Jutarnji pokrenuo SF biblioteku

[Dagi]

(...)A Solar zna puno više o žanru nego što bi se po ovoj Prčićevoj anegdoti moglo pomisliti -- kao što je revidirao i svoje stavove o "trivijalnoj književnosti" općenito, koji su u njegovoj staroj (iako mislim da se još dotiskuje?) Teoriji književnosti doista (bili? moja TK je još s faksa, dakle jaaaaako stara) krajnje pojednostavljeni.

Nadajmo se. I Prćić je s dva meka ć. :angel:

U svakom slučaju, zbog novih generacija, mislim da je izbor dobar: ne znam jesu li toga svi ovdje svjesni, ali ima ljudi koji uopće ne znaju što je, npr., biblioteka Kentaur. :bilo:

Istina. Meni se u SFeri dogodilo da objašnjavam tko su burazi Strugacki.
:bilo:

[mica milovanovic]

Slažem se da mnogi mlađi nisu čuli za Kentaur i da su prevodi bili na srpskom, ali prosto je neverovatno da bar slučajno nije izabran neki drugi naslov od Balarda. Pa zar je Potopljeni svet toliko bolji roman od Sveta koji gori, a pogotovu Kristalnog sveta, da ovi ne zaslužuju da ih se neko seti. Bojim se da je ovaj izbor ipak samo linija manjeg otpora...

[Xaotix]

Ja bih rekao da igraju na sigurno. Čitalo se u Kentauru, vjerojatno će proći i sada. Naslovi su dobri i već poznati na tržištu, što je marketinški bonus, a ljudi koji imaju ili su imali Kentaurova izdanja će vjerojatno kupiti i ova.
Trenutno im je bilo bitnije da izdaju knjigu koja će se lakše prodati, nego neku ovdje navedenu koja je relativno nepoznata. Ako se biblioteka zahukta, valjda će na red doći i naslovi koji nisu objavljeni u bivšoj nam državi. Neća valjda re-izdati Kentaura?

[Izitpajn]

Zapravo, to uopće ne bi bila loša ideja. Kentaur je ipak napravio jako dobar presjek svega najboljeg ikad izdanog u SF-u. Kad su mi neki dan rekli da "Cat's Craddle" nema u SF Masterworksima, skoro sam pao u nesvijest. Po tome, Kentaur je bio jači i od toga.

Ako je roman A bolji i veća klasika od romana B, onda je bolje da se njega objavi za nove generacije, pa majar je bio objavljen u Kentauru.

[galaxie500]

U SF masterworksima nema puno toga (prava za objavljivanje i slično).
No, bilo je i u Kentauru bezvezarija, a i sakaćenja knjiga.

[Tomislav Sakic]

Pa makar Solar izabrao deset najstandardnijih klasika SF-a (bez valjda nekih tiskanih već kod Izvora), mislim da je ovo lijep projekt jer ćemo napokon dobiti suvislu biblioteku od deset klasičnih naslova u jednako dizajniranim knjigama. Svaka čast Izvorima (i Zagrebačkoj nakladi) ali sustavnog izdavaštva SF kanona u nas još nema.

[galaxie500]

Vidio sam knjige (ima mi ih prijatelj). No, kako sam bio u Zg samo vrlo kratko, imao sam samo nekoliko minuta da ih preletim.
U uvodu Svemirskih trgovaca piše Solar (to isto pisao je i u svojoj teoriji književnosti) da postoje dvije "vrste" književnosti, trivijalna i visoka, a SF je trivijalna. Tek tu i tamo pojavi se poneko djelo koje izlazi nečim iz okvira trivijalnog, pa tako su i Svemirski trgovci jedan od prvih i rijetkih primjera takvog djela, premda koriste tehnike primjerene trivijalnoj književnosti, konačna poruka djela, osim zabave (kojoj je djelo skoro isključivo posvećeno) - tu kaže da je početak zanimljiv, a da kasnije roman slijedi crtu karakterističnu za sva ostala trivijlna SF djela- ipak ostavlja ponešto bolju sliku SF-a.

Dakle, knjiga koja bi trebala biti SF reprezentant, u biti je samo malo manje loša od ostalih SF knjiga.
Smisao teksta prenio sam samo po sjećanju (ipak sam ga samo preletio), pa ako sam nešto pogriješio, ispričajte me.
Uvode u druga dva romana nisam ni pročitao, no pretpostavljam da će tu pokušati dokazati da ni Vonnegut ni Ballard ustvari nisu ni bili SF pisci.
Vrlo vjerojatno bi slično Kornbluthu i Pohlu prošla i dva Besterova romana (Demolished Man I Stars my Destination) u kojima su pripovjedačke tehnike potpuno drugačije nego u SFu, premda i u njima ima boljki Campbellovog doba (ono, ajd' molim te objasni mi kako to funkcionira, pa onda se objašnjava na dvije stranice). Npr., bilo bi zanimljivo vidjeti prijevode Blishovih romana A Case of Conscience i zbirke (bila u Kentauru) The Seedling Stars, Ward Moorovog Bring the Jubilee, Millerovog Leibovitza, Vanceovih Languages of Pao, a bilo bi divno vidjeti nešto i od najboljeg ( i najproduktivnijeg) pisca SF-a četrdesetih, Henryja Kuttnera (zbirku priča ili roman - npr. Fury), Leiberov Big Time, Simaka na hrvatskom, pa i poneke vrlo dobre, a zaboravljene pisce, poput antropologa Chada Olivera, Kriss Nevillea ili Edgara Pangborna.
Ovo su samo pedesete (Bradburyja sam zaboravio).
A tek šezdesete i sedamdesete...
Eh, što bi ja sve izdao da sam urednik. (Recimo, ove manje poznate bih stavio u zbirku priča Best of the Fifties s nekim poznatijim).

Na žalost, pusti snovi.

Knjige su, na žalost, preskupe (119 kn), s vrlo mekim uvezom. Za skoro istu lovu dobio sam iz Amerike tvrdo ukoričenog Zelaznyja s poštarinom.
Ali, bolje išta nego ništa, kao što rekoh.

[ratchet]

Knjige su, na žalost, preskupe (119 kn), s vrlo mekim uvezom. Za skoro istu lovu dobio sam iz Amerike tvrdo ukoričenog Zelaznyja s poštarinom.
.

Za tu lovu dobiješ dvije na engleskom, skupa sa poštarinom. I to da nisu na akciji ili rasprodaji, i stare pola stokjeća. :x :x :x
Na kraju će zaključak biti da to ljudi ne kupuju jer ne valja.

[Ire]

u Globusu intervju sa Solarom
http://globus.jutarnji.hr/kultura/prest ... -marulicem
(cijeli nije online)

[mcn]

Iz print izdanja:

- Otkud vi u SF-u?

- (...) najviše sam takvih knjiga čitao kad sam se 1971. jako razbolio. između operacija bio sam fizički loše, nisam mogao čitati ništa iz struke, pa sam čitao krimiće i science fiction.

- Što vam je bilo bolje?

- Krimići.

mcn

PS Naravno da je ulomak izabran maliciozno i da se u njemu vidi moj geto-mentalitet. Gorčina koju osjećam nije do Solara i nije do EPH, već je valjda inačica one Wildeove "svatko ubija ono što voli" - to da svakoga i ubija ono što voli.

[galaxie500]

Ono u što Solar upada dijeleći književnost na trivijalnu (šund, pulp i sl.), te "visoku" je isto takvo getoiziranje, kakvom su bili skloni i SF fanovi odbacujući sve drugo osim SF-a.
Danas su takve podjele jednostavno zastarjele barem pedeset-šezdeset godina, premda ih stalno dežurni kritičari (snobovi tzv. "prave" ili visoke književnosti) stalno koriste.
Ako je nešto što bi moglo biti SF po ideji dobro napisano, takvi kritičari dokazuju da to u biti i nije SF.
Takvi snobovi postoje i u SF-u (ono - nitko nas ne razumije, mi smo ekskluzivna grupa...).
Sad bismo mogli i teoretizirati o rascjepu kulture na dobru i lošu i sl., ali kako nisam teoretičar umjetnosti, to ostavljam pozvanijima. (Danas te teorije više nsiu tako široko prihvaćene).

Pulp SF, bez veće književne vrijednosti (no ne uvijek s idejom da samo zabavi, nego i da educira, zamisli ili preplaši čitatelja), pisan je u počecima žanra, no postoji i dan danas (većina tzv. military SF-a, dio space-opere i sličnih podžanrova).
No, već pojavom časopisa F&SF 1949, a nakon toga i Galaxyja 1950., takav stav se drastično promijenio.
U F&SFu su prvih pet-šest godina često išli reprinti raznih književnih djela koja su samo marginalno bila SF,fantastika ili horror, a pripradali su toj visokoj književnosti. Koliko mi je pozanto, F&SF bio je prvi SF časopis u kojem tekst nije išao u dva stupca na stranici (kad dođem kući morat ću malo prokopati starije časopise).

Danas mnogi pisci prelaze žanrovske barijere, bez da se puno osvrću koji je žanr u kojem pišu.
Pa i dobitnica Nobela Doris Lessing pisala je SF, Karen Joy Fowler, Lethem, Joyce Oates, itd....

[Dagi]

Ono u što Solar upada dijeleći književnost na trivijalnu (šund, pulp i sl.), te "visoku" je isto takvo getoiziranje, kakvom su bili skloni i SF fanovi odbacujući sve drugo osim SF-a.
Danas su takve podjele jednostavno zastarjele barem pedeset-šezdeset godina, premda ih stalno dežurni kritičari (snobovi tzv. "prave" ili visoke književnosti) stalno koriste.
Ako je nešto što bi moglo biti SF po ideji dobro napisano, takvi kritičari dokazuju da to u biti i nije SF.
Takvi snobovi postoje i u SF-u (ono - nitko nas ne razumije, mi smo ekskluzivna grupa...).
Sad bismo mogli i teoretizirati o rascjepu kulture na dobru i lošu i sl., ali kako nisam teoretičar umjetnosti, to ostavljam pozvanijima. (Danas te teorije više nsiu tako široko prihvaćene).

Ako se mene pita (a ne pita me se, ubacio sam se sam), Hrvati ionako kasne 20 do 40 godina za svjetskom književnošću, onako u prosjeku. Šenoa je pisao romantičarske romane, kao i Kumičić, a danas ih djeca čitaju pod realizam. Krleža je pisao građansku dramu par desetljeća nakon Rusa i Skandinavaca. Ima primjera u nedogled.

Veza sa SF-om? Pa, vodimo rasprave iz doba Judith Merrill, povremeno forsiramo cyberpunk...

Ima i suprotnih primjera, hvatanja priključka kad jest aktualan - Krležine (ijope, ali što ću kad je općepoznat) drame iz doba moderne - ali, generalno uzevši, kasnimo...

[Tomislav Sakic]

Uistinu, 119 kuna.

Ballard: http://www.superknjizara.hr/index.php?p ... jiga=35821
Pohl i Kornbluth: http://www.superknjizara.hr/index.php?p ... jiga=35822
Vonnegut: http://www.superknjizara.hr/index.php?p ... jiga=35820

[Tomislav Sakic]

Kupio Svemirske trgovce. To je jedan fin paperback, koji procjenjujem na 69 kn maksimalno, pa samo želim ovdje reći da je cijena od 119 kuna BEZOBRAZNA pljačka.