i kak vam se ?inilo?
meni je baš bilo simpa
svjetovi H.G. Wellsa
Moderator: TB
Forum rules
Zabranjeno je objavljivanje, slanje, razmjena i promoviranje filmskog sadržaja koji je zaštićen autorskim pravom, a dobavljen nelegalnim putem.
Zabranjeno je objavljivanje, slanje, razmjena i promoviranje filmskog sadržaja koji je zaštićen autorskim pravom, a dobavljen nelegalnim putem.
svjetovi H.G. Wellsa
jel tko u srijedu i ?etvrtak gledao mini seriju o (hm?) H.G. Wellsu?
i kak vam se ?inilo?
meni je baš bilo simpa
i kak vam se ?inilo?
meni je baš bilo simpa
Instant Geek. Just Add Coffee.
šteta što nisi pogledala do kraja.. imala sam filing da gledam viktorijansku Zonu sumraka..
od Wellsa sam pro?itala samo "Vremeplov" (shame on me!
) no gledala sam staru verziju filma, vidjela sam Otok dr. Moroeua (ick!) i to je to.. al sve jedno mi je taj Wells nekak simpati?an, nije on kriv kaj po njemu snimaju loše filmove..
ova serija mi je, pak bila simpa.. u biti su to bile dosta slobodne ekranizacije nekih njegovih pri?a, interpretirane tako kao da je Wells inspiraciju za njih dobio iz 'stvarnih' doga?aja i susreta sa stvarnim ljudima.. na jednom forumu je netko napomenuo da su W. pri?e dovoljno dobre da ih se može i ekranizirati bez ikakvih intervencija, i to je vjerojatno to?no, tako da mi je malkice žao što nisam vidjela stvarne ekranizacije..
s druge strane, ta ?injenica me možda sad potakne da prona?em knjige a možda je upravo to bio cilj filmmejkera..
od Wellsa sam pro?itala samo "Vremeplov" (shame on me!
) no gledala sam staru verziju filma, vidjela sam Otok dr. Moroeua (ick!) i to je to.. al sve jedno mi je taj Wells nekak simpati?an, nije on kriv kaj po njemu snimaju loše filmove..ova serija mi je, pak bila simpa.. u biti su to bile dosta slobodne ekranizacije nekih njegovih pri?a, interpretirane tako kao da je Wells inspiraciju za njih dobio iz 'stvarnih' doga?aja i susreta sa stvarnim ljudima.. na jednom forumu je netko napomenuo da su W. pri?e dovoljno dobre da ih se može i ekranizirati bez ikakvih intervencija, i to je vjerojatno to?no, tako da mi je malkice žao što nisam vidjela stvarne ekranizacije..
s druge strane, ta ?injenica me možda sad potakne da prona?em knjige
a možda je upravo to bio cilj filmmejkera.. Instant Geek. Just Add Coffee.
na forumu.hr je jedan ?lan ispisao baš zgodnu biografiju Wellsa, pa ako koga zanima..
Kratka biografija na Rvackom: H.G. Wells je rodjen 1866 u Velikoj Britaniji u relativno siromasnoj familiji. Studirao je jedno vrijeme biologiju ali je odustao od studija jer je bio lijena mrcina (i mogu zamislit kak mu je bilo ).
Kolko sam shvatio, poceo je pisati negdje oko 1880ih godina a svoja najpoznatija djela je objavio na prijelazu iz 19. u 20. stoljece. Danas ga se smatra jednim od klasicnih pisaca znanstvene fantastike iako zapravo bi se vjerojatno naslo ljudi na SF forumu koji bi za Wellsa rekli da nema veze sa SFom. Nije bed jer to je za njega rekao i Jules Verne. U predgovoru jednom hrvatskom prijevodu Vremenskog stroja (mislim da iz 1970ih ili 1980ih) se navodi citat iz intervjua sa Jules Verneom koji je za Wellsove knjige rekao da su vrlo... engleske. Kao, "kad ja opisujem kako ljudi putuju na Mjesec, objasnim kako bi to zaista bilo moguce izvesti. Kada gospodin Wells to radi, on izmislja neku antigravitacijsku materiju. A gdje je ta materija, molim vas?!"
U tom periodu on pise "Vremenski stroj" (stara ekranizacija mi je dobra, nova je sranje), "Rat planeta" (nisam gledao nijednu ekranizaciju i plasim se to ucinit), "Otok doktora Moreaua" (gledao onu zadnju verziju sa Marlonom Brandonom i bila mi je totalno bez veze) i hrpu kratkih prica od kojih smo neke mogli vidjeti ekranizirane u utorak i srijedu navecer. SVako od tih djela je SFicno u najboljem smislu te rijeci: autor koristi jednu, naizgled totalno bizarnu ideju, da razradi posve realne njene posljedice na ljudski zivot. Upravo u sposobnosti da nam te posljedice realno prikaze, lezi najveca kvaliteta Wellsovih djela.
U "Ratu planeta" Wells je htio prokritizirati nemilosrdno zapadnjacko (narocito Britansko) osvajanje nerazvijenih drustava u Africi i Aziji. I zato on pise roman u kojemu tehnicki superiornija civilizacija napada srediste tada najrazvijenijeg i najmocnijeg carstva. Marsovci koriste divovske bojne strojeve, bojne otrove, laserske zrake? Prizori poput onog kada glavni lik u olujnoj noci na usamljenoj cesti po prvi puta vidim marsovski 10 metara visoki bojni stroj ili dug i detaljan opis kolone izbjeglica koji iz Londona bjeze u provinciju pred Marsovskom invazijom su mi bili zastrasujuce realni.
U "Vremenskom stroju" pak, Wells, opisuje putovanje Vremenskog putnika u 802 701. godinu gdje on nailazi zapusteni idilicni sumski krajolik prepun polurusevnih divovskih zgradurina. Svi koji ste gledali staru verziju filma znate kako radnja otprilike ide odande. Stara verzija filma je nastojala primijeniti radnju na tada aktualnoj temi: hladnom ratu. Wells bi to mozda cak i pozdravio jer je njegov "Vremenski stroj" takodjer cvrsto vezan uz aktualnu temu svog vremena: polozaj radnistva u zapadnim industrijskim zemljama. Wells karikira englesko drustvo kroz dekadentne, apolonijske Eole i degutantne, pragmaticne Morloke.
"Otok doktora Moreaua" mi je bio najvise uznemirujuc od Wellsovih romana. To, i cinjenica da sam ga prvi put citao sa gripom i temepraturom 39.5 je vjerojatno razlog zakaj mi nije u dobrom sjecanju i zakaj ga nikad nisam opet procitao iako mi stoji na polici. Anyways, radnju pripovjeda covjek koji se igrom slucaja nasao na malom otocicu na Pacifiku gdje dr. Moreau, prototip Ludog Znanstvenika, ekperimentira sa preobrazbom zivotinja u ljudska bica, e kako bi otkrio sto je to zapravo humanost i napravio bolje i kvalitetnije ljude. Ne moram ni reci da uskoro citav projekt odlazi to hell in handbasket. Mozda zbog takvog uzasnog gotovo ? nacistickog tona, mozda zbog tih ljudi ? zivotinja koje su mi se gadile i koje sam zalio, taj roman mi nije bas najbolje legao.
Kao sto sam vec i napisao, ekranizirane price se *dosta* razlikuju od nacina na koji su ekranizirane. S jedne strane, zbog toga mi je serija bila losija jer mislim da su price same po sebi dovoljno dobre da ih se moglo jednostavno prikazati takve kakve jesu, i mi bi imali prilike pogledati odlicne epizode "Zone sumraka" napisane u doba dok je Rod Serling jos prackom gadjao druge spermije. S druge strane, prical sam sa frendom koji nije citao nijednu od tih prica a, eto, pogledao je seriju, i njemu se jako svidjela, tak da mislim da su ljubitelja Wellsa mogli i puno gore proci nego sa ovom ekranizacijom.
Anyways, kaj jos reci? Wells je cesto provocirao javnost, sto sa svojim socijalistickim uvjerenjima (koje je zadrzao do kraja zivota), sto svojim burnim ljubavnim zivotom (jer svi znamo na primjeru Rvacke da nista tolko ne zanima bogobojaznu javnost koliko ljubavni zivot ljudi koji imaju muda ne biti licemjeri za razliku od njih), sto svojim romanima - SFicnim ili ne - u kojima je izravno ili kroz metafore, davao kritiku engleskog drustva.
U kasnijim fazama pise utopisticke eseje i knjige u kojima raspravlja mogucnost uspostavljanja svjetske drzave i prestanka ratova zbog straha koji ce u ljudima izazvati razvoj tehnologije. Mozete misliti kako ga je prestravio pocetak prvog svjetskog rata. Jedno vrijeme je navijao zak omuniste dok nije vidio kakva je to gamad u CCCP ? u dosla na vlast.
Pred kraj zivota je postao puno vise pesimistican i uplasen za buducnost covjecanstva.
Umire 1946. godine? mislim u Londonu.
Kratka biografija na Rvackom: H.G. Wells je rodjen 1866 u Velikoj Britaniji u relativno siromasnoj familiji. Studirao je jedno vrijeme biologiju ali je odustao od studija jer je bio lijena mrcina (i mogu zamislit kak mu je bilo ).
Kolko sam shvatio, poceo je pisati negdje oko 1880ih godina a svoja najpoznatija djela je objavio na prijelazu iz 19. u 20. stoljece. Danas ga se smatra jednim od klasicnih pisaca znanstvene fantastike iako zapravo bi se vjerojatno naslo ljudi na SF forumu koji bi za Wellsa rekli da nema veze sa SFom. Nije bed jer to je za njega rekao i Jules Verne. U predgovoru jednom hrvatskom prijevodu Vremenskog stroja (mislim da iz 1970ih ili 1980ih) se navodi citat iz intervjua sa Jules Verneom koji je za Wellsove knjige rekao da su vrlo... engleske. Kao, "kad ja opisujem kako ljudi putuju na Mjesec, objasnim kako bi to zaista bilo moguce izvesti. Kada gospodin Wells to radi, on izmislja neku antigravitacijsku materiju. A gdje je ta materija, molim vas?!"
U tom periodu on pise "Vremenski stroj" (stara ekranizacija mi je dobra, nova je sranje), "Rat planeta" (nisam gledao nijednu ekranizaciju i plasim se to ucinit), "Otok doktora Moreaua" (gledao onu zadnju verziju sa Marlonom Brandonom i bila mi je totalno bez veze) i hrpu kratkih prica od kojih smo neke mogli vidjeti ekranizirane u utorak i srijedu navecer. SVako od tih djela je SFicno u najboljem smislu te rijeci: autor koristi jednu, naizgled totalno bizarnu ideju, da razradi posve realne njene posljedice na ljudski zivot. Upravo u sposobnosti da nam te posljedice realno prikaze, lezi najveca kvaliteta Wellsovih djela.
U "Ratu planeta" Wells je htio prokritizirati nemilosrdno zapadnjacko (narocito Britansko) osvajanje nerazvijenih drustava u Africi i Aziji. I zato on pise roman u kojemu tehnicki superiornija civilizacija napada srediste tada najrazvijenijeg i najmocnijeg carstva. Marsovci koriste divovske bojne strojeve, bojne otrove, laserske zrake? Prizori poput onog kada glavni lik u olujnoj noci na usamljenoj cesti po prvi puta vidim marsovski 10 metara visoki bojni stroj ili dug i detaljan opis kolone izbjeglica koji iz Londona bjeze u provinciju pred Marsovskom invazijom su mi bili zastrasujuce realni.
U "Vremenskom stroju" pak, Wells, opisuje putovanje Vremenskog putnika u 802 701. godinu gdje on nailazi zapusteni idilicni sumski krajolik prepun polurusevnih divovskih zgradurina. Svi koji ste gledali staru verziju filma znate kako radnja otprilike ide odande. Stara verzija filma je nastojala primijeniti radnju na tada aktualnoj temi: hladnom ratu. Wells bi to mozda cak i pozdravio jer je njegov "Vremenski stroj" takodjer cvrsto vezan uz aktualnu temu svog vremena: polozaj radnistva u zapadnim industrijskim zemljama. Wells karikira englesko drustvo kroz dekadentne, apolonijske Eole i degutantne, pragmaticne Morloke.
"Otok doktora Moreaua" mi je bio najvise uznemirujuc od Wellsovih romana. To, i cinjenica da sam ga prvi put citao sa gripom i temepraturom 39.5 je vjerojatno razlog zakaj mi nije u dobrom sjecanju i zakaj ga nikad nisam opet procitao iako mi stoji na polici. Anyways, radnju pripovjeda covjek koji se igrom slucaja nasao na malom otocicu na Pacifiku gdje dr. Moreau, prototip Ludog Znanstvenika, ekperimentira sa preobrazbom zivotinja u ljudska bica, e kako bi otkrio sto je to zapravo humanost i napravio bolje i kvalitetnije ljude. Ne moram ni reci da uskoro citav projekt odlazi to hell in handbasket. Mozda zbog takvog uzasnog gotovo ? nacistickog tona, mozda zbog tih ljudi ? zivotinja koje su mi se gadile i koje sam zalio, taj roman mi nije bas najbolje legao.
Kao sto sam vec i napisao, ekranizirane price se *dosta* razlikuju od nacina na koji su ekranizirane. S jedne strane, zbog toga mi je serija bila losija jer mislim da su price same po sebi dovoljno dobre da ih se moglo jednostavno prikazati takve kakve jesu, i mi bi imali prilike pogledati odlicne epizode "Zone sumraka" napisane u doba dok je Rod Serling jos prackom gadjao druge spermije. S druge strane, prical sam sa frendom koji nije citao nijednu od tih prica a, eto, pogledao je seriju, i njemu se jako svidjela, tak da mislim da su ljubitelja Wellsa mogli i puno gore proci nego sa ovom ekranizacijom.
Anyways, kaj jos reci? Wells je cesto provocirao javnost, sto sa svojim socijalistickim uvjerenjima (koje je zadrzao do kraja zivota), sto svojim burnim ljubavnim zivotom (jer svi znamo na primjeru Rvacke da nista tolko ne zanima bogobojaznu javnost koliko ljubavni zivot ljudi koji imaju muda ne biti licemjeri za razliku od njih), sto svojim romanima - SFicnim ili ne - u kojima je izravno ili kroz metafore, davao kritiku engleskog drustva.
U kasnijim fazama pise utopisticke eseje i knjige u kojima raspravlja mogucnost uspostavljanja svjetske drzave i prestanka ratova zbog straha koji ce u ljudima izazvati razvoj tehnologije. Mozete misliti kako ga je prestravio pocetak prvog svjetskog rata. Jedno vrijeme je navijao zak omuniste dok nije vidio kakva je to gamad u CCCP ? u dosla na vlast.
Pred kraj zivota je postao puno vise pesimistican i uplasen za buducnost covjecanstva.
Umire 1946. godine? mislim u Londonu.
Instant Geek. Just Add Coffee.