Boris Perić o Stephenie Meyer u Jutarnjem listu

Rasprave o knjigama, časopisima, fanzinima, stripovima, uglavnom svemu što se lista, a ima (ili nema) veze sa SF-om

Moderator: Ire

Tomislav Sakic
The Q
Posts: 1042
Joined: 24 Nov 2004, 11:36
Location: Zagreb
Contact:

Boris Perić o Stephenie Meyer u Jutarnjem listu

Unread post by Tomislav Sakic »

http://www.jutarnji.hr/vampiri-za-krizu ... a-/325083/
VAMPIRI ZA KRIZU
Vjeruju u boga i ljubav i ne seksaju se prije braka
Boris Perić


Drugi nastavak filmske romanse Belle Swan i pristalog i pristojnog krvopije Edwarda Cullena, prema bestselerima Stephenie Meyer, koji u studenome dolazi i u naša kina, sudeći po golemom interesu i dosadašnjim zaradama, ozbiljno puše za vrat čarobnjaku s cvikerima.

Ako netko usred krize ima razloga da bude zadovoljan, to je svakako Stephenie Meyer (1973.). Samo u 2008. američka autorica mormonske vjeroispovijesti, poznata po nizu romana sa zajedničkim nazivnikom “Twilight” (Sumrak), prodala je diljem planeta zavidnih 29 milijuna knjiga (ukupna prodaja njezinih romana, prevedenih na 37 jezika, procjenjuje se na sedamdesetak milijuna), a u washingtonskom gradiću Forks - fanovi znaju o čemu je riječ - rođendan njene heroine Belle Swan (13. rujna) već se službeno svetkuje kao Dan Stephenie Meyer.

Iako je “Sumrak”, prije nego što je postao globalnim bestselerom, kod američkih izdavača doživio ravnih devet odbijenica, a autorici mu je zbog navodnog plagiranja nedavno zaprijećeno i sudskom tužbom, njezina vampirska saga suvereno obara rekorde kako u knjižarama tako i na velikom ekranu.

Zubati Harry Potter
Godinu dana nakon premijernog prikazivanja ekranizacije “Sumraka” planetarna zajednica fanova, koja prema smionim medijskim procjenama nadmašuje čak i broj fanatičnih sljedbenika Harryja Pottera, ponovno će pohrliti u kina: “Sumrak 2”, snimljen prema autoričinu romanu “Mladi mjesec”, otkrit će napokon dugoiščekivani nastavak ljubavnog natezanja između lijepe Belle i sumračnog odabranika njezina srca, pristalog i pristojnog krvopije Edwarda Cullena. Na stranu sad činjenica da se to moglo i pročitati jer film je ipak film.

Osim toga, uzme li se u obzir činjenica da je celuloidni “Sumrak”, snimljen s budžetom od 37 milijuna dolara, od svjetske premijere (21. studenoga 2008.) zaradio respektabilnih 383,693.303 dolara, valja očekivati da će ga nastavak u najmanju ruku sustići, pa čemu onda kvariti gledateljsko ushićenje najavom da će se sad već punoljetna Bella i vječito mladi Edward, unatoč obećanoj vječitoj vjernosti, ipak rastati, da će se u melodramu uključiti fatalna treća osoba itd.
Ćudoredni vampiri

Ono što u međuvremenu zaista fascinira neviđen je uspjeh Stephenie Meyer (pomalo neuobičajen način pisanja imena referenca je na ime njezina oca Stephena) te očito sasvim novog žanra čedne vampirske melodramatike, koji bi, tvrde očevici, i opću krizu trebao učiniti snošljivijom. Da fantastična bića, posebice ona krvoločne naravi, najvišu konjunkturu bilježe u nesigurna vremena, priča je stara koliko i strah, korišten u umjetničkom izričaju kao sredstvo protiv posvemašnje nelagode.

Ali, što je s njezinim vampirima koji su, za razliku od Stokerovih ili Kingovih, Coppolinih ili Carpenterovih zlikovaca, u najmanju ruku “good guys”, čije je jedino prokletstvo sasvim podnošljiva činjenica da ne stare, ne jedu i ne spavaju? Što je s pričama u kojima - gle čuda! - nema seksa, ali zato sve vrvi od vampirske plemenitosti i vjere u intaktni svijet zasnovan na visokim moralnim načelima? I zašto, zaboga, sve to toliko fascinira čitalačku publiku, posebice onu žensku između 13 i 30 godina, što je trezveni promatrači tako rado nazivaju autoričinom ciljnom grupom?

Uzrok popularnosti sumračne sage Stephenie Meyer uzalud ćemo tražiti u literarnoj kvaliteti. Njezina proza je oskudna, fabule su plitke, a sva fantastika, u koju se poklonici žanra tako grčevito zaklinju, svodi se na nekolicinu vampira ili vukodlaka, koji strelovitom brzinom horizontalno i vertikalno prolijeću kroz kadar i u najboljem slučaju pred oluju igraju bejzbol. Ostatak je, kaže kritika, relativno bezlična mješavina Romea, Julije, viktorijanstva i mladenačke pop-kulture, američka gotika najpliće vrste, sračunata po nekom čudnom ključu da oslovi i osvoji najširi sloj publike. Pa jesmo li onda zaista do te mjere klonuli duhom da nas takve priče fasciniraju samim time što nas ne živciraju ili u autoričinu nemalom opusu ipak ima nečeg autentičnog, originalnog, da ne kažemo vrijednog?

Naravno da ima. Ako ništa drugo, Stephenie Meyer okrenula je mrklu vampirsku mitologiju naglavačke, pretvorivši paklene krvopije u ćudoredna, moralno i estetski lijepa bića koja svoje animalne porive drže pod najstrožom kontrolom. Ne plaši njih ni sunce ni križ, krv kojom se hrane nije ljudska, a seks prije braka ili - ne daj bože! - homoseksualnost zazorni su im, baš kao i pomisao da nekom ljudskom biću u nuždi ne potrče u pomoć, ma izgrizli ga svojim oštrim očnjacima i iz pukog altruizma.

Junakinja Bella, dijete rastavljenih roditelja, bez vjere i čestita ufanja, u vampirskoj obitelji pronalazi superiorno društvo. Cullenovski vampiri lijepi su, snažni i odvažni, vjeruju u Boga i kreaciju, a i život im je - barem se u tome podudaraju sa starijim tipovima noćnih krvoloka - vječan, premda u toj vječnosti nema ni sudbine, ni tragedije, nekmoli kazne. Čudi li onda da se u sve većem broju medijskih napisa na zadanu temu metatekst “Sumraka” i ostalih bestselera Stephenie Meyer traži u autoričinu deklariranom mormonstvu?

Mormonski kodeks
Uistinu, Stephenie Meyer je mormonka, članica Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana, a studirala je na Sveučilištu Brigham Young u mormonskoj državi Utah, instituciji čiji “kodeks časti” striktno odbacuje izvanbračne i homoseksualne odnose, pobačaj i druge zle praktike što bismo ih, s Freudom ili bez njega, kao svojevrsna kršenja incestnog tabua, rado doveli u vezu s vampirima, želimo li da horor poput Stokerova ili Coppolina - u oba je slučaja riječ o besmrtnom grofu Drakuli - pogodi tamo gdje ga se najviše grozimo, naime u sablasne temelje društva. Ali stvarnost je, da parafraziramo J. L. Borgesa, uvijek pomalo anakrona, pa će tako i Stephenie Meyer stvarnost svoje proze usmjeriti prema etičkom idealu brighamskog apsolventa, dakako uglađenog, kulturnog vampira, s kojim se, uza sve ponore, nedaće i iskušenja što ih nameće zla svakodnevica, ljubuje platonski, a malog mu se poluvampira poklanja tek nakon sudbonosnog “da”.

I dok će se autorica u rijetkim izjavama na tu temu zdušno ograđivati od te vrste religiozno-etičkog ključa za razumijevanje vlastita štiva - “Određeni aspekti u mojim pričama, koji pobuđuju zanimanje medija, primjerice apstinencija, ne sadrže nikakvu poruku” - kritika će u liku Belle Swan sve više prepoznavati naglašene antifeminističke crte, podvučene čežnjom da kroz vezu s vampirom Edwardom konvertira na jednu čišću i moralniju, konzervativnu, pa ipak i poželjnu, naprosto vampirsku religiju. Vampirsku, dakako, samo u kontekstu vampirske poetike Stephenie Meyer.

Leži li u takvu autoričinu odgovoru na pretpostavljenu krizu morala uzrok neodoljivosti njenih romana, koji pred izmorenim očima konzumenata medijske stvarnosti ljubavnu priču lišavaju naporne i nečiste putenosti - što u “vampirskoj literaturi” nikad prije nije bio slučaj - pitanje je na koje će kritika tek morati smisliti suvisao odgovor.

S druge strane, kritika će isto tako rado isticati da Stephenie Meyer, koja je svojom prozom lascivno-krvoločnim vampirskim romanima i filmovima starog kova uspjela navući fiktivni pojas nevinosti, u svojim stavovima nije ni zadrta, ni protivnica emancipacije. Ćudoredna romantičarka, pročitat ćemo tako u jednom novinskom komentaru u povodu prošlogodišnje svjetske premijere filma “Sumrak” (režija: Catherine Hardwicke), “svoje pubertirajuće čitatelje samo želi poštedjeti svake ironije, a možda i sasvim dobro opisuje nagonsku zakočenost jedne generacije, koja svoje ljubavne sastanke premješta na internet”.

Činjenica je također da će razglabanja o autoričinoj religioznosti i njezinim mogućim utjecajima na njezine romane i njihove poruke odjeknuti kudikamo glasnije u tobože liberalnim kuloarima staroga svijeta negoli u SAD-u, kao i da ona neće nimalo zasmetati njezine vjerne čitatelje i čitateljice za koje se - ma kako tko tumačio “lijepog labuda” Bellu Swan - emancipacija, onako uzgred, razumije sama po sebi.

Simbolika krize
Naposljetku, ako smo Stephenie Meyer - više po uspjehu i nakladama negoli po nekoj duhovnoj srodnosti - već navikli krstiti novom Joanne K. Rowlings, neće biti naodmet prisjetiti se silnih sotonizama, okultizama i razornih ismijavanja kršćanstva, što su ih majci Harryja Pottera u zenitu slave predbacivali svi, od dobrohotno zabrinutih medija do tadašnjeg kardinala Ratzingera. Alibi za takvu demonizaciju popularnih bestselera kod Stephenie Meyer tražit ćemo sasvim uzalud jer njezini vampiri ipak zrcale čežnju za jednim sasvim drukčijim svijetom, čija se zagonetka, s religioznim backgroundom ili bez njega, bistri u utopiji intaktnosti i dobrote.

Ako Stephenie Meyer - čijoj je literarnoj popularizaciji presudan doprinos svakako dala ekranizacija “Sumraka”, pa se sličan efekt valjda može očekivati i od nastavka - sama po sebi i nije dijete krize, odjek njezinih romana to svakako jest, kako kod fanova tako i u medijima.

U doba krize, objašnjavao je prije pedesetak godina C. G. Jung fenomen NLO-a, čovjek će rado uperiti pogled prema nebu i tragati za simbolima nekog višeg reda.

Sličnu simboliku kriza će zacijelo upisati i u likove literarnih i filmskih vampira, među kojima je, prema recentnim statistikama, “70 posto aristokrata, dok ih 20 posto pripada višim slojevima društva”. Galerija tih “snobova među monstrumima”, od južnjačkih dekadenata Anne Rice do beskrupuloznih globalnih moćnika Viktora Pelevina, svakako ne hrani nadu u postojanje fiktivnog utočišta pred nedaćama trpke svakodnevice. Moralni vampiri Stephenie Meyer trebali bi je, pak, stvoriti, ma koliko se ta primamljiva činjenica i dalje doimala utopijskom, a po mnogima i plitkom.

Ali možda danas formula uspjeha naprosto počiva na utopiji. A možda je i banalnost cijena slave. Jer, tko kaže da je banalno samo zlo?
User avatar
uglib
Ancient
Posts: 501
Joined: 11 Sep 2006, 12:18

Re: Boris Perić o Stephenie Meyer u Jutarnjem listu

Unread post by uglib »

Čini mi se da se Perić nije potrudio ni na preskokce pročitati neku od knjiga iz serije, a nisam sigurna ni da je pogledao film.
Da se razumijemo, nisam štovateljica lika i djela S. Meyer, ali sam barem donekle upoznata (tinejdžerica u kući), a u ovom tekstu ima navoda koji ne stoje. Dobri vampiri su ga svojim svjetlucanjem toliko zaslijepili da nije vidio zločeste vampire, a ima i njih, čitavi čopori.

I što je Perić očekivao od vampirskog romana za djevojčice u kojem je glavni lik tinejdžerica? Lolitu na vampirski način?
plavuše i vjernice definitivno bolje prolaze u životu, njih drugi čupaju iz govana
(J. Blažić)
Zoran
The Q
Posts: 1913
Joined: 08 Aug 2003, 21:11

Re: Boris Perić o Stephenie Meyer u Jutarnjem listu

Unread post by Zoran »

uglib wrote: Dobri vampiri su ga svojim svjetlucanjem toliko zaslijepili da nije vidio zločeste vampire, a ima i njih, čitavi čopori.
Ima, al se od svjetlucanja doslovce ne vide.

Barem u prvoj, dalje nisam čitao.

To je kao da radiš rasistički film gdje sto minuta gledaš silno stereotipno prikazanog crnaca, al se onda na milisekundu pojavi deset normalnih koji protrče kroz kadar. I dalje ti ostane dojam da je film stereotipan, a da su oni protrčali kroz kadar samo radi alibija. Tako i knjiga. Jes, pojave se i negativci tamo negdje u pozadini, ali toliko nam ovaj blešči u prvom planu da ih se na kraju ni ne sjetimo.

A Perić mi ne djeluje kao tip koji nešto što ima veze s vampirima ne bi pedantno istražio... osim ako mu se nije nametnuo logični zaključak da serijal o šljokičastim barbie-like spodoboma s vampirima zapravo i nema veze. :scratch:
Zoran
The Q
Posts: 1913
Joined: 08 Aug 2003, 21:11

Re: Boris Perić o Stephenie Meyer u Jutarnjem listu

Unread post by Zoran »

uglib wrote: I što je Perić očekivao od vampirskog romana za djevojčice u kojem je glavni lik tinejdžerica? Lolitu na vampirski način?
Pa, kod Anne Rice je bilo i prilično pedofilnih insinuacija. :kava:
User avatar
nelchee
Pa'u 10. razine
Posts: 375
Joined: 06 Apr 2007, 09:46
Location: Avalon
Contact:

Re: Boris Perić o Stephenie Meyer u Jutarnjem listu

Unread post by nelchee »

mislim da Anne Rice nije ciljala tu dobnu skupinu :D
User avatar
stara vještica
Hani
Posts: 91
Joined: 15 May 2009, 20:38
Location: iron maiden

Re: Boris Perić o Stephenie Meyer u Jutarnjem listu

Unread post by stara vještica »

knjigu nisam čitala, ali film mi je ok
zoran nije bio djevojčica, pa ga možda gleda na dječački način
curice su za vampire, a dječaci su za... pliz, dopunite, dječaci

a to što vampiri igraju baseball za vrijeme oluje, to mi je zgodna dosjetka, na američki način (možda su klinci nakon toga u školi bili više zainteresirani za fiziku)

ne znam kakva je knjiga u odnosu na film - bojim se da je lošija
može li mi netko reći nešto o tome?
User avatar
stara vještica
Hani
Posts: 91
Joined: 15 May 2009, 20:38
Location: iron maiden

Re: Boris Perić o Stephenie Meyer u Jutarnjem listu

Unread post by stara vještica »

inače, ja sam si uvijek željela samo svog ranjivog, osjećajnog, bespomoćnog u svemogućnosti, okrutnog vampira
i lijepog
uvijek se sjetim nebojše bakočevića u "kako je propao rock and roll"

fak, nekad sam bila curica, sad sam samo stara vještica
ali sjećam se kako je biti curica

a perić je svoj tekst završio baš na način protiv kojeg se malo gore više deklarirao!
i ispal je vampirski hladan, u cijeloj priči
User avatar
Kris
Jedi Master
Posts: 228
Joined: 19 Aug 2003, 13:37

Re: Boris Perić o Stephenie Meyer u Jutarnjem listu

Unread post by Kris »

stara vještica wrote: curice su za vampire, a dječaci su za... pliz, dopunite, dječaci
Zombije:

http://www.guardian.co.uk/books/2009/oc ... s-vampires
You think of me as rats. You think of a thing known as The Air Force Survival Handbook, where it explains that if you cut off one of my heads --which is where the poison is -- you must then slit open the ventral side and continue the cuts to extend the length of each leg. Subsequent to this, the skin can be peeled off, the belly opened and emptied, the backbone split and both halves roasted on sharpened sticks over a small fire.
User avatar
stara vještica
Hani
Posts: 91
Joined: 15 May 2009, 20:38
Location: iron maiden

Re: Boris Perić o Stephenie Meyer u Jutarnjem listu

Unread post by stara vještica »

to sam i ja mislila
hvala ti na ovome
Zoran
The Q
Posts: 1913
Joined: 08 Aug 2003, 21:11

Re: Boris Perić o Stephenie Meyer u Jutarnjem listu

Unread post by Zoran »

stara vještica wrote: curice su za vampire, a dječaci su za... pliz, dopunite, dječaci
Ispravka: dječaci su za vampire, a djevojčice su za neki čudni proizvod koji bi ko fol trebao biti mističan i zastrašujuć, al u biti je zapravo sav nježan, dobar, pažljiv i nadasve svjetlucav.
User avatar
stara vještica
Hani
Posts: 91
Joined: 15 May 2009, 20:38
Location: iron maiden

Re: Boris Perić o Stephenie Meyer u Jutarnjem listu

Unread post by stara vještica »

proizvod podsjeća na vibrator
Zoran
The Q
Posts: 1913
Joined: 08 Aug 2003, 21:11

Re: Boris Perić o Stephenie Meyer u Jutarnjem listu

Unread post by Zoran »

stara vještica wrote:proizvod podsjeća na vibrator
jel na ovaj:
http://tantusinc.com/mm5/merchant.mvc?S ... _Code=VAMP
User avatar
stara vještica
Hani
Posts: 91
Joined: 15 May 2009, 20:38
Location: iron maiden

Re: Boris Perić o Stephenie Meyer u Jutarnjem listu

Unread post by stara vještica »

:zubo:
User avatar
uglib
Ancient
Posts: 501
Joined: 11 Sep 2006, 12:18

Re: Boris Perić o Stephenie Meyer u Jutarnjem listu

Unread post by uglib »

Zoran wrote:
stara vještica wrote: curice su za vampire, a dječaci su za... pliz, dopunite, dječaci
Ispravka: dječaci su za vampire, a djevojčice su za neki čudni proizvod koji bi ko fol trebao biti mističan i zastrašujuć, al u biti je zapravo sav nježan, dobar, pažljiv i nadasve svjetlucav.
Ispravak: Dječaci su za vampire, vampiri su za curice. :zubo:

I sram vas bilo, kakve su vam to asocijacije na literaturu za maloljetnice. Nemojte da vas tužim Hebrangu.
plavuše i vjernice definitivno bolje prolaze u životu, njih drugi čupaju iz govana
(J. Blažić)
Post Reply