Jesmo li dosegli limit kvantitete domaće produkcije?

[Xaotix]

Ono što me šokiralo u popisu autora ove zbirke je da ove godine nema Krušvara. Ispravite me ako griješim, ali nije li ovo prva istrakonska zbirka otkako postoji da Zoran nema priču u njoj? Ovo ne pišem sarkastično, nego sam stvarno iznenađen. :scratch:

Eeee, vidiš, manjak Krušvarovštine u ovogodišnjoj zbirci nije slučajan! Apropos svoje motivacije i zbirke itd,drug Krušvar je rekao slijedeće.

[Zoran]

@ Samsung: ima već jedna zbirka u kojoj me nema, mislim ona koja je izašla 2004. Al to je bilo zato što sam zaključio da su priče baš dobre takve kakve jesu i što ja njih imam kratit, ionako su u prve dvije zbirke objavljivali priče koje su bile očito preko 5 kartica. Pa sam poslao dvije priče bliže 6 kartica ili tako nešto (ne sjećam se sad više točno)... nije prošlo. :P

Ali kao što sam napisao na linkanom tekstu, ovo je prvi put da nisam poslao ništa. Prvenstveno zbog pisanja magistarskog rada iz marketinga, kojeg sam u međuvremenu i obranio :drunken:

Glede onog što je Žiljak napisao, o tome kako nećemo imati gdje objavljivati, vrlo je to diskutabilno obzirom na porast trenda internetskih samizdata. Iako osobno imam niz velikih zamjerki tom trendu, odjel za kulturu Grada Rijeke na isti gleda vrlo blagonaklono i u bliskoj budućnosti biti će od strane istog poticano objavljivanje elektronskih samizdata.

Nadalje, ne znam kako drugi, ali ja kao pisac nemam potrebu nešto objaviti da bih imao dodatnu referencu u bibliografiji, nego imam potrebu nešto objaviti da bi to netko pročitao. Objavljivanje u publikaciji koja nema čitatelje mi malo znači. Tu mi, na žalost, neće pomoći ni elektronski samizdati, jer vjerujem da se to čita samo ako se radi o natprirodnim ljubićima za friško propupale djevojke ili mekanoj pornografiji za kućanice. Ali mi isto tako neće pomoći ni domaća tiskana izdanja koja trenutno imamo, eventualno s izuzetkom Sferakonske zbirke koju hrpa ljudi barem u ruke dobije, iako je upitno koliko je njih i pročita.

Vrlo bih rado sad tu za kraj ponudio neko rješenje, ali ne vidim koje.

[SAMSUILUNOV OTAC]

Mene interesira ovaj dio sa sve slabijom kvalitetom priča. Odnosi li se tu "kvaliteta" na to da su priče napisane pravopisno, smisleno ili gramatički loše ili da su ideje blijede ili već viđene? Ili se možda radi o tome da sadržaj priča ne odgovara preferencijama urednika? Najme, ljudi mijenjaju afinitete, kako pisci tako i urednici. Ono što je nekome bilo dobro prije pet godina, sada je možda glupo. Teme koje su nekoga privlačile prije pet godina, sada su mu možda nezanimljive.

Postoji li mogućnost da danas jednostavno postoji previše medija za objavljivanje na broj ljudi koji pišu, pa ne stižu pisati za sve? Recimo, do unazad nekoliko godina, od tiskanih izdanja koja su objavljivala domaće sf štivo su bili Parsek, Sferakonska zbirka i Futura. Onda se pojavila istrakonska zbirka. Onda se pojavila FFK zbirka, a Futura je tu pomalo jenjala. Onda se pojavio Ubiq. Futura je nestala. Onda se pojavio Sirius B. Parsek je u međuvremeno smanjio broj izdanja. E da, bio je tu i NOSF magazin s kojim se ne zna što se zbiva.

Šiško je nedavno rekao da bi bilo super kad ljudi ne bi pisali za nešto, nego da pišu stalno, bez obzira na zbirke. Pa ako koja priča zadovoljava kriterije zbirke, pošalje ju tamo. To je lijepa misao, ali mislim da je tu problem u tim kriterijima. Sve su naše zbirke donekle ograničavajuće. Ne postoji zapravo ni jedna tiskovina (osim možda Siriusa B) koja daje apsolutnu slobodu autoru bilo po temi bilo po duljini djela. Sve tiskovine ograničavaju duljinu. Barem dvije su i tematski određene. Dakle, kako god gledali, ako želimo imati priče u nekoj zbirci, moramo pisati za nešto. Kolika je mogućnost da ću slučajno napisati priču o mutiranim krastavcima koja će imati 8 kartica i baš će to biti tema jednog FFK?
Sirius B bi tu mogao biti iznimka, jer, ako sam dobro shvatio Horaka, voljan je obljavljivati i djela u nastavcima, ako su predugačka za jedan broj, kao što je činila i Futura. Naravno, to je moguće zbog učestalosti izlaženja Siriusa. Bilo bi smiješno kad bi se u Sferakonskoj zbirci kroz osam godina izdavao roman (iako to možda i nije tako loša ideja da se privuku čitatelji - ono svaki dio završava stijenovisom, pa jedva čekaš sljedeću godinu da vidiš što će biti dalje) :kava:

Uspoređujući '90., '00. i '10. godine, kako je po vašem mišljenju tekao razvoj domaćeg sf-a? Sadržajno, stilski, idejno i kvantitativno u odnosu na broj autora koji objavljuju? Čisto da si stvorimo neki mentalni dijagram evolucije sf-a u Hrvata od raspada Juge do danas.
Kad je to naš sf bio "najbolji"? I po kojim je to kriterijima bio "najbolji"? I tko je odredio te kriterije? I jesu li kriteriji (objektivni) nepromjenjiva kategorija?

PS: čestitam Zoki na magistraturi! :cheers:

[Zoran]

Meni to sa slabijom kvalitetom priča baca na ono Sturgeonovo, o tome da je 90% svega sranje. Pa ako to znači da uvijek imaš 10% dobrih priča, a broj priča pristiglih na natječaj ti se prepolovi, onda znači da ukupno imaš upola manje dobrih priča.

A onda, uz to, možda postoje i neki drugi faktori. Na primjer, ono kad starijoj ekipi splasne više taj entuzijazam ili ih satru poslovi, obitelj i što već ide uz to pa onda eventualno još pišu dan prije roka za natječaj, da to odrade onako reda radi. A mlađa ekipa ne dođe, jer joj više nije đir objavljivati u tamo nekim zbirkama, a nije im đir možda i zato što u životu nisu pročitali niti jednu od njih, niti znaju da postoje.

Al to već ide pod možda, trebalo bi ih pitati.

[Sandman]

A možda im nije đir jer je upitno koliko ljudi za te zbirke zna. Ako govorimo o maloj čitanosti tih zbirki onda je za pretpostaviti da izvan fandoma za zbirke nitko i ne zna. A fandom je u većini okrenut nekim drugim stvarima.

Pojavilo se par imena nakon Zoranovih radionica, a stariji su većinom odustali pritisnuti stvarnim životom. I što ću se ja tamo truditi ako to nitko ionako ne čita stavom. Bio je svojevrsni bum tamo '00, '01, '02 i sad je entuzijazam tih ljudi splasnuo, iz svakojakih razloga. Uvijek od deset ljudi koji se pojave ostane možda jedan. Ali novi se ne pojavljuju.

[SAMSUILUNOV OTAC]

Pojavilo se par imena nakon Zoranovih radionica

Ovo. Da nije bilo Zoranovog rada na (u globalu gledano) promociji sf-a, danas ne bismo imali barem tri nova imena, koliko mi ovako ad hoc pada na pamet. Možda je osnovni problem u nedovoljnoj promociji. Ono što je Sandman rekao, mlada ekipa koja voli sf uopće ne zna da postoje zbirke u koje može slati svoje priče. A puno mladih piše, to uopće nije sporno.

Ja sam, recimo, tek oko 25-te počeo objavljivati iako sam pisao čitav život do tada, najviše zato što nisam imao pojma o fandomu. Znao sam za Futuru i to je bilo to. Tu sam povremeno vidio neka domaća imena i sve mi je to bilo svemirski, ono, imaju tamo neki ljudi koji to objavljuju i oni su svi jamačno superodlični pisci, jer im priče objavljuju i tko zna kako su uopće došli do toga. Tek kad sam saznao za ovaj forum, dobio sam potrebne informacije o tome kako postići to da mi priče budu objavljene. Dakle, reklama, reklama, reklama.

Trebali bismo napraviti fond u kojemu će se skupljati pare i to tako da na svim konvencijama od svakog prodanog artikla (ulaznice, piće, hrana, figure, knjige...) jedna kuna ide u taj fond. I onda taj novac iskoristimo jednom godišnje da bubnemo reklamu na Googleu i to po kliku. Pitanje je jedino: reklamu za što.
Reklamu za osnovnu stranicu za sf u našoj zemlji, tipa NOSF, ali koja će objediniti sve što ima veze s sf-om. Tu će se nalaziti ili podstranice (ili kako se to već zove) svega esefoidnoga ili linkovi na te stranice. Umjesto da u guglu upišem "parsek", pa onda skrolam sve dok ne naletim na natpis "Parsek - službeno glasilo Sfere", zašto ne bi bio link na tu stranicu s naše glavne stranice? Tako će više ljudi i saznati da postoji Parsek. Jer da ne znam za njega, ne bih ga nikada našao. Kao prvo, ne znam da postoji fanzin koji se zove "Parsek", a kao drugo, nemam pojma što je to "društvo Sfera". Kad naletim na kombinaciju toga dvoga, u najboljem slučaju ću pomisliti da je to nešto u vezi s astronomijom.
Ista stvar je s Ubiqom i ostalim zbirkama. Zašto ne bi bili linkovi na stranicu Ubiqa, na stranicu sferakonske, istrakonske i FFK zbirke? Pa link na Inverziju, na stranicu SIrius B, na stranice svih sf udruga, blogova, stripova koji objavljuju sf, ljudi koji tiskaju majice, apsolutno sve što bi nas moglo reklamirati. Pa link na stranicu na kojoj se najavljuje sve o konvencijama. I normalno na liceknjigu i tviter i sve te stvari. Premala smo mi zemlja da bismo bili toliko raštrkani.
Kod nas se u vrh glave tisuću ljudi bavi sf-om. Od toga možda 50 nas piše sf.

Reklama, reklama, reklama!

Make advertising, not ghetto! :puca:

[LordShaper]

MODERATORI, ajmo ovu raspravu priti pliz u neki prigodniji topik - recimo onaj o kvantiteti, tamo se već o ovome raspravlja :wave:

Et maintenant,un mur de texte. :P

Glede onog što je Žiljak napisao, o tome kako nećemo imati gdje objavljivati, vrlo je to diskutabilno obzirom na porast trenda internetskih samizdata. Iako osobno imam niz velikih zamjerki tom trendu, odjel za kulturu Grada Rijeke na isti gleda vrlo blagonaklono i u bliskoj budućnosti biti će od strane istog poticano objavljivanje elektronskih samizdata.

Oho. Je li to zbog toga što se time bave ljudi koji se ekšli kontaju u samizdate i e-izdavaštvo pa guraju svoj entuzijazam ili su u pitanju još uvijek oni isti ljudi od pred 6+ godina za koje si mi rekao da su malo 'stariji pa je njima to sve s kompjuterima malo neobično i ne kuže se baš' te je istima netko objasnio da ako podrže samizdate manje love moraju pljunuti a više knjiga za godišnje izvješće o radu dobiju?

Nadalje, ne znam kako drugi, ali ja kao pisac nemam potrebu nešto objaviti da bih imao dodatnu referencu u bibliografiji, nego imam potrebu nešto objaviti da bi to netko pročitao. Objavljivanje u publikaciji koja nema čitatelje mi malo znači. Tu mi, na žalost, neće pomoći ni elektronski samizdati, jer vjerujem da se to čita samo ako se radi o natprirodnim ljubićima za friško propupale djevojke ili mekanoj pornografiji za kućanice. Ali mi isto tako neće pomoći ni domaća tiskana izdanja koja trenutno imamo, eventualno s izuzetkom Sferakonske zbirke koju hrpa ljudi barem u ruke dobije, iako je upitno koliko je njih i pročita.

No, da. Volim pisati, volim osjećaj koji imam kad nešto dovršim ali pisanje za ladicu me ne privlači ni najmanje - osim ako ne pričamo o nečem čemu namjerno pristupam kao testu sposobnosti (tako sam u prvom NaNoWriMu sudjelovao da vidim da li mogu nešto u 30 dana napisati a da bude suvisli i zaokruženi tekst). U Sferakonsku se još nisam uspio probiti ali dijelim tvoj dojam da nju možda i najviše ljudi pročita.

Mene interesira ovaj dio sa sve slabijom kvalitetom priča. Odnosi li se tu "kvaliteta" na to da su priče napisane pravopisno, smisleno ili gramatički loše ili da su ideje blijede ili već viđene? Ili se možda radi o tome da sadržaj priča ne odgovara preferencijama urednika? Najme, ljudi mijenjaju afinitete, kako pisci tako i urednici. Ono što je nekome bilo dobro prije pet godina, sada je možda glupo. Teme koje su nekoga privlačile prije pet godina, sada su mu možda nezanimljive.

Ufff, prilično sam siguran da priče - i to ne priče *etabliranih* autora već priče početnika kojima su to možda i prve koje šalju nekamo - koje su svojedobno upadale u recimo Istrakonsku *danas* unutrašnjosti iste ne bi ni prismrdile. Imam barem četiri vlastite za koje sam apsolutno siguran :zubo: No, to nije kritika već se slažem s tvojom teorijom o mijenjanju afiniteta - mada bih ovdje rekao da se ne mijenaju toliko afiniteti koliko se jednostavno urednici naviknu (sasvim normalno) na rastuću kvalitetu te im se ljestvica 'prihvatljivo - dobro - odlično - gdje si ti bio svo ovo vrijeme!' podigne iz godine u godinu. No, onda ti se desi ovo što se desilo - pisci koji već duže vremena pišu počnu kvantitativno i kvalitativno opadati a novih (a na prvu loptu jako dobrih) je sve manje - i onda naravno da su zbirke tanje. Al' opet, tu je problem u *piscima* a ne urednicima, oni su sasvim u pravu kad očekuju stari nivo kvalitete ili još bolji.

Postoji li mogućnost da danas jednostavno postoji previše medija za objavljivanje na broj ljudi koji pišu, pa ne stižu pisati za sve? Recimo, do unazad nekoliko godina, od tiskanih izdanja koja su objavljivala domaće sf štivo su bili Parsek, Sferakonska zbirka i Futura. Onda se pojavila istrakonska zbirka. Onda se pojavila FFK zbirka, a Futura je tu pomalo jenjala. Onda se pojavio Ubiq. Futura je nestala. Onda se pojavio Sirius B. Parsek je u međuvremeno smanjio broj izdanja. E da, bio je tu i NOSF magazin s kojim se ne zna što se zbiva.

Sirius B bi tu mogao biti iznimka, jer, ako sam dobro shvatio Horaka, voljan je obljavljivati i djela u nastavcima, ako su predugačka za jedan broj, kao što je činila i Futura. Naravno, to je moguće zbog učestalosti izlaženja Siriusa. Bilo bi smiješno kad bi se u Sferakonskoj zbirci kroz osam godina izdavao roman (iako to možda i nije tako loša ideja da se privuku čitatelji - ono svaki dio završava stijenovisom, pa jedva čekaš sljedeću godinu da vidiš što će biti dalje) :kava:

Zaboravio si Eridan :zubo:

Wait, Sirius B objavljuje samo minijature 'Priče s zadnje strane', to je jedino što su za sad objavili na stranici i tražili ljude da im šalju. Ako bi i druge stvari objavljivali, što ne stave natječaj, obavijest, samting? Mislim, ja prevodim za njih pa mi je ovo prvi glas :lol2:

Što se tiče mjesta za objavljivanje, to što ih ima više je dobra stvar - ponajviše zato jer kriteriji upada u njih nisu nikad bili isti pa se pokrije cijeli spektar spisateljske kompetencije. Istrakonska i fanzini su mi uvijek bili odlično mjesto za pridošlice, FFK i Sferakonsku sam vidio kao 'okej, sad si solidan' dok bi Ubiq trebao biti najbolje što domaći žanr može ponuditi. Naravno, ovo moje viđenje se ne mora nimalo slagati s onim kako to recimo urednici dotičnih publikacija vide :vrag:

A i Futurin record s domaćim pričama je šaren. No, za romane se pokazala odličnom u sigurno jednom slučaju - Milenin 'Kaos'. Koji do dana današnjeg nije ukoričen jer...siguran sam da ima neki razlog

A za stjenovis mogu reći samo :lol2:

Šiško je nedavno rekao da bi bilo super kad ljudi ne bi pisali za nešto, nego da pišu stalno, bez obzira na zbirke. Pa ako koja priča zadovoljava kriterije zbirke, pošalje ju tamo. To je lijepa misao, ali mislim da je tu problem u tim kriterijima.

Problem je tu što je to u biti konstantno pisanje za ladicu pa ajde ako nešto uleti da mogu poslati - što će ti u našoj situaciji raditi samo skribomani s viškom vremena. :zubo:

Sve su naše zbirke donekle ograničavajuće. Ne postoji zapravo ni jedna tiskovina (osim možda Siriusa B) koja daje apsolutnu slobodu autoru bilo po temi bilo po duljini djela. Sve tiskovine ograničavaju duljinu. Barem dvije su i tematski određene. Dakle, kako god gledali, ako želimo imati priče u nekoj zbirci, moramo pisati za nešto. Kolika je mogućnost da ću slučajno napisati priču o mutiranim krastavcima koja će imati 8 kartica i baš će to biti tema jednog FFK?

Vidiš, meni to ograničenje ne smeta, dapače *potiče me* da se snađem i testiram vlastite sposobnosti i trenutna ograničenja kao pisca. Jebajga, specijalizacija je za insekte (reče Heinleinov Lazarus Long, ako se ne varam :zubo: ). A ako ne uspijem, a ništa, bit će slijedeća tema/zbirka. Pisac bi morao moći pisati 'po narudžbi' - naravno ne uvijek i ne po svim temama ali mislim da su sve dosadašnje teme bile dovoljno 'široke' - što na kraju krajeva dokazuju zbirke i priče u njima.

Uspoređujući '90., '00. i '10. godine, kako je po vašem mišljenju tekao razvoj domaćeg sf-a? Sadržajno, stilski, idejno i kvantitativno u odnosu na broj autora koji objavljuju? Čisto da si stvorimo neki mentalni dijagram evolucije sf-a u Hrvata od raspada Juge do danas.
Kad je to naš sf bio "najbolji"? I po kojim je to kriterijima bio "najbolji"? I tko je odredio te kriterije? I jesu li kriteriji (objektivni) nepromjenjiva kategorija?

Ijao, ovo si sad otvorio temu za sebe

Meni to sa slabijom kvalitetom priča baca na ono Sturgeonovo, o tome da je 90% svega sranje. Pa ako to znači da uvijek imaš 10% dobrih priča, a broj priča pristiglih na natječaj ti se prepolovi, onda znači da ukupno imaš upola manje dobrih priča.

Sjećam se Rikona 2007. (ili 2008.) i tvog crtanja Gaussove krivulje kvalitete hrvatskog esefa

A onda, uz to, možda postoje i neki drugi faktori. Na primjer, ono kad starijoj ekipi splasne više taj entuzijazam ili ih satru poslovi, obitelj i što već ide uz to pa onda eventualno još pišu dan prije roka za natječaj, da to odrade onako reda radi. A mlađa ekipa ne dođe, jer joj više nije đir objavljivati u tamo nekim zbirkama, a nije im đir možda i zato što u životu nisu pročitali niti jednu od njih, niti znaju da postoje.

Ili objave priču pa nestanu. Pogledaj imena po recimo Istrakonskoj.

A možda im nije đir jer je upitno koliko ljudi za te zbirke zna. Ako govorimo o maloj čitanosti tih zbirki onda je za pretpostaviti da izvan fandoma za zbirke nitko i ne zna. A fandom je u većini okrenut nekim drugim stvarima.

Ah, čitanost, stara boljka. Primjedba stoji i s njom se slažem. Nego, na što misliš kad kažeš da je okrenuti drugim stvarima? :scratch:

EDIT: nvm, shvatio sam da misliš da film, tv serije, gaming, larp itd. Yes?

Ovo. Da nije bilo Zoranovog rada na (u globalu gledano) promociji sf-a, danas ne bismo imali barem tri nova imena, koliko mi ovako ad hoc pada na pamet. Možda je osnovni problem u nedovoljnoj promociji. Ono što je Sandman rekao, mlada ekipa koja voli sf uopće ne zna da postoje zbirke u koje može slati svoje priče.

Promocija, također stara boljka i rasprava. Jeste primjetili da se uvijek vratimo na čitanost i promociju? :zubo:

A puno mladih piše, to uopće nije sporno.

Ovo je lijepo misliti ali baziraš li to na nekim činjenicama? :scratch: Ja sam tako nedavno rekao da klinci danas opet puno čitaju pa su me satrali da zašto bacam paušalne izjave :zubo:

Ja sam, recimo, tek oko 25-te počeo objavljivati iako sam pisao čitav život do tada, najviše zato što nisam imao pojma o fandomu. Znao sam za Futuru i to je bilo to. Tu sam povremeno vidio neka domaća imena i sve mi je to bilo svemirski, ono, imaju tamo neki ljudi koji to objavljuju i oni su svi jamačno superodlični pisci, jer im priče objavljuju i tko zna kako su uopće došli do toga. Tek kad sam saznao za ovaj forum, dobio sam potrebne informacije o tome kako postići to da mi priče budu objavljene. Dakle, reklama, reklama, reklama.

Slažem se. Ja sam za fandom i da se u nas nešto piše recimo saznao preko GameMastera gdje sam vidio na zid nalijepljeni isprint Istrakonskog natječaja.

Trebali bismo napraviti fond u kojemu će se skupljati pare i to tako da na svim konvencijama od svakog prodanog artikla (ulaznice, piće, hrana, figure, knjige...) jedna kuna ide u taj fond. I onda taj novac iskoristimo jednom godišnje da bubnemo reklamu na Googleu i to po kliku. Pitanje je jedino: reklamu za što.

Mhm, konovi se jedva krpaju s lovom za organizaciju istih.

Reklamu za osnovnu stranicu za sf u našoj zemlji, tipa NOSF, ali koja će objediniti sve što ima veze s sf-om. Tu će se nalaziti ili podstranice (ili kako se to već zove) svega esefoidnoga ili linkovi na te stranice. Umjesto da u guglu upišem "parsek", pa onda skrolam sve dok ne naletim na natpis "Parsek - službeno glasilo Sfere", zašto ne bi bio link na tu stranicu s naše glavne stranice? Tako će više ljudi i saznati da postoji Parsek. Jer da ne znam za njega, ne bih ga nikada našao. Kao prvo, ne znam da postoji fanzin koji se zove "Parsek", a kao drugo, nemam pojma što je to "društvo Sfera". Kad naletim na kombinaciju toga dvoga, u najboljem slučaju ću pomisliti da je to nešto u vezi s astronomijom.
Ista stvar je s Ubiqom i ostalim zbirkama. Zašto ne bi bili linkovi na stranicu Ubiqa, na stranicu sferakonske, istrakonske i FFK zbirke? Pa link na Inverziju, na stranicu SIrius B, na stranice svih sf udruga, blogova, stripova koji objavljuju sf, ljudi koji tiskaju majice, apsolutno sve što bi nas moglo reklamirati. Pa link na stranicu na kojoj se najavljuje sve o konvencijama. I normalno na liceknjigu i tviter i sve te stvari. Premala smo mi zemlja da bismo bili toliko raštrkani.

Mogao bi se Izitpajn na ovom topiku pojaviti jer mu se vjerojatno uši trzaju :zubo: Naime, otkad sam u fandomu barem sam u dva različita navrata vidio kako on lobira i pokušava nešto slično pokrenuti, krovni forum/krovna udruga.

Mislim da ovdje problem nastane što je to ipak posao koji treba profi odraditi, da na nešto liči i da tome netko treba vrijeme posvetiti da održava. I treba redovito sadržaj dodavati, tražiti novi. Reklamirati da megasajt/portal već postoji. Mislim, konkurencija Fantasy-hru ftw, samo naprijed ali nije to baš čas posla. Plus, čisto usput tu je i prokletstvo servera koje čini mi se prati hrvatski fandom - zmaj je par puta imao problema a nosf proteklih godina barem jednom na godinu pošteno rikne :zbunj:

Kod nas se u vrh glave tisuću ljudi bavi sf-om. Od toga možda 50 nas piše sf.

Kad kažeš da se tisuću njih bavi misliš većinom na to da isti čitaju ili?

[Sandman]

Ah, čitanost, stara boljka. Primjedba stoji i s njom se slažem. Nego, na što misliš kad kažeš da je okrenuti drugim stvarima? :scratch:

EDIT: nvm, shvatio sam da misliš da film, tv serije, gaming, larp itd. Yes?

Yes.

Da netko ne bi krivo shvatio, nemam ništa protiv drugih sfera fandoma. No to je posljedica da je takav sf, fantasy, horor ... puno pristupačniji širem auditoriju.

[SAMSUILUNOV OTAC]

U jebate, Lorde Šejperu, jesi nas izrezuckao! :notworthy:

Pa kaže:

Mene interesira ovaj dio sa sve slabijom kvalitetom priča. Odnosi li se tu "kvaliteta" na to da su priče napisane pravopisno, smisleno ili gramatički loše ili da su ideje blijede ili već viđene? Ili se možda radi o tome da sadržaj priča ne odgovara preferencijama urednika? Najme, ljudi mijenjaju afinitete, kako pisci tako i urednici. Ono što je nekome bilo dobro prije pet godina, sada je možda glupo. Teme koje su nekoga privlačile prije pet godina, sada su mu možda nezanimljive.

Ufff, prilično sam siguran da priče - i to ne priče *etabliranih* autora već priče početnika kojima su to možda i prve koje šalju nekamo - koje su svojedobno upadale u recimo Istrakonsku *danas* unutrašnjosti iste ne bi ni prismrdile. Imam barem četiri vlastite za koje sam apsolutno siguran :zubo: No, to nije kritika već se slažem s tvojom teorijom o mijenjanju afiniteta - mada bih ovdje rekao da se ne mijenaju toliko afiniteti koliko se jednostavno urednici naviknu (sasvim normalno) na rastuću kvalitetu te im se ljestvica 'prihvatljivo - dobro - odlično - gdje si ti bio svo ovo vrijeme!' podigne iz godine u godinu. No, onda ti se desi ovo što se desilo - pisci koji već duže vremena pišu počnu kvantitativno i kvalitativno opadati a novih (a na prvu loptu jako dobrih) je sve manje - i onda naravno da su zbirke tanje. Al' opet, tu je problem u *piscima* a ne urednicima, oni su sasvim u pravu kad očekuju stari nivo kvalitete ili još bolji.

Shvaćam da se ljudi istroše s vremenom, ali kako to da su se u posljednje dvije godine svi kolektivno istrošili? Ili je stvar u uobičajenoj amortizaciji, ali je problem da nije bilo dovoljno novih snaga koje će upotpuniti kvalitativnu prazninu?
Btw. ovdje se slažem s tobom, neke moje priče koje su mi objavljene na početku "karijere" danas ne bih ni poslao na natječaj bez temeljitog prepravljanja.

Postoji li mogućnost da danas jednostavno postoji previše medija za objavljivanje na broj ljudi koji pišu, pa ne stižu pisati za sve? Recimo, do unazad nekoliko godina, od tiskanih izdanja koja su objavljivala domaće sf štivo su bili Parsek, Sferakonska zbirka i Futura. Onda se pojavila istrakonska zbirka. Onda se pojavila FFK zbirka, a Futura je tu pomalo jenjala. Onda se pojavio Ubiq. Futura je nestala. Onda se pojavio Sirius B. Parsek je u međuvremeno smanjio broj izdanja. E da, bio je tu i NOSF magazin s kojim se ne zna što se zbiva.

Sirius B bi tu mogao biti iznimka, jer, ako sam dobro shvatio Horaka, voljan je obljavljivati i djela u nastavcima, ako su predugačka za jedan broj, kao što je činila i Futura. Naravno, to je moguće zbog učestalosti izlaženja Siriusa. Bilo bi smiješno kad bi se u Sferakonskoj zbirci kroz osam godina izdavao roman (iako to možda i nije tako loša ideja da se privuku čitatelji - ono svaki dio završava stijenovisom, pa jedva čekaš sljedeću godinu da vidiš što će biti dalje) :kava:

Zaboravio si Eridan :zubo:

Wait, Sirius B objavljuje samo minijature 'Priče s zadnje strane', to je jedino što su za sad objavili na stranici i tražili ljude da im šalju. Ako bi i druge stvari objavljivali, što ne stave natječaj, obavijest, samting? Mislim, ja prevodim za njih pa mi je ovo prvi glas :lol2:

Jep, Eridan! Ajde da mi nisu nikada objavili priču, ali jesu. :x

Što se tiče Siriusa, možda patim od paramnezija, ali sjećam se da je Horak jednom prilikom pričao kako bi htio da Sirius B bude matično mjesto gdje će svaki domaći autor prvo htjeti poslati priču. Pa sam ga ja jednom pitao da mu pošaljem jednu priču koja je malo duža, pa će možda morati ići u dva broja, a on je rekao - može, samo deri.
E sad, možda se štogod promijenilo u politici Siriusa, a i ruku na srce, nisam mu poslao priču. Jer sam :bilo: i zaboravio sam. :fuch:

Što se tiče mjesta za objavljivanje, to što ih ima više je dobra stvar - ponajviše zato jer kriteriji upada u njih nisu nikad bili isti pa se pokrije cijeli spektar spisateljske kompetencije. Istrakonska i fanzini su mi uvijek bili odlično mjesto za pridošlice, FFK i Sferakonsku sam vidio kao 'okej, sad si solidan' dok bi Ubiq trebao biti najbolje što domaći žanr može ponuditi. Naravno, ovo moje viđenje se ne mora nimalo slagati s onim kako to recimo urednici dotičnih publikacija vide :vrag:

A i Futurin record s domaćim pričama je šaren. No, za romane se pokazala odličnom u sigurno jednom slučaju - Milenin 'Kaos'. Koji do dana današnjeg nije ukoričen jer...siguran sam da ima neki razlog

Da se razumijemo, ja ću biti posljednja osoba u svemiru i šire koja će tražiti da ima manje mjesta za objavljivanje. Samo mi se čini da je trenutna situacija takva da postoji određen manjak ljudi voljnih popunjavati sva ta mjesta. I zato mislim da bismo trebali više reklamirati fandom, kako bismo privukli nove snage. Ili nekako ponovno motivirati one koji su iz kojih god razloga prestali pisati.

Di je Izitpajn posljednjih godina? Di je Ire nestala? Šta je s Tanjom i Macanom koje možemo vidjeti samo u Sferakonskoj zbirci? Eventualno u Ubiqu. Žiljak se trgnuo u zadnje vrijeme i na tome mu skidam kapu. Švela isto na kapaljku vidimo. Jedno vrijeme je i Rukavina žario i palio. Sad ga uopće nema. Jasmina Blažić? Mogao bih tako nabrojati hrpu starije garde (pod ovim ne govorim o njihovim godinama, nego o tome koliko su dugo prisutni na sceni) koja redovno posjećuje konove, ali ih nema niti u jednoj zbirci.

Inače, slažem se s tvojim presjekom viđenja zbirki. Otprilike ih i ja tako rangiram, s tim da mi je FFK zbirka malo jača nego tebi. Ne mogu ti reći zašto je tako, ali ima mi nešto u čitavom tom konceptu FFK što mi daje neki poseban štih zbirci. Njoj se posebno veselim.

Šiško je nedavno rekao da bi bilo super kad ljudi ne bi pisali za nešto, nego da pišu stalno, bez obzira na zbirke. Pa ako koja priča zadovoljava kriterije zbirke, pošalje ju tamo. To je lijepa misao, ali mislim da je tu problem u tim kriterijima.

Problem je tu što je to u biti konstantno pisanje za ladicu pa ajde ako nešto uleti da mogu poslati - što će ti u našoj situaciji raditi samo skribomani s viškom vremena. :zubo:

Ili oni kojima se plaća ono što napišu. :drunken:

Sve su naše zbirke donekle ograničavajuće. Ne postoji zapravo ni jedna tiskovina (osim možda Siriusa B) koja daje apsolutnu slobodu autoru bilo po temi bilo po duljini djela. Sve tiskovine ograničavaju duljinu. Barem dvije su i tematski određene. Dakle, kako god gledali, ako želimo imati priče u nekoj zbirci, moramo pisati za nešto. Kolika je mogućnost da ću slučajno napisati priču o mutiranim krastavcima koja će imati 8 kartica i baš će to biti tema jednog FFK?

Vidiš, meni to ograničenje ne smeta, dapače *potiče me* da se snađem i testiram vlastite sposobnosti i trenutna ograničenja kao pisca. Jebajga, specijalizacija je za insekte (reče Heinleinov Lazarus Long, ako se ne varam :zubo: ). A ako ne uspijem, a ništa, bit će slijedeća tema/zbirka. Pisac bi morao moći pisati 'po narudžbi' - naravno ne uvijek i ne po svim temama ali mislim da su sve dosadašnje teme bile dovoljno 'široke' - što na kraju krajeva dokazuju zbirke i priče u njima.

Je, ali ja ne želim čitavo vrijeme samo testirati svoje sposobnosti i ograničenja. Ja bih nešto i stvarao neovisno o ikakvim kriterijima, a ako to napravim i želim da netko pročita, neće imati gdje.

A puno mladih piše, to uopće nije sporno.

Ovo je lijepo misliti ali baziraš li to na nekim činjenicama? :scratch: Ja sam tako nedavno rekao da klinci danas opet puno čitaju pa su me satrali da zašto bacam paušalne izjave :zubo:

Nisam se tu dobro izrazio. Kad sam rekao da piše, nisam mislio isključivo sf. Nemam nikakvu statistiku na kojoj to baziram, niti neke materijalne dokaze, isključivo se radi o opservaciji. Svugdje ima netko tko piše, ali, ili se ne usudi to igdje pokazati, ili ne zna gdje bi. A možda niti ne želi. Koliki dio otpada na sf, to je već škakljivo pitanje. Bojim se malo. Ali, zato bi trebalo biti više stvari kao što je Zoranova radionica.

Kod nas se u vrh glave tisuću ljudi bavi sf-om. Od toga možda 50 nas piše sf.

Kad kažeš da se tisuću njih bavi misliš većinom na to da isti čitaju ili?

Jok. To bi bilo lijepo. Mislim na one koji pohađaju konove i larpaju i sve ostalo što ima veze s sf-om.

[LordShaper]

Ah, čitanost, stara boljka. Primjedba stoji i s njom se slažem. Nego, na što misliš kad kažeš da je okrenuti drugim stvarima? :scratch:

EDIT: nvm, shvatio sam da misliš da film, tv serije, gaming, larp itd. Yes?

Yes.

Da netko ne bi krivo shvatio, nemam ništa protiv drugih sfera fandoma. No to je posljedica da je takav sf, fantasy, horor ... puno pristupačniji širem auditoriju.

Stoji.

Shvaćam da se ljudi istroše s vremenom, ali kako to da su se u posljednje dvije godine svi kolektivno istrošili? Ili je stvar u uobičajenoj amortizaciji, ali je problem da nije bilo dovoljno novih snaga koje će upotpuniti kvalitativnu prazninu?

Mislim da je upravo ovo posrijedi. Mislim, ne opada samo kvantiteta radova pisaca koji već godinama šalju na natječaje, pada i broj pridošlica. Recimo, znam da broj priča poslanih za Istrakonsku već godinama opada. 2005, kad sam prvi put objavio nešto tamo u predgovoru se spominjalo nekih 115 pristiglih priča - to je bio i NAJVEĆI broj pristiglih priča do tada. Samo osam godina kasnije, stiglo jedva četrdesetak. Očito se nekakva zaliha entuzijasta ispraznila, a bogapitaj otkad se punila i kad će se ponovno.

Da se razumijemo, ja ću biti posljednja osoba u svemiru i šire koja će tražiti da ima manje mjesta za objavljivanje. Samo mi se čini da je trenutna situacija takva da postoji određen manjak ljudi voljnih popunjavati sva ta mjesta. I zato mislim da bismo trebali više reklamirati fandom, kako bismo privukli nove snage. Ili nekako ponovno motivirati one koji su iz kojih god razloga prestali pisati.

Nažalost, marketing sam slušao u srednjoj jednu godinu ali iako sam imao odličan, niš mi to danas ne vrijedi :zubo: Ali evo, Zoranu je tu maher, nek on kaže koju.

Inače, slažem se s tvojim presjekom viđenja zbirki. Otprilike ih i ja tako rangiram, s tim da mi je FFK zbirka malo jača nego tebi. Ne mogu ti reći zašto je tako, ali ima mi nešto u čitavom tom konceptu FFK što mi daje neki poseban štih zbirci. Njoj se posebno veselim.

Revidirao bih svoju listu i postavio FFK na izdvojeno mjesto. Naime, ima nešto u pravom fefkasyu, nije ga lako napisati.

Ili oni kojima se plaća ono što napišu. :drunken:

Jednog dana...

Nisam se tu dobro izrazio. Kad sam rekao da piše, nisam mislio isključivo sf. Nemam nikakvu statistiku na kojoj to baziram, niti neke materijalne dokaze, isključivo se radi o opservaciji. Svugdje ima netko tko piše, ali, ili se ne usudi to igdje pokazati, ili ne zna gdje bi. A možda niti ne želi. Koliki dio otpada na sf, to je već škakljivo pitanje. Bojim se malo. Ali, zato bi trebalo biti više stvari kao što je Zoranova radionica.

Aaah, na to si mislio. Yeah. Hm, da je blogosfera živa kao što je nekoć bila, možda bi se i lakše moglo primjetiti koliko mladih piše. Zoranova je radionica bila super stvar ali opet, ne može sve na volji za radom jednog čovjeka ovisiti. Kad tom istom u jednom trenutku dosadi/dozvizdi/nađe drugu zanimaciju, back to square one.

Jok. To bi bilo lijepo. Mislim na one koji pohađaju konove i larpaju i sve ostalo što ima veze s sf-om.

Hehe, i moja je procjena oko tisuću jedinki u fandomu, kad se pobroje sva područja interesa. BIlo bi tu i više da su konovi bliži ili locirani u još nekim dijelovima Hrvatske, recimo u Dalmaciji.

[Zoran]

Glede onog što je Žiljak napisao, o tome kako nećemo imati gdje objavljivati, vrlo je to diskutabilno obzirom na porast trenda internetskih samizdata. Iako osobno imam niz velikih zamjerki tom trendu, odjel za kulturu Grada Rijeke na isti gleda vrlo blagonaklono i u bliskoj budućnosti biti će od strane istog poticano objavljivanje elektronskih samizdata.

Oho. Je li to zbog toga što se time bave ljudi koji se ekšli kontaju u samizdate i e-izdavaštvo pa guraju svoj entuzijazam ili su u pitanju još uvijek oni isti ljudi od pred 6+ godina za koje si mi rekao da su malo 'stariji pa je njima to sve s kompjuterima malo neobično i ne kuže se baš' te je istima netko objasnio da ako podrže samizdate manje love moraju pljunuti a više knjiga za godišnje izvješće o radu dobiju?

Novi pročelnik je fan svega elektronskog, internetskog i novotehnološkog (pa tako i e-knjga te e-distribucije istih), a u onaj dio odjela koji se bavi knjigom se pred par godina zaposlio Alen Kapidžić koji izdaje samizdate od negdje '95. ili cca tu negdje. Od fanzina pa do samizdat knjiga. Također veliki fan e-knjige i e-izdavaštva. Tako da je sad to jedna osovina koja potiče (i poticati će) sve što je vezano uz e-knjigu i internetsko samoizdavaštvo, a kako se radi o Odjelu za kulturu onda će se to reflektirati i na razne druge kulturne institucije u gradu.

Ideja da će morati pljunuti manje novca stoji isključivo ako taj isti novac misle bacati u vjetar. Do sad su se knjige sufinancirale s cca 10 000 kn (variralo je to iz godine u godinu, al recimo otprilike), a prijevodi na strane jezike su znali ići do 20 000 (cca toliko sam dobio za prijevod Izvršitelja na poljski, ali to je bilo prije recesije, u financijski najjačoj godini. Već iduće godine sam za prijevod Zvijeri dobio samo 5 000).

Dakle, ako će objavljivati samizdat na hrvatskom, idu troškovi lektora, urednika, dizajnera, promocije i honorara autoru. Naravno da može i bez nečeg od toga, al onda radiš penis, a ne izdavaštvo. Imaj na umu da sve plaćaš bruto, dakle, ako će ti netko uredit knjigu i napravit lekturu za ukupno 3000 kn, to ti je cca 4200. Onda još platiš nekom likovnjaku 1000 kn za naslovnicu (odnosno jedno 1400 kn bruto) i već smo na 5600. Što će reći da su ti za honorar autoru i troškove promocije ostale još samo 4400 kn, što znači da se meni kao autoru ovaj dil uopće ne isplati jer sam kod Mentora i Knjige u centru imao bar 5000 kn bruto. A promocijom se nismo ni počeli baviti.

Teoretski, Odjel za kulturu može reći "pa ne treba autor dobiti honorar od novaca koje daje Grad, jer je u ovom slučaju autor ujedno i izdavač pa se može naplatiti od prodaje e-knjige". To bi, međutim, bilo vrlo nezgodno jer je spomenuti kolega Kapidžić nedavno izdao neke svoje radove u e-obliku i spoznao da se lijepo downloadaju dok su džaba, al čim je na njima ikakva cijena prodaja je ravna nuli.

Dakle, ako govorimo o hrvatskom jeziku, Odjel može ili dati VIŠE novca nego do sada, ili će to predstavljati pad standarda.

Ako pak govorimo o prijevodima na engleski (ili druge svjetske jezike) i plasmanu na međunarodno tržište, tu onda uz sve ranije navedeno još ide i trošak prijevoda te znatno veći trošak promocije. Prijevod, evo, ja sam pitao Milenu za koliko bi mi prevela na engleski Izvršitelje (jer to ne bih dao bilo kome, jebiga) i mislim da smo se pogodili na negdje oko cca 20 000 kn. E sad... ja sigurno neću iz svog džepa izvadit te novce. A osim toga, preostaje problem promocije. Na svijetu postoji more samizdata, svaka budala izda svaku idiotariju koja joj padne na pamet. Ako ja sad hoću uvjeriti ljude da je ovo moje nešto bolje, što vrijedi njihovog vremena i novca, e pa morao bih se jako potruditi oko toga. A to je trud, to je vrijeme, to košta.

Tako da uopće ne mislim da to sve skupa predstavlja neku uštedu. Možda uštedu u smislu da na međunarodno tržište možeš ući s manjim novcem nego što ti treba za papirnato izdanje, to da. Al da će Odjel sad financirat samizdate šakom i kapom - to će se teško desiti s ovim budžetima kakve je imao prošlih godina.

[LordShaper]

Bome, solidne tu cifre lete...

EDIT: ostavljaš onda prijevod Izvršitelja za neka bolja vremena?

[Milena]

A i Futurin record s domaćim pričama je šaren. No, za romane se pokazala odličnom u sigurno jednom slučaju - Milenin 'Kaos'. Koji do dana današnjeg nije ukoričen jer...siguran sam da ima neki razlog

Ima: nema nakladnika koji bi to učinio. :zubo: A nema ga jer se kod nas SF-om sustavno bavi jako malo nakladnika, a još manje ih se bavi domaćim SF-om. Što je povezano s time da se kod nas nakladnici općenito slabo bave žanrovskom književnošću, što je pak povezano s time da nam je najveći broj malih nakladnika "odrastao" na raznoraznim državnim i inim potporama, gdje je uvijek potrebno pokazati da nosite neku kulturnu kvalitetu, da ste litračur, jer još nitko nikada nije izvukao glavu iz wherever your species traditionally sticks it ne bi li shvatio da svuda u svijetu, bez obzira na veličinu tržišta, nacionalnu književnost (i književnost općenito) na životu održava upravo žanrovska književnost, i to komercijalna. Kod nas se, pak, komercijalna književnost isključivo uvozi, a domaća se tiska, u prinicipu, samo onda kad za to postoji financijska konstrukcija zasnovana na potpori. I pisci su nam većinski tako odgojeni: pa relativno nedavno je bila ona spika da treba od države tražiti neke veće pare za pisce jer su kao oni zapostavljeni na račun nakladnika a to je nepravedno (što jest, i ja kužim o čemu se radi, ali to s ovom raspravom nema direktne veze, so nevermind.)

Dakle, većini hrvatskih pisaca, onih koji imaju kakti nekakvu čitanost i položaj u javnosti bismo mi ovdje, koji nastupamo s tim suludim zamislima da bismo htjeli da nam se to pisanje, štojaznam, recimo na nekoj razini isplati bili potpuno smiješni, jer oni uglavnom vide da se isplati žicati lovu od države. Koja pak isto tako stalno kuka o tome da nitko ne čita i cijela kulturna javnost zdvaja i krši ruke kad najprodavaniji budu memoari nogometaša i sponzoruša, a ne pada im na pamet da je to zato što je u publici stvoren općeniti dojam da je domaća književnost, jednostavno rečeno, nezanimljiva ili u najboljem slučaju dnevnopolitički zabavna -- i nitko to ne povezuje sa činjenicom da je ono prvo ljudima zanimljivo (zbog medijskih utjecaja i blabla), ono drugo im se jedva razlikuje od čitanja novina pa prođe, a sve ostalo im je a priori sumnjivo jer je ono što se od domaćih autora objavljuje upravo takvo, tj. nekomercijalno.

Svaka, naime, normalna država podržava tu nekomercijalnu književnost, ali normalne države imaju i posve neovisnu komercijalnu književnost, koja omogućuje nakladnicima održavanje hladnih pogona i sve ostalo -- ali to se ne stvara davanjem potpora piscima koji će napisati još jednu potresnu dramu o odrastanju u poraću/zabitom selu/insert unhappy childhood here.

Jer radi se prvenstveno o tome: mi se ovdje natežemo i jadikujemo oko toga kako nitko ne čita (pa posljedično niti ne piše) domaći SF, jer nam npr. krimići nemaju tako jak i dobro organiziran fandom, a da imaju, i oni bi kukali na istu temu. U tom smislu, i koliko se god ljudi ovdje (i drugdje, ne prozivam nikoga) užasavali raznoraznih Luna i sličnih knjiških proizvoda, oni su korisni i zdravi: jer tek kad se počnu vrtjeti pare od domaćeg žanra (bilo kojeg) će se moći realno govoriti o bilo kakvim šansama da domaći SF uzme komad kolača od tako nečega. S ovom eksplozijom YA, svi domaći pisci željni čitanosti trebali bi raditi na tome da se ubace upravo u taj žanr (a on je doista širok -- ima u njemu distopija koliko hoćete, pustolovine, vila, čudesa) jer bi onda možda mogli stvoriti nekakvo ime i imati šansu jednog dana objaviti i nešto za odrasle.

Tako da, tko želi biti čitan i pisati SF u Hrvatskoj, trebao bi, po mome, napisati YA roman (nešto kraći od onih za odrasle, ali nije bed jer kod nas se ionako traže kraći romani; ako možete ubaciti ljubavni trokut, puna šaka brade, ali nije obavezno; nije da je to puno nekih nedostižnih zahtjeva, uglavnom da protagonisti budu 15-18 godina i da nema seksa i prostota) i porazaslati ga uokolo po komercijalnim kućama (Algoritam, Ljevak i sl. - always work your way downwards), napraviti FB stranicu za to (može i Pinterest) i nadati se najboljem.

Uffff... da mur de texte. Mes excuses. :kava:

[Zoran]

Da se razumijemo, ja ću biti posljednja osoba u svemiru i šire koja će tražiti da ima manje mjesta za objavljivanje. Samo mi se čini da je trenutna situacija takva da postoji određen manjak ljudi voljnih popunjavati sva ta mjesta. I zato mislim da bismo trebali više reklamirati fandom, kako bismo privukli nove snage. Ili nekako ponovno motivirati one koji su iz kojih god razloga prestali pisati.

Nažalost, marketing sam slušao u srednjoj jednu godinu ali iako sam imao odličan, niš mi to danas ne vrijedi :zubo: Ali evo, Zoranu je tu maher, nek on kaže koju.

Ne znam koliko je to do fandoma. Kad sam ja počeo objavljivati SF, dakle 2002., je već postojao taj problem koji po svojoj logici mora postojati odavno, a svakako postoji i sad. A to je da pisce u nekom trenutku pregazi svakodnevni život i da više ne mogu raditi onaj posao koji već rade za novce, onda onaj posao koji rade doma (kao supružnici, roditelji, štoveć) i još onda uz to i posao pisca. I onda jedna od te tri stavke mora otpasti... i nekako se često desi da ta stavka koja otpadne bude pisanje. Ok, neki si uspiju organizirati život tako da funkcioniraju na sva tri fronta (na primjer Milena), ali mnogi ne uspiju. I bojim se da ne možemo mi osmisliti neki marketing kojim ćemo to stanje promijeniti, jer bismo zapravo trebali postići da hrvatski SF pisci žive od pisanja, a to je za sad postigao samo Kelečić... u svojoj priči o Šišoviću.

E sad, marketing da bismo privukli mlade snage, tu bi se već nešto dalo napraviti. S tim da (ovo bi sad trebalo ispitati, jer moje mišljenje nije nužno točno) postoji mogućnost da naš "proizvod" jednostavno nije adekvatan za to "mlado tržište". Jer, da, mi smo svi s 16 god čitali SF, i to sličan SF kakav su tada čitali i SF fanovi od 46 godina, i nekako slično tako i pišemo. Ali čini mi se da danas mladi čitatelji od 16 godina više NE čitaju isto ono što čitaju oni od 46, zato što imaju izbor. Imaju jako puno izbora. Sa strane gledano se čini da je taj izbor uglavnom sumrakasti šrot, ali dok čitaju to, neće čitati nešto što se u taj okvir ne uklapa. Ili će se bar to nešto što mi pišemo teško probiti kroz njihove filtere. Kažem, možda sam u krivu s ovim, ali mislim da bi tu mogućnost trebalo pobliže promotriti. Ako se to pokaže istinitim, onda jednostavno ne možemo očekivati priliv mladih čitatelja, a da im pritom ne prilagodimo ovo što pišemo.