FUTURA - obavjesti o izlasku novog broja, komentari prica

[Izitpajn]

Nadalje, u "Siriusu" su isto?njaci dobivali prostor koji ih (prema mojem mišljenju) ide, pa mi je malo žao što "Futura" baš ne trza na njih, jer mi se ?ini da je scena ondje živahna.

Kad nema tko prevodit. Svi znaju engleski, poneko francuski, njema?ki, španjolski, talijanski. Tko zna poljski, ?eški, ruski, ukrajinski, ma?arski?

He, he, priupitaj Izitpajna o tome. Šteta što je obrisana diskusija na "Futurinom" forumu.

Obrisana? A-ha, cenzura!

[Klara]

Ne[?]to se promijenilo od doba Siriusa: trĹži[?]te je sada puno bogatije i izbor u koscima je puno ve?i. Mislim da bi Futuri trebalo malo reklame. Kad bolje razmislim, osim vas na Nosfu i mog muĹža ne poznajem nikoga tko zna [?]to je to Futura.

[Den]

Ne[?]to se promijenilo od doba Siriusa: trĹži[?]te je sada puno bogatije i izbor u koscima je puno ve?i. Mislim da bi Futuri trebalo malo reklame. Kad bolje razmislim, osim vas na Nosfu i mog muĹža ne poznajem nikoga tko zna [?]to je to Futura.

vjerojatnije je stvar navika, dana[?]nja mladeĹž nije ba[?] ?itala?ki raspoloĹžena, a ni navika kupovanja (knjiga i sl.) im nije izraĹžena

[Aleksandar Ziljak]

Vidi[?] ja za futuru ne bih dao vi[?]e od 15kn. (...) Nekvaliteta.

Ne smatram da je FUTURA osobito preskupa. Druga stvar je Bernardova politika plasiranja remitende u roku par mjeseci. Ĺ to se ti?e cijene knjiga Jutarnjeg, treba da bude jasno svakome:

a) Da se knjige [?]tampaju u velikoj tiraĹži, ?ime se tzv. fiksni tro[?]kovi (pravo, prijevod, prijelom) dijele na ve?i broj primjeraka, a dade se dobiti i popust na koli?inu za tzv. varijabilne tro[?]kove (papir, tisak, uvez).

b) Da se knjige [?]tampaju, ?ini mi se, u Ĺ panjolskoj.

c) Da je to projekt koji podrĹžava WAZ (suvlasnik EPH, dakle i Jutarnjeg), i da isti projekt ide i u drugim evropskim drĹžavama.

d) Da je EPH ipak malo ja?a firma, koja je onda reklamno stala iza tog projekta. Mogu?e je da stoji primjedba da se to prodaje i ?ita kao i Mein Kampf. Svaki ?lan partije mora imati, ali ih je pro?italo moĹžda pet. Ĺ to je [?]teta. Da su vidjeli koja je to izdrkotina, moĹžda bi odjebali Hi?u u startu, pa Njema?ka onda ne bi bila jedno veliko gra?evinsko zemlji[?]te.

e) Ne znam kako su rije[?]ena prava, vjerojatno je ne[?]to pla?eno autorima ili njihovim nasljednicima/zakladama, a to se opet moĹžda razmazalo po velikoj tiraĹži. Prijevodi su, me?utim, postojali i samo ih je trebalo lekturirati. Situacija za njihovu biblioteku lektire je jo[?] povoljnija. Mislim, kako ?e[?] platiti prava Cervantesu?

Da zaklju?imo, drugarice i drugovi! FUTURA (A ni SIRIUS!) se ne mogu uspore?ivati s bibliotekom Jutarnjeg!

Premda se ?ovjek ?itanjem "Siriusa" mogao zbilja uputiti u klasike Ĺžanra - primjerice, Heinlein je bio plus-minus na indeksu, ali mu je "Sirius" tiskao pri?e - mogao se ste?i dojam kako je kontinentalna Europa autorski vrlo Ĺživa... Ovo potonje je jo[?] uvijek stvar kontroverze, jerbo je Hrvatima europska produkcija i dan-danas nepoznata. Michael Iwoleit sa svojim projektima tu radi dobru stvar, a Hrvatska mu je ispala bogatim nalazi[?]tem.

Mislim da kontinentalna Evropa ni nije ba[?] mrtva, ni tada, a ni danas. Druga je stvar kvalitete.

Na posljetku, moŞda najdalekoseŞnija "medvje?a usluga" bila je forsiranje doma?ih autora (uklju?uju?i slovenske u prijevodu, kao i srpske u izvorniku), bez obzira na kakvo?u. Tu su Slovenci bili u prednosti, jer su mali broj autora i pri?a nakna?ivali paŞljivom selekcijom, prema rije?ima onodobnog recenzenta za Sloveniju, Žige Leskov[?]eka. K tome, i[?]le su im i stare pri?e, pisane tko-zna-kada, koje je Leskov[?]ek izvukao od onda[?]njih autora. Srbi startaju ne[?]to kasnije, ali s pri?ama koje su zanatski daleko dora?enije. A o kvaliteti pri?a hrvatskih autora, mi[?]ljenje je u jednoj drugoj dretvi izrekao Žiljak.

Ne slaĹžem se s "medvje?om uslugom"! Ba[?] nasuprot!
.
Mislim, da stavimo stvari u neke okvire. Doma?i autori nisu bili ni izdaleka tako lo[?]i, kako se pri?a. Slovence je selekcionirao Leskov[?]ek. Srbi (SneĹžana Buli?-Atanaskovi?, Boban KneĹževi?, Slobodan ?ur?i?, Vlada Lazovi? i neki drugi) su, istina, relativno brzo u SIRIUSU pokazali [?]to je pri?a.

Hrvatski autori su ?esto imali jednu nezgodnu tendenciju, a to je, da pojednostavim, silno popovanje i prepri?avanje, a ne pripovijedanje. Tu bih apostrofirao Piha?a, koji je bio jako forsiran, a upravo se ova moja primjedba odnosi na njega.

Posebno su znali biti daveĹž tzv. mini-YU SIRIUSI, tj. desetak minijatura do dve-tri stranice strpanih u dĹžuture. Ne zna?i da nije bilo i dobrih, ali neke su davile, ?ak i onako kratke.

Svejedno, bilo je i dobrih autora, u duhu tada[?]njeg stanja, npr. Belan, Raos, Biljana Mateljan, poneki Prodanovi?, ne mogu se sad svega sjetiti.
Nadalje, stje?e se dojam da je hrvatska pri?a negdje od sredine osamdesetih po?ela biti sve bolja i bolja, a ima autora koji su sasvim u trendu onoga [?]to se u na[?]em SF-u radi danas (Vera Ivosi?-Santo). ?udno, a to je ba[?] period kad je stvar otklizala u krizu, moĹžda i zbog ?estih inflatornih poskupljenja.

S druge strane, selekcija je bila vrlo, vrlo gadna: U obzir za objavljivanje (a to nije nuĹžno zna?ilo objavljivanje, ve? ?esto ili vra?anje na prerade ili stavljanje na listu ?ekanja, ?esto i po koju godinu) je dolazilo manje od 10% poslanog materijala.

Kona?no, ?ini mi se iz reakcija ?italaca, koje su moĹžda bile i selekcionirane, da se tada na doma?e autore i nije ba[?] bacalo takvo drvlje i kamenje.

Najzad, moram skrenuti paĹžnju na jednu stvar: U principu se ne moĹže o?ekivati vrhunsku produkciju odjednom i od prve. Ako se ne?e imati strpljenja, onda ne?e biti ni?ega. Mislim da sam to ve? negdje primijetio u nekom svom ?lanku, a povodom slavne izjave Vlatka Juri?a-Koki?a u prvom broju FUTURE.

[Dagon]

Kad nema tko prevodit. Svi znaju engleski, poneko francuski, njema?ki, [?]panjolski, talijanski. Tko zna poljski, ?e[?]ki, ruski, ukrajinski, ma?arski?

Ja!

Nat

[Dagi]

Ne smatram da je FUTURA osobito preskupa. Druga stvar je Bernardova politika plasiranja remitende u roku par mjeseci.

Mmmda... Tu bih prepustio rije? Izitpajnu, ako on jo[?] ima volje...

Da zaklju?imo, drugarice i drugovi! FUTURA (A ni SIRIUS!) se ne mogu uspore?ivati s bibliotekom Jutarnjeg!

Pravilno, druŞe Žiljak!

Mislim da kontinentalna Evropa ni nije ba[?] mrtva, ni tada, a ni danas. Druga je stvar kvalitete.

Kvalitete? MoĹžda ponajprije kvantitete! Kao [?]to rekoh, nemamo potpunu snimku stanja.

Ne slaĹžem se s "medvje?om uslugom"! Ba[?] nasuprot!

Mislim, da stavimo stvari u neke okvire. Doma?i autori nisu bili ni izdaleka tako lo[?]i, kako se pri?a. Slovence je selekcionirao Leskov[?]ek. Srbi (SneĹžana Buli?-Atanaskovi?, Boban KneĹževi?, Slobodan ?ur?i?, Vlada Lazovi? i neki drugi) su, istina, relativno brzo u SIRIUSU pokazali [?]to je pri?a.

Hrvatski autori su ?esto imali jednu nezgodnu tendenciju (...) popovanje i prepri?avanje, a ne pripovijedanje. Tu bih apostrofirao Piha?a (...).

No, dobro. "Medvje?a usluga" odnosi se na generalni stav: ako je doma?e, ne treba zadovoljavati iste standarde kao strano - osobito anglosasko! Osobno sam nekako sklon pripisati to upravo naslje?u "Siriusa". No priznajem, moĹže biti da sam u krivu. Uostalom, generacija devedesetih se digla u levelu.

Posebno su znali biti daveĹž tzv. mini-YU SIRIUSI (...).

Misli[?]? A ja se ba[?] bavim idejom predloĹžiti Mileni mini-HR FUTURU. Dodu[?]e, namjeravao sam to u?initi privatnim kanalima, no sad si me podbo! Uostalom, minijatura je najplodnija forma, pa za[?]to ne imati - povrh "Jutarnjeg" te istrakonske zbirke - jo[?] jedan stoĹžer oko kojega bi se gomilale minijature?!

S druge strane, selekcija je bila vrlo, vrlo gadna: U obzir za objavljivanje (...) je dolazilo manje od 10% poslanog materijala.

Kona?no, ?ini mi se iz reakcija ?italaca, koje su moĹžda bile i selekcionirane, da se tada na doma?e autore i nije ba[?] bacalo takvo drvlje i kamenje.

Hm, bilo je i onda povike u stilu ne ?u doma?e pri?e, to su amateri! Sve ovo [?]to navodi[?] je, vjerujem, procjena do koje si do[?]ao pregledom "Siriusa" u svrhu antologije? Pitam se: postoji li Ĺživu?a arhiva "Siriusa"? Ona bi morala biti bogato nalazi[?]te za prou?avanje!

(...) U principu se ne moĹže o?ekivati vrhunsku produkciju odjednom i od prve. Ako se ne?e imati strpljenja, onda ne?e biti ni?ega. Mislim da sam to ve? negdje primijetio u nekom svom ?lanku, a povodom slavne izjave Vlatka Juri?a-Koki?a u prvom broju FUTURE.

Istina. Amen.[/i]

[Zoran]

hmm znam da nije ista stvar, ali ako jutarnji može tvrdoukori?enu knjigu od 250str prodavat po 29 kuna zašto duplo manju futuru nebi mogli na?i za 15kn?

Ja ne mogu vjerovati da si to pitao. :dontknow:
Ako nekom slučajno nije jasno: ako tiskanje 500 primjeraka nečega dođe 5000 kuna, tiskanje 1000 primjeraka toga istoga neće biti 10000 kuna nego cirka 6000 (vidi: bilo koji udžbenik iz ekonomije; fiksni i varijabilni troškovi). Kad bi se Futura prodavala u 30000 primjeraka bila bi vrlo jeftina.
A kad bih ja bio bogat čovjek sad bih putovao po nekim egzotičnim otocima a ne visio na forumu.

[Dren]

Pitao sam jer neznam. Ti si mi ljepo objasnio i sad znam :iconbiggrin:
Nemam pojma o ekonomiji :? ( o BoĹže kako sam po?eo ispast ?u totalna neznalica :iconbiggrin: )
Ali svejedno mislim da je futura preskupa. Iz jednostavnog razloga jer ljudi nemaju para.

[Aleksandar Ziljak]

No, dobro. "Medvje?a usluga" odnosi se na generalni stav: ako je doma?e, ne treba zadovoljavati iste standarde kao strano - osobito anglosasko! Osobno sam nekako sklon pripisati to upravo naslje?u "Siriusa". No priznajem, moĹže biti da sam u krivu. Uostalom, generacija devedesetih se digla u levelu.

Malo upozorenje: Po tome da se prema doma?im autorima treba (u svrhu poticanja) imati niĹže kriterije su drvili neki od ?italaca, mogu?e i pogo?eni autori. Recenzenti i urednici su stalno inzistirali da su im kriteriji isti, ako ne i stroĹži prema doma?im stvarima!

Misli[?]? A ja se ba[?] bavim idejom predloĹžiti Mileni mini-HR FUTURU. Dodu[?]e, namjeravao sam to u?initi privatnim kanalima, no sad si me podbo! Uostalom, minijatura je najplodnija forma, pa za[?]to ne imati - povrh "Jutarnjeg" te istrakonske zbirke - jo[?] jedan stoĹžer oko kojega bi se gomilale minijature?!

Nisam 100% siguran da je to najbolja ideja. Mediji su razli?iti, ?asopis i par kartica u novinskom omladinskom prilogu. Znam da je generalno kvaliteta mini-YU SIRIUSA bila prili?no osrednja, tek tu i tamo pone[?]to dobro. Ostalo je tako-tako, na nivou dosjetki i viceva. Ono [?]to se ?italo u Jutarnjem je daleko bolje, jer su se neki ljudi trudili pisati pri?e, koje su ina?e komotno mogle izdrĹžati i recimo desetak kartica.

Hm, bilo je i onda povike u stilu ne ?u doma?e pri?e, to su amateri! Sve ovo [?]to navodi[?] je, vjerujem, procjena do koje si do[?]ao pregledom "Siriusa" u svrhu antologije? Pitam se: postoji li Ĺživu?a arhiva "Siriusa"? Ona bi morala biti bogato nalazi[?]te za prou?avanje!

Da, ovo su procjene iz ?itanja pisama ?italaca i uvodnika, a sad koliko je tu bilo filtriranja, to ne znam...

Ĺ to se ti?e arhive...

Za druga Pol Pota ste ?uli, nadam se? Ono, godina nulta, povijest po?inje od nas i tako to? E, pa takav je stav duha vladao kad su hadezenjare do[?]le na vlast. Pa se ?ini da je s razvaljivanjem Vjesnika 1991/2, cijela SIRIUSova arhiva ba?ena, nadajmo se barem u stari papir. Ovo je u prolje?e 1992. izjavio Pr?i?, pa ga (slobodno) citiram. Mislim da ?e negdje to biti spomenuto u nekom mom budu?em projektu...

[Aleksandar Ziljak]

Ali svejedno mislim da je futura preskupa. Iz jednostavnog razloga jer ljudi nemaju para.

To je kao u Kninu. Nitko ne radi i nitko nema para, ali su koke ure?ene i birtije pune...

Radi se tu o ne?em drugom, ozbiljnijem po budu?nost nacije. Po Pr?i?evoj izjavi u jednom od zadnjih dvobroja SIRIUSA, prosjek Zagreba je bilo oko 1.5 pro?itanih knjiga per capita godi[?]nje! Makni se 20 kilometara u bilo kom smjeru i stanje je vjerojatno bilo i gore. Danas je vjerojatno isto tako lo[?]e, ako ne i gore. Stoka jednostavno i ne ?ita, zato i jeste stoka.

Ĺ to ne bi bilo tako tragi?no da nemaju pravo glasa.

Dodu[?]e, kakvi su nam akademici...

[Indigo Montoya]

Stoka jednostavno i ne ?ita, zato i jeste stoka.
Što ne bi bilo tako tragi?no da nemaju pravo glasa.
Doduše, kakvi su nam akademici...

Ljudi su stoka kad su na hrpi... :iconbiggrin:
Ako je suditi po evidenciji u našoj lokalnoj "narodnoj knjižnici" u mojem se selu "per capita" ?ita više nego u metropoli (zaludu im NSB), stoga nema generaliziranja prije nego što se valjano odradi statistika...

Glede akademika: "Kakvi su nam akademici...takva nam i stoka, puno ždere a mlijeka ni da bi u kavenu žli?icu stalo!"
:blob:

[Ire]

ne?u sudit koliko se knjiga ?ita u 'metropoli' jer o tim podacima nemam pojma, al u obranu nsb-a, tam ti jako malo knjige ide van, ono kaj se ?ita, ?ita se unutra, a knjižnica je uglavnom dupkom puna. dobro, ve?inom su to studoši koji krate vrijeme da bi mirne savjesti mogli re?i da su 'cijeli dan u?ili', ali ima i radišnih..

uglavnom, htjedoh re? da nsb nije obi?na knjižnica u koju zalaze obi?ni ljudi (ho?em re?, dakle, da nisu studoši, profesori, docenti, apsolventi, asistenti i ini polu-ljudi (:iconbiggrin: interna šala)) i sigurno nije mjerilo na?itanosti svekolikog puka što živi u 'metropoli' (stavljam u navodnike jer mi ide na jetra taj naziv)

[Indigo Montoya]

Ma dobro NSB se tu našla više kao nes(p)retna metafora... htjedoh re?i kako je statistika (na koju se AŽ poziva) kurva što liježe u krevet sa svakim tko se imalo kuži u matematiku i kojoj nebi vjerov'o ni da nosi majicu na kojoj piše "Belive U me" (Vjeruj ti meni)...
:blob:

[Indigo Montoya]

:iconbiggrin: