Okej, to je bila ona prvotravanjska sa straniceDagon wrote:Aha, ja, naiv?ina, kliknem, kad tamo: "The page cannot be displayed (...)" Tc-tc.
http://www.viagalactica.tk
Zasto se ne citaju domaci autori?
Moderator: Ire
-
Aleksandar Ziljak
- Ancient
- Posts: 959
- Joined: 09 Apr 2004, 18:42
Upravo tako! Izgleda da su se i ina?e urednici podosta ulijenili i da u SAD danas vi[?]e ni ne rade puno s autorima. Ako je vjerovati W.J. Williamsu, s romanima je sistem ovakav: donese[?], on pro?ita tri stranice, sinopsis, ako mu se (ne ba[?] zainteresiranom) u?ini da moĹže, izdaju ti. Stvar ide bez ikakve reklame, i ako se nekim ?udom ne uhvati, ima[?] jo[?] jednu [?]ansu, s istim na?inom rada. Nakon toga, uzmi novi pseudonim!Dagi wrote: Istina. To je ono [?]to si sam nazvao heavy editing. Kome se to dade raditi?
Budimo realisti?ni, tako ne rade ni urednici fanzina!
Drugim rije?ima, izgleda da ameri?ki urednmici vi[?]e ne rade s autorima i ne trude se da ih stvore i/ili odgoje. Plakat ?e oni jo[?] za Campbellom!Ima jedan na?in za uspon na planinu Wodan, a koji se ?ak i isplati. Naime, pisanje na engleskom od samog po?etka... Jasno, tu se onda otvara ?itav niz nekih sasvim drugih pitanja...Dagi wrote: Tre?e. Da. Jednostavna ra?unica: recimo (samo kao radnu hipotezu!) da je neki ameri?ki ?asopis spreman nekom Hrvatu platiti 500 dolara za pri?u od dvadeset kartica. To je jedva ne[?]to preko 3000 kuna, dok profesionalni prijevod tih dvadeset kartica stoji otprilike toliko, moĹžda par stotina manje. Plus po[?]tarina - jerbo se Amerima ne da ?itati mailanu pri?u na monitoru (tamo su o?ale skupe!), dok bi se od isprinta svake nesuvislice ubrzo na[?]li usred hrpe ispraĹžnjenih tonerskih kartu[?]a - pa autoru ostane moĹžda stotinjak kuna ?iste zarade. Onda mu je najpametnije s tim parama po?astiti kolege u ime svojeg ameri?kog proboja...
A ono s asimovs.hr... E, jak vam je [?]tos!
A. Ziljak
Vizija plus pare jednako zlatno doba. Meni osobno dan-danas nije jasno od kuda Campbellu na raspolaganju novci da za jednu pri?u od 12-15 kartica plati slabu ?inovni?ku pla?u. Od dvije pri?e mjese?no dalo se dakle Şivjeti. A to [?]to se njihovi urednici ulijeni[?]e - ha, iza velikih otaca dolaze mali sinovi. Ni prvi, ni zadnji put!Aleksandar Žiljak wrote: Plakat ?e oni jo[?] za Campbellom!
No, spominje[?] Williamsa u kontekstu romana. Istina je da kratka forma Amerima sluĹži zato da se djeca nau?e pisati, eda bi nakon godinu-dvije napravila roman. Zapravo, koliko shva?am, dobar dio danas ide izravno na roman, a bez "[?]egrtovanja" u kratkoj formi. To ima svojih prednosti i nedostataka.
Nedostatci su o?iti: netko tko zanatski nema pojma odmah ide raditi kupusaru od minimalno 500 kartica, koje gre[?]ke ?e po?initi, strah me i misliti. Rezultat: od, recimo, 1000 autora godi[?]nje, uspije petnaestak. Dosta i previ[?]e. Transponiraj omjere na Hrvatsku, dobiva[?] situaciju koju uistinu i imamo: jedan suvisli SF roman svakih petnaestak godina.
Prednosti: ?emu se zaj....i s kratkom formom i pokorno skupljati reference? To je nalik "Vjesnikovoj" [?]koli novinarstva: ne moĹže[?] pisati o ni?emu suvislome ako nisi prvo skupljao cijene grincajga. Glupost. Uostalom, "Vjesnik" je i pokojna ku?a i pokojni list.
Urednici? Ameri?ki? Razmazilo se. Malo vizije, previ[?]e para - ?emu se gnjaviti?! A zakon velikih brojeva radi. Amera je 250 cigli, jezik - budu?i, khm, jednostavan - ra[?]irio se kao lingua franca posvuda, s ostatka govornog podru?ja mogu povu?i k sebi [?]to im se prohtje, pa ?emu uzgajati jogunaste potencijale? Hajde, molim vas, s time nek' se zaj....ju Europljani, ako imaju znanja, vizije i novaca!
Eh, to je ono [?]to si rekao - svatko za sebe. Tko se priu?i jeziku sjevernoumbrijskome, nek' se nudi vani. I to je posve u redu. Korolar: mediokritetna pri?a na suvislom engleskom ima bolje [?]anse od dobre na mediokritetnom jeziku Anglosasa.Aleksandar Žiljak wrote:Ima jedan na?in za uspon na planinu Wodan, a koji se ?ak i isplati. Naime, pisanje na engleskom od samog po?etka... Jasno, tu se onda otvara ?itav niz nekih sasvim drugih pitanja...
Eh, jeŞi ga, Sudarevi? prodao dobru foru onomadne, a ja je nevje[?]to reciklirao (virtualno posipanje pepelom, nema odgovaraju?eg smje[?]ka).Aleksandar Žiljak wrote:A ono s asimovs.hr... E, jak vam je [?]tos!
-
ban
Netrpeljivost koju novinari drugih medija pokazuju prema Vjesniku razumijem u potpunosti. No, ne mogu reci da previse cijenim skole novinarstva nekih drugih listova gdje svaka susa postane kolumnist sa statusom svete krave.Dagi wrote:To je nalik "Vjesnikovoj" [?]koli novinarstva: ne moĹže[?] pisati o ni?emu suvislome ako nisi prvo skupljao cijene grincajga. Glupost. Uostalom, "Vjesnik" je i pokojna ku?a i pokojni list.
Ne radi se o netrpeljivosti, nego s jedne strane o konstataciji ?injenica (naklada itd.), a s druge o sasma druk?ijoj filozofiji. Tamo gdje sam radio, po?injalo se s listom vrlo doslovce od nule - tematski, koncepcijski itd. Onda su u par godina pootpadali oni koji nisu bili za to, a ostatak je dosegao prili?nu razinu profesionalizma. A kad se ljude nova?ilo, to se radilo na komad, i onda je novak dobio mentora koji je pazio [?]to ovaj radi.
Ukoliko se tkogod uvrijedio glede "Vjesnika", dajem sluĹžbenu ispriku.
Ali sve ovo je posve izvan teme. Radilo se samo o usporedbi - mora li autor prvo pisati kratke forme, eda bi potom pre[?]ao na svoj prvi roman? Naime, kao [?]to sam rekao, 5 do 15 kartica drŞim optimalnim za po?etnika jer niti se radi o Prokrustovoj postelji minijature (kako je to rekao Žiljak), a niti o masivnoj investiciji vremena, Şivaca i (u krajnjoj liniji) privatnog novca koja zna?i roman.
Eh sad, ?ini se da se Amerima plus-minus ne da gnjaviti s autorima koji nisu u stanju od prve napisati suvisao roman. I onda dolazimo do ra?unice koju sam ve? ranije iznio.
Ukoliko se tkogod uvrijedio glede "Vjesnika", dajem sluĹžbenu ispriku.
Ali sve ovo je posve izvan teme. Radilo se samo o usporedbi - mora li autor prvo pisati kratke forme, eda bi potom pre[?]ao na svoj prvi roman? Naime, kao [?]to sam rekao, 5 do 15 kartica drŞim optimalnim za po?etnika jer niti se radi o Prokrustovoj postelji minijature (kako je to rekao Žiljak), a niti o masivnoj investiciji vremena, Şivaca i (u krajnjoj liniji) privatnog novca koja zna?i roman.
Eh sad, ?ini se da se Amerima plus-minus ne da gnjaviti s autorima koji nisu u stanju od prve napisati suvisao roman. I onda dolazimo do ra?unice koju sam ve? ranije iznio.
-
Aleksandar Ziljak
- Ancient
- Posts: 959
- Joined: 09 Apr 2004, 18:42
Osobno, stvarno mislim da bi svaki nadobudni romanopisac prvo trebao po?eti s ne?im kra?im. Ovdje smo se imali prilike uvjeriti kako je to kad se romana prime oni [?]to misle da znadu sve, a zapravo pojma nemaju ni o ?emu. 'O?ete primjere? Prodor... Vanijan... U an?eoskom liku zvijeri... Hrpa dje?jih romana...Dagi wrote: Ali sve ovo je posve izvan teme. Radilo se samo o usporedbi - mora li autor prvo pisati kratke forme, eda bi potom pre[?]ao na svoj prvi roman? Naime, kao [?]to sam rekao, 5 do 15 kartica drŞim optimalnim za po?etnika jer niti se radi o Prokrustovoj postelji minijature (kako je to rekao Žiljak), a niti o masivnoj investiciji vremena, Şivaca i (u krajnjoj liniji) privatnog novca koja zna?i roman.
Eh sad, ?ini se da se Amerima plus-minus ne da gnjaviti s autorima koji nisu u stanju od prve napisati suvisao roman. I onda dolazimo do ra?unice koju sam ve? ranije iznio.
A onda, tu su i na[?]i "renomirani" autori, poput Bre[?]ana (Astaroth ili BoĹžja drĹžava 2054). A i Raos se po?eo pona[?]ati kao da je na kvasini, ali to je ve? jedan drugi spektar problema.
K tome, ima jo[?] jedna stvar. Roman je jedna forma, sasvim sa svojim zakonitostima. Pri?e i/ili novele su ne[?]to drugo, pak sa svojim zakonitostima. Sad je stvarno dobro pitanje za[?]to se jedno tako forsira i favorizira na ra?un drugog. MoĹžda je u tome razlog langsam aber sicher propadanja SF ?asopisa globalno? :scratch:
Stvarno vjerujem da u opusu dobrog i kompletnog autora kra?a forma treba biti jednako vaĹžna kao i roman. Mislim da roman ne ide bez kra?ih formi, na njima se stvarno dade nau?iti jako puno toga, ako ni[?]ta drugo istesati i izvjeĹžbati stil, pa da se onda na roman ide s koliko-toliko ?vrstim znanjem tesarskog zanata u rukama.
Pala mi je sad na pamet Bu?olica. Znate li koji je bio blurb na njenim prvim romanima? Ne[?]to u stilu: pobolj[?]ava se u skokovima (da se sad ne trudim kako je to glasilo u originalu). E sad, kad joj ?ovjek pro?ita prva dva-tri romana, to?no se vidi o ?emu se radi. Mislim, da joj je Shards of honor ne[?]to posebno, nije. To?no se vidi kako se u posao u[?]lo s ne ba[?] dora?enim spisateljskim alatima, znanjima i vje[?]tinama. Njena je sre?a bila da je bila dovoljno pametna da se brzo popravi i pobolj[?]a.
A. Ziljak
No, da... U obranu Viktorije Faust: barem je napisala kvalitetnih kra?ih formi; zacijelo bi bilo bolje da je prvo par godina sistematski pisala pri?e, a tek potom An?eoski lik, ali [?]to je - tu je. Malo je paradoksalno prvo napisati opseŞnu kupusaru, a tek zatim pobrati nagradu SFERA za pri?u...Aleksandar Žiljak wrote:Osobno, stvarno mislim da bi svaki nadobudni romanopisac prvo trebao po?eti s ne?im kra?im. Ovdje smo se imali prilike uvjeriti kako je to kad se romana prime oni [?]to misle da znadu sve, a zapravo pojma nemaju ni o ?emu. 'O?ete primjere? Prodor... Vanijan... U an?eoskom liku zvijeri... Hrpa dje?jih romana...
Ni[?]ta neobi?no kad se glavnostruja[?]i upu[?]taju u Şanr. Nastup bude pomalo arogantan: oni "znaju" pisati, a za razliku od autora [?]unda. Pri tome, naravno, ne poznaju Şanr - za[?]to bi i[?]ta prethodno pro?itali, pa to je ionako sme?e!? Ima i obratni primjer: dobije[?] DeŞulovi?ev zadnji roman koji bude plus-minus ?isti SF, ali se autor ogradi na na?in da izrijekom istakne kako to nije nipo[?]to zanstvena fantastika!Aleksandar Žiljak wrote:A onda, tu su i na[?]i "renomirani" autori, poput Bre[?]ana (Astaroth ili BoŞja drŞava 2054).
U to ne bih ulazio. Ne mogu mu osporiti kvalititetu, no njegovo pisanje mi jednostavno ne leŞi.Aleksandar Žiljak wrote:A i Raos se po?eo pona[?]ati kao da je na kvasini, ali to je ve? jedan drugi spektar problema.
Aleksandar Žiljak wrote:K tome, ima jo[?] jedna stvar. Roman je jedna forma, sasvim sa svojim zakonitostima. Pri?e i/ili novele su ne[?]to drugo, pak sa svojim zakonitostima.
O zakonitostima jednog i drugog i tre?eg imalo bi smisla napraviti kakvu radionicu na jesen, kad klupski prostor bude posve u funkciji. Mislim da bi kratka pouka svima dobro do[?]la.
Za[?]to? ?ini se da nakladniku roman zna?i vi[?]e para za manju gnjavaŞu. Odradi[?] jednom i bok! Poslije moŞe[?] do[?]tampavati bro[?]irano, tvrde korice, sabrana djela, rane radove, pa sve to skupa u crvenoj koŞi sa zlatotiskom... A ?asopis je daveŞ: hrpa autora, svaki ima ego k'o Velebit i U?ka postavljeni jedno na drugo, tupeŞ, rokovi, distribucija...Aleksandar Žiljak wrote:Sad je stvarno dobro pitanje za[?]to se jedno tako forsira i favorizira na ra?un drugog. MoŞda je u tome razlog langsam aber sicher propadanja SF ?asopisa globalno?
?emu? Daviti se par godina da se napravi cca. 150 kartica kratke forme koje bi autor objavljivao po najopskurnijim ?asopisima i elektroni?kim medijima?! Radije lijepo u startu napravi[?] kupusaru koju moŞe[?] dijeliti rodbini, prijateljima, znancima, kolegama, mjesnoj zajednici, Şupniku... I odmah si romanopisac! Postoji i psiholo[?]ka dimenzija: nekim ljudima je lak[?]e dovr[?]iti jedan "projekt", osobito ako je to kratica do, khm, slave i ugleda, negoli i?i iterativno. Trpjeti uspone i padove... Ovako odradi[?] jednom, pa bok! (v. gore)Aleksandar Žiljak wrote:Stvarno vjerujem da u opusu dobrog i kompletnog autora kra?a forma treba biti jednako vaŞna kao i roman. Mislim da roman ne ide bez kra?ih formi, na njima se stvarno dade nau?iti jako puno toga, ako ni[?]ta drugo istesati i izvjeŞbati stil, pa da se onda na roman ide s koliko-toliko ?vrstim znanjem tesarskog zanata u rukama.
Nedavno sam se sistematski bacio na njezin opus. Stoji to [?]to kaŞe[?].Aleksandar Žiljak wrote:Pala mi je sad na pamet Bu?olica. Znate li koji je bio blurb na njenim prvim romanima? Ne[?]to u stilu: pobolj[?]ava se u skokovima (da se sad ne trudim kako je to glasilo u originalu). E sad, kad joj ?ovjek pro?ita prva dva-tri romana, to?no se vidi o ?emu se radi. Mislim, da joj je Shards of honor ne[?]to posebno, nije. To?no se vidi kako se u posao u[?]lo s ne ba[?] dora?enim spisateljskim alatima, znanjima i vje[?]tinama. Njena je sre?a bila da je bila dovoljno pametna da se brzo popravi i pobolj[?]a.
-
Aleksandar Ziljak
- Ancient
- Posts: 959
- Joined: 09 Apr 2004, 18:42
Za kratku pri?u, za kratku pri?u... :iconbiggrin:Dagi wrote: Malo je paradoksalno prvo napisati opseĹžnu kupusaru, a tek zatim pobrati nagradu SFERA za pri?u...
PodrĹžavam.Dagi wrote: O zakonitostima jednog i drugog i tre?eg imalo bi smisla napraviti kakvu radionicu na jesen, kad klupski prostor bude posve u funkciji. Mislim da bi kratka pouka svima dobro do[?]la.
Stoji, ali to zna?i da su ljudi nestrpljivi zapadnajci [?]to bi se na planinu Wodan popeli helikopterom. Tako se nikad ne?e nau?iti dobar kung-fu. Niti ?e se privu?i publika da ?ita doma?e autore...Dagi wrote: ?emu? Daviti se par godina da se napravi cca. 150 kartica kratke forme koje bi autor objavljivao po najopskurnijim ?asopisima i elektroni?kim medijima?! Radije lijepo u startu napravi[?] kupusaru koju moĹže[?] dijeliti rodbini, prijateljima, znancima, kolegama, mjesnoj zajednici, Ĺžupniku... I odmah si romanopisac! Postoji i psiholo[?]ka dimenzija: nekim ljudima je lak[?]e dovr[?]iti jedan "projekt", osobito ako je to kratica do, khm, slave i ugleda, negoli i?i iterativno. Trpjeti uspone i padove... Ovako odradi[?] jednom, pa bok! (v. gore)
A. Ziljak
-
Aleksandar Ziljak
- Ancient
- Posts: 959
- Joined: 09 Apr 2004, 18:42
Kako ?itam stare SIRIUSE, tako sam u Ballconskom dvobroju (?ini mi se 121/122) iz srpnja 1986. nabasao na tekst Igora Mandi?a o odnosu tada[?]nje oficijelne knjiĹževne kritike i teorije prema SF-u. Dakle, uop?e se ne treba ?uditi stanju kakvo je sada.
Jerbo, ?ak i kad bi se tada[?]nja YU-knjiĹževna teorija i bavila SF-om, to je listom bilo u derogativnom kontekstu. U najboljem slu?aju su se lo[?]e prepisivali Suvinovi tekstovi (Enciklopedija JLZ). Svi ostali su SF spominjali (jer, boĹže moj, ipak postoji) u kontekstu zadnjeg [?]unda ili znastveno-tehnolo[?]ke ideologije (ne samo Donat!), s jednom zajedni?kom crtom: nitko od njih nije SF-a pro?it'o pol' knjige.
Jerbo, ?ak i kad bi se tada[?]nja YU-knjiĹževna teorija i bavila SF-om, to je listom bilo u derogativnom kontekstu. U najboljem slu?aju su se lo[?]e prepisivali Suvinovi tekstovi (Enciklopedija JLZ). Svi ostali su SF spominjali (jer, boĹže moj, ipak postoji) u kontekstu zadnjeg [?]unda ili znastveno-tehnolo[?]ke ideologije (ne samo Donat!), s jednom zajedni?kom crtom: nitko od njih nije SF-a pro?it'o pol' knjige.
A. Ziljak
O da, o da :blob:Dagi wrote:
O zakonitostima jednog i drugog i tre?eg imalo bi smisla napraviti kakvu radionicu na jesen, kad klupski prostor bude posve u funkciji. Mislim da bi kratka pouka svima dobro do[?]la.
Ja nemam pojma o zakonitostima knjiĹževnih djela. Najozbiljnije (Ĺ to o?ekivati od tipa koji je zavr[?]io elektrotehniku?)
Zapravo znam ih podjelit na kratku pri?u, duĹžu pri?u, kratki roman, dugi roman i ono duĹže od dugog romana *
Ova radionica bi mi super do[?]la. Da mogu blatit ostale s nekom znanstvenom podlogom :evil2:
*copyright by Dren. Further use forbidden without notice to the author.
if we learn from our mistakes then I'm getting a fantastic education
Nije to samo na[?] problem, nedavno sam ?itala tekst Iris Murdoch u kojem ona tvrdi da granice ljudske imaginacije vrlo su ograni?ene, a SF je najbolji dokaz za to. :xAleksandar Žiljak wrote:Kako ?itam stare SIRIUSE, tako sam u Ballconskom dvobroju (?ini mi se 121/122) iz srpnja 1986. nabasao na tekst Igora Mandi?a o odnosu tada[?]nje oficijelne knjiŞevne kritike i teorije prema SF-u. Dakle, uop?e se ne treba ?uditi stanju kakvo je sada.
Jerbo, ?ak i kad bi se tada[?]nja YU-knjiĹževna teorija i bavila SF-om, to je listom bilo u derogativnom kontekstu. U najboljem slu?aju su se lo[?]e prepisivali Suvinovi tekstovi (Enciklopedija JLZ). Svi ostali su SF spominjali (jer, boĹže moj, ipak postoji) u kontekstu zadnjeg [?]unda ili znastveno-tehnolo[?]ke ideologije (ne samo Donat!), s jednom zajedni?kom crtom: nitko od njih nije SF-a pro?it'o pol' knjige.
Nat
At last, the stars are finally right...
