Rvacki esef u dvaesprvom stoljeČu

Rasprave o knjigama, časopisima, fanzinima, stripovima, uglavnom svemu što se lista, a ima (ili nema) veze sa SF-om

Moderator: Ire

Zoran
The Q
Posts: 1724
Joined: 08 Aug 2003, 21:11

Re: Rvacki esef u dvaesprvom stoljeČu

Unread post by Zoran » 16 Nov 2013, 22:49

Aleksandar Ziljak wrote:Da, sve ide dobro što košta 10 kuna, a nitko se ne pita kolika je proizvodna cijena! Taj mentalitet je jedan od razloga što uopće na forumu imamo ovu temu. :x
Možda očekuješ previše patriotizma od rvackih čitatelja.

Ako mogu kupit NEKI sf po 10 kn, zašto bi se onda pitali kolko košta proizvodnja Ubiqa? Oni lijepo vide da ima i po 10 kn, a drugo nije njihov problem. Iskreno, ja kad kupujem jeftinu majicu, ne razmišljam o tome koliko košta proizvodnja iste i hoće li proizvođač propasti.
A i da se nema para... ha, neki stvarno i nemaju, a nekima je stvar prioriteta - ovaj mjesec dve kutije cigareta ili knjiga? Dve karte za Cinestar ili knjiga?

User avatar
Nazir
Ancient
Posts: 917
Joined: 09 Aug 2006, 16:41

Re: Rvacki esef u dvaesprvom stoljeČu

Unread post by Nazir » 18 Nov 2013, 14:12

Zoran wrote:
Aleksandar Ziljak wrote:Da, sve ide dobro što košta 10 kuna, a nitko se ne pita kolika je proizvodna cijena! Taj mentalitet je jedan od razloga što uopće na forumu imamo ovu temu. :x
Možda očekuješ previše patriotizma od rvackih čitatelja.

Ako mogu kupit NEKI sf po 10 kn, zašto bi se onda pitali kolko košta proizvodnja Ubiqa? Oni lijepo vide da ima i po 10 kn, a drugo nije njihov problem.
Slažem se da je očekivanje patriotizma malo too much.

Doduše, nadovezat ću se da sam vidio da neki ljudi (ali veoma malen broj) kupe novi UBIQ (ili pitaju za famoznu 13-icu :lol: ) i "unatoč tome" što je cijena zadnja tri broja 50 kuna. Po meni, stvar je u stvaranju čitateljstva. Velika većina ljudi koji su pokupovali UIBQ za 10 kn nikada prije nisu čuli za časopis. Svima sam pojasnio o čemu se radi i najčešće sam ih potaknuo da kupe barem jedan broj i da vide da li im se sviđa. Neki od njih su kupili i svih 5-6 brojeva koji su bili za 10 kn. Ako će im se svidjeti, onda će kasnije biti spremni dati i više para za novi broj. U prvoj fazi još ni ne znaju što je to, naravno da postoji skepsa kad se kaže da su domaći autori unutra ...

Također, mnogi su pitali gdje se brojevi mogu nabaviti osim na interliberu. Na žalost, tu im nisam mogao dati neke konkretne lokacije i to opet dovodi distribuciju u pitanje. Dakle, neki bi ga sigurno i išli kupiti, a ne dolaze na konvencije i sl. i nije fer od njih očekivati da će svako malo slati mail Macanu jel mu mogu doć u skladište po novi broj ... Je,znam da to nisu lagane stvari za riješiti, ali bez toga se UIBQ nikad neće značajno pomaknuti od točke gdje je sada.

User avatar
Brumiko
Ancient
Posts: 598
Joined: 06 Sep 2007, 10:16
Location: Zagorje zelene pa prijestolnica
Contact:

Re: Rvacki esef u dvaesprvom stoljeČu

Unread post by Brumiko » 18 Nov 2013, 17:29

Nego, ljudi, kada govorimo o hrvatskim časopisima općenito, pa tako i o Ubiqu, jedna stvar mi nije baš jasna:

Zašto nitko ne izdaje e-magazin na pretplatu?

Čini mi se da sve manje i manje ljudi kupuje papir te da mnogi uopće ne žele imati posla s papirom. Uključivo i mene. Uvelike mi je nestala i navika odlaska do kioska i pretpostavljam da nisam usamljen u tome.

Znam da e-časopisi i dalje trebaju pripremu za... tisak, :) ali ne trebaju niti tisak, niti distribuciju. Niti troškove, niti čovjek-sate povezane s time. Dostupni su čitateljima odmah.

Komercijalnih hrvatskih e-časopisa, međutim, ima točno nula. U ovim vremenima se od mjesečnika pretvaraju u dvomjesečnike (npr. Majstor). Ne bi li se e-izdanjem moglo probati doskočiti tome?
"Ne vjeruj računalu kojeg ne možeš baciti kroz prozor." - Steve Wozniak

Aleksandar Ziljak
Ancient
Posts: 959
Joined: 09 Apr 2004, 18:42

Re: Rvacki esef u dvaesprvom stoljeČu

Unread post by Aleksandar Ziljak » 18 Nov 2013, 18:28

Koliko sam shvatio, izdavači su vrlo neskloni e-izdanjima kod nas. Za početak, evo ti većeg PDV-a. Pa onda, marže koje traži onaj koji će ti stvar prebaciti u e-format. Gle, znam ja da se može sve staviti i u obični .rtf, ali mislim da to nije ono što mislite pod e-izdanjem, je li? Pa onja, tko će to držati na nekoj stranici, traži svoj postotak. I onda, tako se žale izdavači, kad se sve to poplaća, ne ostaje ništa. Problem je i zaštita prava i što ja znam što sve ne. Ukratko, koga god sam pitao, miolijun problema.
A. Ziljak

User avatar
Milena
The Q
Posts: 1316
Joined: 05 May 2007, 13:48
Location: tu i tamo
Contact:

Re: Rvacki esef u dvaesprvom stoljeČu

Unread post by Milena » 18 Nov 2013, 18:50

Dobro kaže Čubi, tu ima 100 problema. Prvo je pitanje, kako bi napravio e-izdanje? Misliš li samo prodavati pdf, ili ponuditi e-pub (ako je u pitanju prvenstveno tekstualni časopis, to je puno bolje rješenje) ili napraviti app (što je uglavnom put na koji se odlučuju časopisi vani, ali za to ti treba netko tko će to uštrikati, a to opet košta).

Drugo, ta ideja da ti za elektronske formate ne treba distribucija je općenito jedan veliki kajgod. Da, ne treba ti kamion koji će fizički prevoziti tonu papira s jednog mjesta na drugo, ali ako nešto hoćeš prodati, moraš nekako doći do čitatelja. To uključuje dio marketinga (jer ako ljudi ne znaju za tvoj časopis neće ga ni kupovati), ali i platformu kojoj ljudi vjeruju dovoljno da caltaju neke novce na njoj -- a to kod nas trenutno zapravo i ne postoji (ako nisi app. A ako jesi, onda moraš raditi različite appove za različite OS-ove, i onda se opet susrećeš sa situacijom da ti androidaši ne daju pare jer ne daju (mislim, ono, nemaju naviku plaćati za stvari, osim ako im ne ponude ozbiljnu dodatnu vrijednost u odnosu na besplatni sadržaj), a applovci doduše imaju naviku plaćanja, ali je pitanje koliko ih je zainteresirano za takvu ponudu.

BTW, koliko ja znam, ima više časopisa koji imaju aplikacijske verzije, iako su, TTBOMK, to većinom dodatni oblici, tj. časopisi imaju i tiskanu i digitalnu verziju. Znam da postoji Vidi app, recimo, a ima i nekih motoristički časopis ili tak nekaj, mislim. I pretplate su im doista povoljne (opet, ako me sjećanje ne vara, radi se o nekakvih par baksa) ali zbilja ne znam koliki je odaziv.

S druge strane imaš tih besplatnih elektronskih časopisa preko nekoliko, ima i ono na fb što su riječani napravili -- tu bi ti Zoran vjerojatno mogao reći nešto? Ali to je besplatno, a ljudi besplatne stvari često skidaju bez da ih doista i konzumiraju, tako da ne znam koliko su tu podaci doista relevantni, ali bar bi dali neku predodžbu...
I blame Hemingway. Of course, I blame Hemingway for a lot of things. Still working out how to pin global warming on him. (Snarkhunter)

User avatar
Brumiko
Ancient
Posts: 598
Joined: 06 Sep 2007, 10:16
Location: Zagorje zelene pa prijestolnica
Contact:

Re: Rvacki esef u dvaesprvom stoljeČu

Unread post by Brumiko » 18 Nov 2013, 20:35

Milena wrote:Prvo... kako bi napravio e-izdanje? Misliš li... napraviti app
Da, napraviti app.
Idealno bi bilo da se napravi takvo rješenje kojega bi koristilo više e-časopisa (ili koje se može naknadno prodati zainteresiranim redakcijama). Što se tiče višeplatformnosti, postoje prihvatljive tehnologije koje možda ne ukidaju sasvim, ali barem znatno ublažavaju problem. Možeš koristiti:
  • Web-rješenja. Mana im je da nisu juzerfrendli kao namjenske aplikacije.
    Off-line web-rješenja via Chrome. Tako je Amazon riješio podršku za Linux. I dobro radi!
    Nekakve višeplatformne tehnologije tipa Xamarinovih ili Jave vulgaris. Write once, debug everywhere. :)
    Vlastito C/C++ rješenje pa kompajlirati za razne platofrme.
Ono, da se svašta smisliti. Humble Bundle prodaje tone višeplatfromnih igara. Izrada višeplatformnog e-časopisa je mačji kašalj, što se tehnologije tiče, u usporedbi s portanjem igara.
Što se tiče hostinga... oke, kako god okreneš, tu je ozbiljniji odljev novaca, ali vjerojatno se nešto da smisliti s oblačnim uslugama (hr. klaud komfjukting).
Milena wrote:Drugo, ta ideja da ti za elektronske formate ne treba distribucija je općenito jedan veliki kajgod.
Slažem se, i sam sam svojedobno radio na jednim javnim web-stranicama kojima je marketing bio slaba točka (pa zato više niti ne postoje). Ipak, čini mi se manjim problemom reklamirati e-časopise, nego papirne. I za jedne, i za druge ti treba reklama, a za papirne još i prijevoz. Kada netko vidi reklamu za papirni časopis, na putu koji bi ga mogao dovesti do kioska je već zaboravio na nju, dok ga tek jedan klik dijeli od dolaska na web-stranice e-časopisa.
Milena wrote:...i onda se opet susrećeš sa situacijom da ti androidaši ne daju pare jer ne daju (mislim, ono, nemaju naviku plaćati za stvari, osim ako im ne ponude ozbiljnu dodatnu vrijednost u odnosu na besplatni sadržaj), a applovci doduše imaju naviku plaćanja, ali je pitanje koliko ih je zainteresirano za takvu ponudu.
To su ti sve predrasude. :P Ja sam androidaš pa dajem peneze za ono kaj mi treba ili mi je zabavno/zanimljivo.

Sve u svemu, ne znam, imam ravno nula dana izdavačkog iskustva, ali možda neko dobije neku ideju iz ovih mojih primjedbi...
"Ne vjeruj računalu kojeg ne možeš baciti kroz prozor." - Steve Wozniak

User avatar
Milena
The Q
Posts: 1316
Joined: 05 May 2007, 13:48
Location: tu i tamo
Contact:

Re: Rvacki esef u dvaesprvom stoljeČu

Unread post by Milena » 18 Nov 2013, 21:33

Brumiko wrote:
Milena wrote:Prvo... kako bi napravio e-izdanje? Misliš li... napraviti app
Da, napraviti app. <snip razne app-opcije>
Je, sve je to lijepo, ali, kao što rekoh, i to košta. Da, znam, u biti se štrika (i plaća) jednom a objavljuje puno puta, ali svejedno to zahtijeva neki početni kapital. Koji isto mora odnekud doći.

A propos HB-a, oni su imali i HB za knjige, koji im je navodno išao jako dobro. Ali su a) imali prepoznatljivost platforme (jer su ih ljudi znali od prije) i b) imali podršku autora uključenih u HB. Kad nešto poguraju ljudi kao što su Gaiman i Doctorow, ljudi keširaju bez puno pitanja. Mi takvu vrst selebritija uopće nemamo, methinks. (Moguće je i da griješim. Zapravo mi trenutno na pamet ne pada ni jedan naš selebriti osim Seve Nazionale. A nju nekak ne vidim kako promovira elektronski sf-časopis... bar ne bez debelih para.)
Brumiko wrote:Kada netko vidi reklamu za papirni časopis, na putu koji bi ga mogao dovesti do kioska je već zaboravio na nju, dok ga tek jedan klik dijeli od dolaska na web-stranice e-časopisa.
Ali mora tu reklamu negdje vidjeti (i poželjeti kliknuti). Što ti u praksi znači da moraš imati solidnu dvokomponentnu kampanju (i digitalnu i AFK), a to... (drumroll) košta. Jer ako ostaneš samo na digitalnoj kampanji, ne znam koliko će te ljudi ozbiljno shvatiti (u ovoj zemlji). I opet, moguće je i da griješim. FB+oglasi na 3-4 najveća portala bi vjerojatno isto upalili... samo je pitanje koliko.
Brumiko wrote:
Milena wrote:...i onda se opet susrećeš sa situacijom da ti androidaši ne daju pare jer ne daju (mislim, ono, nemaju naviku plaćati za stvari, osim ako im ne ponude ozbiljnu dodatnu vrijednost u odnosu na besplatni sadržaj), a applovci doduše imaju naviku plaćanja, ali je pitanje koliko ih je zainteresirano za takvu ponudu.
To su ti sve predrasude. :P Ja sam androidaš pa dajem peneze za ono kaj mi treba ili mi je zabavno/zanimljivo.
To sam i rekla: za ono kaj ti treba ili ti je zabavno/zanimljivo. Ali ne za nešto što ne poznaš. I ja sam platila jedno dva appa. Od 46 koliko ih imam. Ali da bih platila, mora mi app prvo dokazati da je to zavrijedio. Ne znam imaju li kod nas čappsopisi takav položaj (za sada). Tu bi trebalo pitati nekog tko ima izravnijeg iskustva.
I blame Hemingway. Of course, I blame Hemingway for a lot of things. Still working out how to pin global warming on him. (Snarkhunter)

User avatar
arkturuz
Puppeteer
Posts: 152
Joined: 31 May 2006, 12:36
Location: Planet Zephulor

Re: Rvacki esef u dvaesprvom stoljeČu

Unread post by arkturuz » 18 Nov 2013, 22:00

Kaj se tiče kupovanja SF časopisa: meni osobno nema koristi od kupovine prevedenih priča sa engleskog. Engleski znam dobro i radije čitam originale. Mene osobno više bi privukle prevedene priče sa jezika koje ne znam. Koliko sam malo pratio ima dosta cool (novijih) pisaca iz Poljske recimo. Ne znam zapravo koliko toga i završi u našim časopisima, jer na coverima vidim neko poznato ime i jednostavno preskočim kupovinu. Možda više ljudi tak razmišlja, nemam pojma.

A kaj se tiče elektroničkog izdanja, problem je i piratiziranje sadržaja. Prije il kasnije će se sadržaj pojavit po forumima, torrentima i slično, ukoliko se nađe zainteresirana kritična masa. Dakle, izdavaču bi se trebalo to nekak isplatit unatoč piratiziranju.
There's death from the beginning to the end of time
And I'm the cosmic champion and I hold a mystic sign
And the whole world's dying and the burdens mine
And the black sword keeps on killing 'til the end of time

Zoran
The Q
Posts: 1724
Joined: 08 Aug 2003, 21:11

Re: Rvacki esef u dvaesprvom stoljeČu

Unread post by Zoran » 19 Nov 2013, 00:01

arkturuz wrote:Kaj se tiče kupovanja SF časopisa: meni osobno nema koristi od kupovine prevedenih priča sa engleskog. Engleski znam dobro i radije čitam originale. Mene osobno više bi privukle prevedene priče sa jezika koje ne znam. Koliko sam malo pratio ima dosta cool (novijih) pisaca iz Poljske recimo. Ne znam zapravo koliko toga i završi u našim časopisima, jer na coverima vidim neko poznato ime i jednostavno preskočim kupovinu. Možda više ljudi tak razmišlja, nemam pojma.
Ja pak stojim sasvim suprotno. Znam i mogu čitati na engleskom, ali čitam na hrvatskom kad god to postoji kao alternativa. Također, poznato ime na naslovnici mi je plus, nepoznato minus.

Također, pretplaće sam na SiriusB. Na e-časopis se ne bih pretplatio, jer su e-časopisi u Hrvatskoj besplatni. Žao mi je, ali to je tako.

Zoran
The Q
Posts: 1724
Joined: 08 Aug 2003, 21:11

Re: Rvacki esef u dvaesprvom stoljeČu

Unread post by Zoran » 19 Nov 2013, 00:12

Milena wrote: S druge strane imaš tih besplatnih elektronskih časopisa preko nekoliko, ima i ono na fb što su riječani napravili -- tu bi ti Zoran vjerojatno mogao reći nešto? Ali to je besplatno, a ljudi besplatne stvari često skidaju bez da ih doista i konzumiraju, tako da ne znam koliko su tu podaci doista relevantni, ali bar bi dali neku predodžbu...
Mislim da sam to Žiljku već objašnjavao mejlom, mogu i još jednom javno.

Zove se "Književnost uživo". Fejsbuk grupa + e časopis.

Fejsbuk grupa funkcionira kao mjesto gdje svatko tko želi može podijeliti svoje radove. Nema selekcije. Rezultat: gomila ljudi iz zemalja ex yu objavljuje tamo i onda šera linkove sa svojim fejsbuk frendovima. Velika posjećenost i muving.

E časopis ima urednike koji vrše selekciju iz radova objavljenih na fejsbuk grupi, s tim da imaju i jednu "demokratsku" rubriku gdje objavljuju one s najviše lajkova. Zbog vrlo aktivne fejsbuk grupe nemaju problema s brojem pristiglih radova. Također, iz istog razloga imaju efikasan kanal za promociju e-izdanja putem fejsbuka.

E izdanje je krajnjem čitatelju besplatno, objavljuju ga preko issuu platforme: http://issuu.com/milanzagorac/docs/knji ... ivo_broj_1
koja je meni nepraktična i loša, ali oni to eto tako rade.

Zbog sveg navedenog, u Rijeci ih se smatra dobrodošlom promjenom na časopisnoj sceni te je za očekivati kako će dobiti i određenu financijsku potporu.

Aleksandar Ziljak
Ancient
Posts: 959
Joined: 09 Apr 2004, 18:42

Re: Rvacki esef u dvaesprvom stoljeČu

Unread post by Aleksandar Ziljak » 19 Nov 2013, 13:42

I iz svega toga skupa ja i dalje ne vidim rješenje osnovnoga problema: kako platiti autore i time ih stimulirati makar nekom poluprofesionalnošću, na koju se onda mogu postaviti i neki urednički zahtjevi. Osim toga, ako svatko misli da nečiji intelektualni rad treba biti džabalesku (a očito mnogi misle), onda će posljedica biti da nakon nekog vremena intelektualnog rada neće biti. I to je ono što nam se upravo događa.
A. Ziljak

Zoran
The Q
Posts: 1724
Joined: 08 Aug 2003, 21:11

Re: Rvacki esef u dvaesprvom stoljeČu

Unread post by Zoran » 19 Nov 2013, 16:12

Ja na HR tržištu jedini izvor sredstava za honorare autorima vidim u novcu od ministarstva ili lokalnih sredina. Na tržištu ga ne vidim.

User avatar
Brumiko
Ancient
Posts: 598
Joined: 06 Sep 2007, 10:16
Location: Zagorje zelene pa prijestolnica
Contact:

Re: Rvacki esef u dvaesprvom stoljeČu

Unread post by Brumiko » 19 Nov 2013, 17:59

Zoran wrote:Ja na HR tržištu jedini izvor sredstava za honorare autorima vidim u novcu od ministarstva ili lokalnih sredina. Na tržištu ga ne vidim.
Ja u HR tržištu, kao i u svakom drugom, vidim isključivi izvor sredstava za honorare.

Druga stvar je što lavovski dio honorara autor ne vidi jer završava na ovaj ili onaj način u poreznoj crnoj rupi. Kojom se, između ostalog, financiraju arbitri u tim ministarstvima i lokalnim sredinama koji onda dijele te novce, koji nisu njihovi, raznim podobnim pajdašima. I uzimaju ljudima koji bi ih inače potrošili na nešto drugo, npr. UBIQ. ;)

Baš kako je Pavićić napisao u ovdje linkanom članku. :kava:

Mislim, ljudi, ova zemlja je u nekim stari(ji)m vremenima tržišno financirala umjetnike, počevši od majstora Radovana, preko baroknih crkvi, pa do anonimnih slikara koji se spominju u nedavnim neNADANim događajima. U današnje vrijeme, elementarna računica (broj posjetitelja × cijena karte) mi pokazuje da je, recimo, značajan broj ZG-kazališta prilično rentabilno, pogotovo ako im se zgrade održavaju na račun kulturospomeništva.

Spisateljstvo, doduše, vjerojatno nikome neće biti primarni izvor zarade, čak niti Pavičiću ili Aralici, ali vjerojatno može biti izvor honorara.
"Ne vjeruj računalu kojeg ne možeš baciti kroz prozor." - Steve Wozniak

User avatar
Milena
The Q
Posts: 1316
Joined: 05 May 2007, 13:48
Location: tu i tamo
Contact:

Re: Rvacki esef u dvaesprvom stoljeČu

Unread post by Milena » 20 Nov 2013, 10:47

Brumiko wrote:Ja u HR tržištu, kao i u svakom drugom, vidim isključivi izvor sredstava za honorare.
:lol2: :lol2: :lol2:

Khm, sori... razgovaramo se o tržištu u kojem je prodaja 200 kom knjiga vrlo solidan rezultat a sve što prijeđe u četiri znamenke je super. A tu sad ne govorim o domaćim autorima, niti o SF-u. Jer se radi o tržištu na kojem većina ljudi zapravo uopće ne čita, kamoli da kupuje knjige.
Mislim, ljudi, ova zemlja je u nekim stari(ji)m vremenima tržišno financirala umjetnike, počevši od majstora Radovana, preko baroknih crkvi, pa do anonimnih slikara koji se spominju u nedavnim neNADANim događajima.
Mecenstvo i tržišno financiranje su dvije sasvim različite stvari. Kao što su i slikarstvo, kazalište i pisanje tri sasvim različite stvari.
Spisateljstvo, doduše, vjerojatno nikome neće biti primarni izvor zarade, čak niti Pavičiću ili Aralici, ali vjerojatno može biti izvor honorara.
Naravno da može; imaš tu na forumu bar 10 ljudi koji su u životu dobili honorar za pisanje. I onda s njim otišli na kavu. Neki i duplu.
I blame Hemingway. Of course, I blame Hemingway for a lot of things. Still working out how to pin global warming on him. (Snarkhunter)

Post Reply