Novi val u SF-u (bilo hrvatski, bilo amerièki, koji god)

[Ire]

Dagi (napisa):

Osobno, mislim da je situacija sli?nija onoj kad je Campbell preuzeo baklju od Gernsbecka, negoli ameri?kom novom valu, no to je ve? posve off topic.

Izitpajn (napisa):

Hmmmm... Macan kao hrvatski Campbell... Hmmmm...

Nego, zašto bi to bilo off topic? Mislim, ono, SF literatura, ne?

(za Petru: Hugo Gernsbeck je bio izdava?? urednik? koji je drmao ameri?kim SF-om 20-ih i 30-ih godina XX.st, a pri?e su se uglavnom svodile na "a kako ovo radi" - opisivala se tehnika, znanstvene teorije i sli?no. Krajem 30-ih pojavio se John Campbell koji je od svojih autora tražio da malo u pri?u ubace i ljudske likove. Ako si ?itala Heinleina, Van Voghta, Asimova sigurno jesi, e, to je to. A onda je sa 60-ima došao spomenuti liberalno-humanisti?ki "novi val" (Campbel je, da sad ne razvijam teoriju, bio fašist, ali dozvoljavam Dagiju da se ne složi s tim ) s predstavnicima u liku Ursule le Guin (moja velika boginja), Zelaznyja, Silverberga, Samuela Delanyja, i gomile drugih koji su krenuli malo šarati rubnim podru?jima SF-a. Eto, toliko ukratko, a vjerujem da apsolutno nitko ne?e imati ništa protiv ako me Dagi dopuni.)

Dakle, da sad odogovorim. Mislim da ?ak i Campbella možeš nazvati "novim valom" u odnosu na ono što je bilo prije njega. Isto tako, mislim da u sadašnjem hrvatskom SF-u ima dovoljno autora koji govore da smo sad daleko iza campbelloidnog "zlatnog doba" (Lep?in comes to mind, pa Macan koji je stalno nešto drvio o "SF-u devedesetih" dok 90-te nisu prošle a sad mu je valjda malo glupo drviti o "SF-u 21. stolje?a" , onda Tanja koju definitivno ne možeš strpati u SF-mainstream; i, za kraj, da spomenem i sebe s obzirom da u svoje pri?e pokušavam utrpati razne anarho-subverzivne hereti?ke ideje - pa sad koliko uspijevam, prosudite sami - što se nikako ne može uvaliti u isti koš sa "zlatnim dobom"...)

[Dagi]

"Novi val" u SF-u starta cca. ranih [?]ezdesetih: Dick, Zelazny, Le Guin, Delaney itd. Ozna?ava svjesni raskid s ranijom tradicijom hard SF-a & space opere. TeĹži[?]te je na dru[?]tvenim, manje na prirodnim i tehni?kim znanostima, a op?i politi?ki pogledi su, khm, "ljeviji" od ekipe iz Zlatnog doba.

Oni su nai[?]li na manje vi[?]e dobro pripremljen teren [?]to su ga trasirali ljudi iz Zlatnog doba - SF se ve? probio u mainstream ?asopise, uobi?ajeno je tiskati romane, Hollywood je od 1949. nadalje napravio vi[?]e suvislih SF filmova (dodu[?]e i hrpu nesuvislih).

Me?utim, podjela na generacije uvijek je malo artificijelna i proizvoljna. U anglosaskom SF-u stvari idu otprilike ovako:
- pretpovijest do ranih 20.-ih
- pulp u doba Huga Gernsbacka i sl. (dvadesete, rane tridesete)
- Zlatno doba, Campbell (cca. 1938. do 1950. - to je sluĹžbeno!)
- sazrijevanje (pedesete)
- Novi val (rane [?]ezdesete do kasnih sedamdesetih)
- cyberpunk itd. (osamdesete nadalje)

Kako ?e hrvatski SF biti sistematiziran, moĹžda je jo[?] rano govoriti.

[Dagi]

hrvatskog SF-a.

Prvo, razdoblje koje se katkad naziva hrvatskim "Zlatnim dobom" (http://www.sfera.hr/0-10.php) jest doba kad Hrvatska nema nakladu SF romana. Velike ku?e nisu imale interesa, a privatna inicijativa je ugu[?]ena ?im je krenula. Naime, prema Krstinim rije?ima, prva privatna inicijativa naklade SF romana (prijevod Pohla) i[?]la je prema Zakonu o poljoprivredi (!?), jer SR Hrvatska jedina u SFRJ nije imala zakon o nakladni[?]tvu. Odmah nakon te prve inicijative izlazi republi?ki zakon koji je bio jezivo restriktivan - izdavati se smjelo samo izvorne autorske radove (reakcija? urota? koincidencija?).

Istodobno, izme?u Zagreba i Beograda vlada podjela poslova. Zagreb ima "Sirius" (Jurkovi?, kasnije nakratko Pa[?]i?ek, pa Pr?i?), Beograd ima ediciju "Kentaur" (Zoran Živkovi?). Uzgred, tijekom "Zlatnog doba" nastaju i tri filma koja idu u Şanr: Gosti iz galaksije Arkana (YU-?SSR koprodukcija, reŞirao Vukoti?), Izbavitelj (Papi?) i Ritam zlo?ina (Tadi?). Potonja dva su nedvojbeno hrvatski filmovi, premda je samo prvi zapravo ?isti SF.

Nadalje, te[?]ko?a s paralelom izme?u ameri?kog i hrvatskog "Zlatnog doba" je u tome [?]to ameri?ki Goldenageri nastavljaju raditi dok nisu biolo[?]ki zamrli, dakle do ranih devedesetih: Williamson, Asimov, Pohl, Heinlein, Leiber, Anderson, ?ak i Britanac Clarke (alive & kicking). Uostalom, prema mojem skromnom mi[?]ljenju, oni su se svi ozbiljno razmahali u ?asu kad je Golden Age ve? pro[?]lo.

Nasuprot tome, Hrvati "Zlatnog doba" - uz iznimku Raosa i Prodanovi?a - ne objavljuju nakon Domovinskog rata. Dakle, nema kontinuiteta. Kad bi ga bilo, imali bismo poplavu romana od niza autora iz doba "Siriusa", a toga nema, s iznimkom navedene dvojice. MoĹže[?] im dodati i Milenu Benini. K tome, ameri?ka ekonomija je II. svj. ratom dobila zamah (uz laganu stagnaciju po?etkom druge polovice ?etrdesetrih), Hrvatsko gospodarstvo je pak nakon ovog rata posustalo.

Hrvatski SF kre?e po?etkom devedesetih gotovo posve iznova, u bitno izmijenjenim gospodarskim okolnostima, a [?]to se ti?e literarne tradicije, to zna?i da je iznova trebalo izmi[?]ljati kota? (plemenski nacrti i tehni?ke specifikacije su propali kad se zaru[?]ila pe?ina u kojoj su se ?uvali).

Eh da - umalo zaboravih - bitan element kontinuiteta bio je Krsto MaĹžurani?, prvenstveno kao urednik "Future", ali i kao fandomska institucija. No, i on se povukao prije cca. pet godina. Tako je oti[?]ao posljednji ?ovjek koji je sudjelovao u izradi onog prvog kota?a.

Campbell fa[?]ist? Hmmm... Ukoliko "fa[?]ist" zna?i crnu ko[?]ulju, korporativno dru[?]tveno ure?enje te operetnu imperiju na Sredozemlju, onda nikako! Ukoliko pak "fa[?]ist" zna?i ?ovjeka koji ima svoje ideje o hijerahijskom ure?enju dru[?]tva, i uop?e periodi?ki zabrije nekamo generalno udesno, onda... Hm, ja bih Campbella osobno stavio desno, moĹžda ga ?ak nazvao ekscentri?nim, no ne bih ga etiketirao fa[?]istom.

Sve u svemu, ako bismo rezimirali hrvatski SF:
1. "Zlatno doba", cca. 1975. -1990.; centralizirano nakladni[?]tvo, teme su hard SF (kontakt s izvanzemaljcima, androidi, roboti...), space opera (izrazito kod ?oki?a), distopijski elementi; postoji film; republi?ke konvencije.
2. "Novi val", cca. 1995 nadalje; dekoncentracija nakladni[?]tva, hibridizacija Ĺžanrova, [?]irenje organiziranog fandoma izvan Zagreba.