Recenzija Ad astre iz Vijenca online

[Tomislav Sakic]

http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac319 ... ebDocs/tv5

Broj 319, 25. svibnja 2006.

Kosi hitac
Antologija za otvaranje apetita

Ad astra, antologija hrvatske znanstvenofantasti?ne novele 1976–2006, prir. Tomislav Šaki? i Aleksandar Žiljak, Mentor, Zagreb, 2006.


Pune dvije godine sastavljali su Tomislav Šaki? i Aleksandar Žiljak antologiju hrvatske znanstvene fantastike, kojoj je unaprijed zadano da obuhvati razdoblje od po?etka izlaŞenja legendarnog ?asopisa Sirius, pa do na[?]ih dana. Slu?aj je htio da se lani u ljeto pojavi Antologija hrvatske ZF pri?e koju je priredio Žarko Mileni?. Mileni?eva antologija zapravo je bila pripremljena jo[?] potkraj devedesetih i dugo je traŞila izdava?a, ali i okvir joj je druk?iji jer zahva?a u povijest hrvatske znanstvenofantasti?ne proze sve tamo do Augusta Cesarca i Mladena Horvata, pa preklapanja izme?u dvije antologije ima u svega tri pri?e.

Maksimalan paket dodatne opreme
Knjigu otvaraju dva eseja: Tomislav Šaki? u tekstu Znanstvena fantastika: kratke skice za opis žanra prihvatio se književnoteoretske interpretacije žanra koji je u svijetu ve? odavno akademska tema, dok je u nas znanstveno i stru?no gotovo nedirnut; a Aleksandar Žiljak u tekstu Znanstvena fantastika u Hrvatskoj daje pregled scene, evidentira ?asopise, knjige, fanzine, i prijevode na strane jezike, klubove i dru[?]tva, SF–konvencije kojima se scena javno predstavlja, a ukazuje i na doma?e žanrovsko stvarala[?]tvo u ilustraciji, stripu i filmu. Svakom autoru, to je bilo na?elo sastavljanja antologije, objavljena je samo jedna pri?a, opremljena vrlo detaljnom bio–bibliografskom bilje[?]kom. Prilozi na kraju knjige tako?er su dragocjena gra?a i za budu?e ?ita?e, ali, dajbože, i budu?e kriti?are ili možda ?ak i teoreti?are povijesti hrvatske znanstvene fantastike. Prvi je prilog popis svih dobitnika nagrade Sfera od 1981. do 2005. godine, najrelevantnijeg, nekad jugoslavenskog, a danas hrvatskoga žanrovskog priznanja. Zatim slijedi popis svih medija u kojima je, od »Siriusa« do danas, objavljivana znanstvena fantastika hrvatskih autora u kra?im proznim oblicima, uklju?uju?i ?asopise, novine, zajedni?ke zbirke pri?a ili zbornike te autorske zbirke, s bibliografskim podacima i popisom svih urednika. Na kraju knjige dva su bibliografska popisa, prvi po prezimenu autora a drugi po naslovu pri?e, svih (ili gotovo svih) kratkih SF–pri?a i novela objavljenih u posljednjih trideset godina, u svemu oko dvije tisu?e natuknica! Sredi[?]nji dio opsežne antologije od [?]estotinjak stranica ?ini ?etrdeset novela iz kojih se lijepo prati tematski, stilski, umjetni?ki razvoj žanra jo[?] od doba skribomanske euforije koju je »Sirius« stvorio pojaviv[?]i se kao prvi medij u kojemu su doma?i autori mogli objavljivati kra?e proze. Kao prvi autor na razvojnom putu hrvatske znanstvene fantastike ponu?en je Branko Belan, ?iji su model futuristi?kih distopija, jasno u posve osobnim autorskim interpretacijama, pratili i ostali. Slijedi pristupom druk?iji Zvonimir Furtinger, u ?ijem opusu dominiraju krimi?i izgra?eni oko znanstvenofantasti?nih motiva. Potkraj sedamdesetih i po?etkom osamdesetih u hrvatski SF ulaze teme mu[?]ko–ženskih odnosa te feminizma, zatim politi?ke alegorije, pi[?]u se vrlo dobre space–opere, pojedini se autori odlikuju vrlo znanstvenim pristupom u duhu tada svijetom dominiraju?eg hard SF–a, ima i vrlo uspjelih parodija odnosno humoreski, a bilježe se i, dodu[?]e rijetki, primjeri zalaženja u pro[?]lost, u ozra?je koje obilježuje dana[?]nju fantasy literaturu.

SFere SF–a
Posve se lijepo, u prvih dvadesetak pri?a, sluti razvoj znanstvene fantastike u Hrvata prema visokostiliziranoj lijepoj knjiĹževnosti, no takvoj idili do[?]ao je kraj najprije ga[?]enjem ÂťSiriusaÂŤ, a zatim i izbijanjem rata. Hrvatski esefi?ari ne miruju, iako nekoliko godina nemaju gdje objavljivati, dok nije pokrenuta ÂťFuturaÂŤ i, malo poslije, godi[?]nje sferakonske zbirke, ali s novom generacijom, stasalom iz ?itatelja ÂťSiriusaÂŤ, u hrvatsku znanstvenu fantastiku ulaze i nove stvarala?ke struje. Proza koja se tada ili od tada objavljuje postaje vi[?]e opora, naturalisti?ka, Ĺže[?]?a, rat kao tema ima veliki utjecaj, bilo da je transponiran u daleku budu?nost ili daleku pro[?]lost, bilo da je uzet kao aktualno ozra?je fantasti?ne fabule. Odjeci iz svjetske knjiĹževnosti hvataju korijena i u nas, pa hrvatski autori po?inju pisati cyberpunk, nadnaravni horor, baviti se apokalipti?nim i postapokalipti?nim temama, znanstveni pristup ?e[?]?e se primjenjuje kao podloga za provokaciju nego za stvaranje uvjerljiva ozra?ja, a umjesto povijesti privla?nijom temom sve vi[?]e postaje tradicija pu?kih predaja nadnaravnih sadrĹžaja. Izborom pri?a i razvojem njihova tematskog spektra prire?iva?i antologije kao da su kanili savjesnu i strpljivu ?itatelju otvoriti apetit, znaju?i da ?e se glad imati ?ime utaĹžiti: produkcija znanstvene fantastike u Hrvatskoj posljednjih godina ve? je toliko razgranata da za novu antologiju ne bi trebalo ?ekati punih trideset godina.

Davor Ĺ i[?]ovi?