba uvoditi - ako je nesto dulje od 50-60 kartica a nema strukturu pripovijetke nego romana, onda je to kratki ROMAN (novella) i kao takav se zirira u romanima.
I dakako: ovo s trilogijom ni meni nije jasno i svakako bi trebalo zirirati svaki roman zasebno one godine kad je tiskan.
S romanom za djecu ne vidim problem, ma koliko ilustracija imao, odredjuje broj kartica proznoga teksta. Slikovnica valjda nema 100 kartica!? (Naravno, romani za djecu imaju obicno manje stranica nego "pravi" romani.)
-
- The Q
- Posts: 1042
- Joined: 24 Nov 2004, 11:36
- Location: Zagreb
- Contact:
Re: Metodologija nagrade SFERA
U drugom krugu bodovanje ide nakon rasprave o svakom naslovu... Tako da je slično dosadašnjem žiriranju, ali transparentnije i bez prisilnog konsenzusa.Izitpajn wrote:književna nagrada <--> sudska odluka
Re: Metodologija nagrade SFERA
Prisilni konsenzus je najtransparentnija moguća forma odlučivanja o konačnom ishodu, jer podrazumijeva dobrovoljno prihvaćenu obvezu zagovornika jednog stava da nevjernim Tomama utuve argumente koje zagovaraju sve dok ih ovi ne prihvate, odnosno protivnicima većinskog stava da najsitničavijim provokacijama dovedu u sumnju i pokušaju poljuljati stav protivnika u raspravi sve do potpune promjene. Finalni krug žiriranja za Sferu je katarza nakon koje nije moguć drugi ishod do JEDNOGLASNE odluke.Tomislav Sakic wrote:U drugom krugu bodovanje ide nakon rasprave o svakom naslovu... Tako da je slično dosadašnjem žiriranju, ali transparentnije i bez prisilnog konsenzusa.
Tako, smatram, u samom procesu žiriranja uopće nema problema. Problem nastupa post festum, kad se neki članovi žirija daju isprovocirati i povlačiti za jezik pa idu braniti i opravdavati odluke žirija, što uopće nisu dužni. Trebalo bi, zapravo, u pravila žiriranja uvrstiti odredbu da nakon donošenja konačne odluke nastupa omerta: naprosto, nema se što, a nema ni zašto, raspravljati o odlukama žirija, odnosno, netko možda i može, ali žiri u tome neće/ne želi/ne smije sudjelovati.
*Istria is a state of mind*
Re: Metodologija nagrade SFERA
Zapravo nemam. Tri godine me komisija zvala u svoj sastav, ali sam se sustavno ispričavao od preuzimanja dužnosti, tj. odbijao. Dakle, nisam žirirao SFERU. Kad smo kod detalja, ni išta drugo.Tomislav Sakic wrote:A Dagi još ima i iskustva sa žiriranjem.
A razlog odbijanja jest bila (i ostala) koncepcija konsenzusa, to da.
Re: Metodologija nagrade SFERA
Mi se tu natežemo oko forme, a Večernji nam lijepo riješio dilemu... :zubo:
I blame Hemingway. Of course, I blame Hemingway for a lot of things. Still working out how to pin global warming on him. (Snarkhunter)
Re: Metodologija nagrade SFERA
Hehehehehe... a da mi lijepo stavimo 1. minijatura; 2. gigantura; 3. romančinaMilena wrote:Mi se tu natežemo oko forme, a Večernji nam lijepo riješio dilemu... :zubo:
*Istria is a state of mind*