jedna od sferinih zbirkiwrote:"KlaraŠto je to Dnevnik entropije?A mozes pitati i mcna jel ima jos Dnevnika entropije
Literarna radionica
- Leone hahaha
- Ewok
- Posts: 12
- Joined: 28 Jan 2004, 08:49
Samo da nadopunim Krisa, kojeg je malo sram biti nuzno i dovoljno egzaktan:
Entropija
Za sustave sa konstatnim volumenom moĹžemo definirati:
S(E) = kB Ă ln Ω(E)
Veli?ina S(E) naziva se entropija sustava i vrijedi za danu energiju E raspodijeljenu u sustavu na razini atoma. Iz izraza za entropiju nekog sustava moĹžemo dalje izra?unati
∂S(E)/∂E = kB Ă 1/Ω(E) Ă ∂Ω(E)/∂E
=> 1/T(E) = ∂S(E) / ∂E
Inverzna vrijednost apsolutne temperature sustava jednaka je naglosti porasta entropije sustava kod pove?anja njegove energije. Za visoke energije, entropija raste, ali sve sporije. Za niske energije nestaju sva pobu?enja na razini atoma, pa broj dostupnih stanja teĹži u jedinicu. Posljedica toga je da temperature apsolutne nule odgovara stanju u kojem nema niti jednog pobu?enja u sustavu, tj. svi atomi su u osnovnom stanju.
E->0 => S->0 => E->0
Za E=0 postoji samo jedno dostupno stanje. MoĹžemo re?i da to stanje predstavlja red u sustavu. Tada je S=0. Ako je E razli?ito od nule, pove?ava se broj dostupnih stanja, tj. broj na?ina na koji moĹžemo rasporediti energiju na razini atoma. To zovemo pove?anjem nereda. Tada je S ve?e od nule. Dakle, entropija je mjera za nered u nekom sustavu.
Ako promatramo promjenu entropije kod sustava kojemu mijenjamo volumen, imat ?emo dva razli?ita slu?aja. Prvi slu?aj je kada vr[?]imo rad u ravnoteĹžnom procesu. Tada se entropija sustava ne?e promijeniti. U takvim procesima vrijedi relacija za promjenu entropije:
dS = δQ / T
Me?utim, kako su svi realni procesi barem malo neravnoteĹžni, javljat ?e se i promjena entropije. Ta promjena ?e uvijek biti ve?a od nule. Obja[?]njenje za tu tvrdnju: kada na neki sustav vr[?]imo rad, u neravnoteĹžnom procesu, osim na energiju mehani?kog vala, dio energije otpada i na toplinu. Vr[?]enjem rada smanjenjujemo razmak me?u atomima i na taj na?in pove?avamo energiju kvantnih stanja. Me?utim atomi ?e prije?i u niĹže po redu kvantno stanje i otpustiti dio energije koji ?e se sustavom [?]iriti kao toplina. Dakle, dobili smo ve?i broj dostupnih stanja, a time i ve?u entropiju. To vrijedi i za obrnuti proces (sustav vr[?]i rad), pri ?emu ?e promjena entropije opet biti ve?a od nule.
Op?enito vrijedi za neki sustav da ako imamo ve?i gusto?u kvantnih stanja, onda ?e biti ve?a i entropija tog sustava. Dakle, entropija i volumen su obrnuto proporcionalni. Na primjer, ako je gusto?a kvantnih stanja ve?a, onda se ista energija E moĹže rasporediti na ve?i broj na?ina me?u atomima, tj. broj dostupnih stanja je ve?i pa je ve?a i entropija.
___________________________________________________
Pardon na ovoj upadici, jer je vrlo stura i nedovoljna... mr.t ...khhkhh...ocu reci Kris.
Pozdrav svima, dobru Vam inspiraciju do srijede zelim, jer inace Kris bi nam svima mogao pokazati pravo znacenje rijeci "cistka" (neka ovo bude skroz suhoparni tekst, pa cu zato napisati: "unos smajlica, bilo kojeg")
Entropija
Za sustave sa konstatnim volumenom moĹžemo definirati:
S(E) = kB Ă ln Ω(E)
Veli?ina S(E) naziva se entropija sustava i vrijedi za danu energiju E raspodijeljenu u sustavu na razini atoma. Iz izraza za entropiju nekog sustava moĹžemo dalje izra?unati
∂S(E)/∂E = kB Ă 1/Ω(E) Ă ∂Ω(E)/∂E
=> 1/T(E) = ∂S(E) / ∂E
Inverzna vrijednost apsolutne temperature sustava jednaka je naglosti porasta entropije sustava kod pove?anja njegove energije. Za visoke energije, entropija raste, ali sve sporije. Za niske energije nestaju sva pobu?enja na razini atoma, pa broj dostupnih stanja teĹži u jedinicu. Posljedica toga je da temperature apsolutne nule odgovara stanju u kojem nema niti jednog pobu?enja u sustavu, tj. svi atomi su u osnovnom stanju.
E->0 => S->0 => E->0
Za E=0 postoji samo jedno dostupno stanje. MoĹžemo re?i da to stanje predstavlja red u sustavu. Tada je S=0. Ako je E razli?ito od nule, pove?ava se broj dostupnih stanja, tj. broj na?ina na koji moĹžemo rasporediti energiju na razini atoma. To zovemo pove?anjem nereda. Tada je S ve?e od nule. Dakle, entropija je mjera za nered u nekom sustavu.
Ako promatramo promjenu entropije kod sustava kojemu mijenjamo volumen, imat ?emo dva razli?ita slu?aja. Prvi slu?aj je kada vr[?]imo rad u ravnoteĹžnom procesu. Tada se entropija sustava ne?e promijeniti. U takvim procesima vrijedi relacija za promjenu entropije:
dS = δQ / T
Me?utim, kako su svi realni procesi barem malo neravnoteĹžni, javljat ?e se i promjena entropije. Ta promjena ?e uvijek biti ve?a od nule. Obja[?]njenje za tu tvrdnju: kada na neki sustav vr[?]imo rad, u neravnoteĹžnom procesu, osim na energiju mehani?kog vala, dio energije otpada i na toplinu. Vr[?]enjem rada smanjenjujemo razmak me?u atomima i na taj na?in pove?avamo energiju kvantnih stanja. Me?utim atomi ?e prije?i u niĹže po redu kvantno stanje i otpustiti dio energije koji ?e se sustavom [?]iriti kao toplina. Dakle, dobili smo ve?i broj dostupnih stanja, a time i ve?u entropiju. To vrijedi i za obrnuti proces (sustav vr[?]i rad), pri ?emu ?e promjena entropije opet biti ve?a od nule.
Op?enito vrijedi za neki sustav da ako imamo ve?i gusto?u kvantnih stanja, onda ?e biti ve?a i entropija tog sustava. Dakle, entropija i volumen su obrnuto proporcionalni. Na primjer, ako je gusto?a kvantnih stanja ve?a, onda se ista energija E moĹže rasporediti na ve?i broj na?ina me?u atomima, tj. broj dostupnih stanja je ve?i pa je ve?a i entropija.
___________________________________________________
Pardon na ovoj upadici, jer je vrlo stura i nedovoljna... mr.t ...khhkhh...ocu reci Kris.
Pozdrav svima, dobru Vam inspiraciju do srijede zelim, jer inace Kris bi nam svima mogao pokazati pravo znacenje rijeci "cistka" (neka ovo bude skroz suhoparni tekst, pa cu zato napisati: "unos smajlica, bilo kojeg")
Leone hahaha wrote:Samo da nadopunim Krisa, kojeg je malo sram biti nuzno i dovoljno egzaktan:
Entropija
Za sustave sa konstatnim volumenom možemo definirati:
S(E) = kB × ln Ω(E)
Veli?ina S(E) naziva se entropija sustava i vrijedi za danu energiju E raspodijeljenu u sustavu na razini atoma. Iz izraza za entropiju nekog sustava možemo dalje izra?unati
∂S(E)/∂E = kB × 1/Ω(E) × ∂Ω(E)/∂E
=> 1/T(E) = ∂S(E) / ∂E
Inverzna vrijednost apsolutne temperature sustava jednaka je naglosti porasta entropije sustava kod pove?anja njegove energije. Za visoke energije, entropija raste, ali sve sporije. Za niske energije nestaju sva pobu?enja na razini atoma, pa broj dostupnih stanja teži u jedinicu. Posljedica toga je da temperature apsolutne nule odgovara stanju u kojem nema niti jednog pobu?enja u sustavu, tj. svi atomi su u osnovnom stanju.
E->0 => S->0 => E->0
Za E=0 postoji samo jedno dostupno stanje. Možemo re?i da to stanje predstavlja red u sustavu. Tada je S=0. Ako je E razli?ito od nule, pove?ava se broj dostupnih stanja, tj. broj na?ina na koji možemo rasporediti energiju na razini atoma. To zovemo pove?anjem nereda. Tada je S ve?e od nule. Dakle, entropija je mjera za nered u nekom sustavu.
Ako promatramo promjenu entropije kod sustava kojemu mijenjamo volumen, imat ?emo dva razli?ita slu?aja. Prvi slu?aj je kada vršimo rad u ravnotežnom procesu. Tada se entropija sustava ne?e promijeniti. U takvim procesima vrijedi relacija za promjenu entropije:
dS = δQ / T
Me?utim, kako su svi realni procesi barem malo neravnotežni, javljat ?e se i promjena entropije. Ta promjena ?e uvijek biti ve?a od nule. Objašnjenje za tu tvrdnju: kada na neki sustav vršimo rad, u neravnotežnom procesu, osim na energiju mehani?kog vala, dio energije otpada i na toplinu. Vršenjem rada smanjenjujemo razmak me?u atomima i na taj na?in pove?avamo energiju kvantnih stanja. Me?utim atomi ?e prije?i u niže po redu kvantno stanje i otpustiti dio energije koji ?e se sustavom širiti kao toplina. Dakle, dobili smo ve?i broj dostupnih stanja, a time i ve?u entropiju. To vrijedi i za obrnuti proces (sustav vrši rad), pri ?emu ?e promjena entropije opet biti ve?a od nule.
Op?enito vrijedi za neki sustav da ako imamo ve?i gusto?u kvantnih stanja, onda ?e biti ve?a i entropija tog sustava. Dakle, entropija i volumen su obrnuto proporcionalni. Na primjer, ako je gusto?a kvantnih stanja ve?a, onda se ista energija E može rasporediti na ve?i broj na?ina me?u atomima, tj. broj dostupnih stanja je ve?i pa je ve?a i entropija.
___________________________________________________
Pardon na ovoj upadici, jer je vrlo stura i nedovoljna... mr.t ...khhkhh...ocu reci Kris.
Pozdrav svima, dobru Vam inspiraciju do srijede zelim, jer inace Kris bi nam svima mogao pokazati pravo znacenje rijeci "cistka" (neka ovo bude skroz suhoparni tekst, pa cu zato napisati: "unos smajlica, bilo kojeg")
E pa tebi je fakat bilo dosadno noćas...
Dakle, sad imate egzaktnu definiciju entropije, hahaha.
You think of me as rats. You think of a thing known as The Air Force Survival Handbook, where it explains that if you cut off one of my heads --which is where the poison is -- you must then slit open the ventral side and continue the cuts to extend the length of each leg. Subsequent to this, the skin can be peeled off, the belly opened and emptied, the backbone split and both halves roasted on sharpened sticks over a small fire.
meni su entropiju upravo pokusali objasniti primjerom celulita
entropija je, naime, sto se termodinamike tice, mjera kolicine energije koja se ne moze iskoristiti ili korisno upotrijebiti, odnosno pretvoriti u rad..
akhm.. uhm.. e da.. a to je zapravo celulit! pohranjena masnoca koja se ne moze pretvoriti ni u sta drugo do li narancinu koru :?
don`t blame me, tako su mi objasnili.. :!:
btw, kris, nimrod, hvala na informacijama! nadam se da cu uspjeti nesto napisati i poslati do roka.. 8)
entropija je, naime, sto se termodinamike tice, mjera kolicine energije koja se ne moze iskoristiti ili korisno upotrijebiti, odnosno pretvoriti u rad..
akhm.. uhm.. e da.. a to je zapravo celulit! pohranjena masnoca koja se ne moze pretvoriti ni u sta drugo do li narancinu koru :?
don`t blame me, tako su mi objasnili.. :!:
btw, kris, nimrod, hvala na informacijama! nadam se da cu uspjeti nesto napisati i poslati do roka.. 8)
Instant Geek. Just Add Coffee.
Dobro, nadam se da pišete ili ste već napisali, tako da mi pošaljete pa da sutra stavim priče na forum.
Ja sam jedva stigao nešto napisati, nedostatak vremena je zanimljiva pojava.
Ja sam jedva stigao nešto napisati, nedostatak vremena je zanimljiva pojava.
You think of me as rats. You think of a thing known as The Air Force Survival Handbook, where it explains that if you cut off one of my heads --which is where the poison is -- you must then slit open the ventral side and continue the cuts to extend the length of each leg. Subsequent to this, the skin can be peeled off, the belly opened and emptied, the backbone split and both halves roasted on sharpened sticks over a small fire.
-
- Ancient
- Posts: 646
- Joined: 21 Nov 2003, 10:14
- Location: S onu stranu komandnog prompta
- Contact:
Kris wrote:Ja sam jedva stigao ne[?]to napisati, nedostatak vremena je zanimljiva pojava.
A htio si dati rok do nedjelje?
Samo pitam... :twisted:
"Zapravo najbolji dokaz da postoji inteligentni život u svemiru je da ga mi još nismo pronašli" by Nessa
Hic blog hic salta
Hic blog hic salta
I second thatMadDog wrote:
A htio si dati rok do nedjelje?
Samo pitam... :twisted:
ja ne bum stigla do sutra
strujni udari i tak to
English is the result of Norman soldiers attempting to pick up Anglo-Saxon barmaids, and is no more legitimate than any of the other results.
- H. Beam Piper, from "Fuzzy Sapiens"
- H. Beam Piper, from "Fuzzy Sapiens"
-
- Ancient
- Posts: 646
- Joined: 21 Nov 2003, 10:14
- Location: S onu stranu komandnog prompta
- Contact:
OK, Kris, you asked for it...
Kad po[?]aljem ovu poruku slijedi ti PM za L.R....
Kad po[?]aljem ovu poruku slijedi ti PM za L.R....
"Zapravo najbolji dokaz da postoji inteligentni život u svemiru je da ga mi još nismo pronašli" by Nessa
Hic blog hic salta
Hic blog hic salta
- cloudwalker
- Ewok
- Posts: 6
- Joined: 25 Jan 2004, 11:06
- Location: Dubrovnik