hrvatskog SF-a.
Prvo, razdoblje koje se katkad naziva hrvatskim "Zlatnim dobom" (
http://www.sfera.hr/0-10.php) jest doba kad Hrvatska nema nakladu SF romana. Velike ku?e nisu imale interesa, a privatna inicijativa je ugu[?]ena ?im je krenula. Naime, prema Krstinim rije?ima, prva privatna inicijativa naklade SF romana (prijevod Pohla) i[?]la je prema Zakonu o poljoprivredi (!?), jer SR Hrvatska jedina u SFRJ nije imala zakon o nakladni[?]tvu. Odmah nakon te prve inicijative izlazi republi?ki zakon koji je bio jezivo restriktivan - izdavati se smjelo samo izvorne autorske radove (reakcija? urota? koincidencija?).
Istodobno, izme?u Zagreba i Beograda vlada podjela poslova. Zagreb ima "Sirius" (Jurkovi?, kasnije nakratko Pa[?]i?ek, pa Pr?i?), Beograd ima ediciju "Kentaur" (Zoran Živkovi?). Uzgred, tijekom "Zlatnog doba" nastaju i tri filma koja idu u Şanr:
Gosti iz galaksije Arkana (YU-?SSR koprodukcija, reĹžirao Vukoti?),
Izbavitelj (Papi?) i
Ritam zlo?ina (Tadi?). Potonja dva su nedvojbeno hrvatski filmovi, premda je samo prvi zapravo ?isti SF.
Nadalje, te[?]ko?a s paralelom izme?u ameri?kog i hrvatskog "Zlatnog doba" je u tome [?]to ameri?ki
Goldenageri nastavljaju raditi dok nisu biolo[?]ki zamrli, dakle do ranih devedesetih: Williamson, Asimov, Pohl, Heinlein, Leiber, Anderson, ?ak i Britanac Clarke (
alive & kicking). Uostalom, prema mojem skromnom mi[?]ljenju, oni su se svi ozbiljno razmahali u ?asu kad je
Golden Age ve? pro[?]lo.
Nasuprot tome, Hrvati "Zlatnog doba" - uz iznimku Raosa i Prodanovi?a - ne objavljuju nakon Domovinskog rata. Dakle, nema kontinuiteta. Kad bi ga bilo, imali bismo poplavu romana od niza autora iz doba "Siriusa", a toga nema, s iznimkom navedene dvojice. MoĹže[?] im dodati i Milenu Benini. K tome, ameri?ka ekonomija je II. svj. ratom dobila zamah (uz laganu stagnaciju po?etkom druge polovice ?etrdesetrih), Hrvatsko gospodarstvo je pak nakon ovog rata posustalo.
Hrvatski SF kre?e po?etkom devedesetih gotovo posve iznova, u bitno izmijenjenim gospodarskim okolnostima, a [?]to se ti?e literarne tradicije, to zna?i da je iznova trebalo izmi[?]ljati kota? (plemenski nacrti i tehni?ke specifikacije su propali kad se zaru[?]ila pe?ina u kojoj su se ?uvali).
Eh da - umalo zaboravih - bitan element kontinuiteta bio je Krsto MaĹžurani?, prvenstveno kao urednik "Future", ali i kao fandomska institucija. No, i on se povukao prije cca. pet godina. Tako je oti[?]ao posljednji ?ovjek koji je sudjelovao u izradi onog prvog kota?a.
Campbell fa[?]ist? Hmmm... Ukoliko "fa[?]ist" zna?i crnu ko[?]ulju, korporativno dru[?]tveno ure?enje te operetnu imperiju na Sredozemlju, onda nikako! Ukoliko pak "fa[?]ist" zna?i ?ovjeka koji ima svoje ideje o hijerahijskom ure?enju dru[?]tva, i uop?e periodi?ki zabrije nekamo generalno udesno, onda... Hm, ja bih Campbella osobno stavio desno, moĹžda ga ?ak nazvao ekscentri?nim, no ne bih ga etiketirao fa[?]istom.
Sve u svemu, ako bismo rezimirali hrvatski SF:
1. "Zlatno doba", cca. 1975. -1990.; centralizirano nakladni[?]tvo, teme su hard SF (kontakt s izvanzemaljcima, androidi, roboti...), space opera (izrazito kod ?oki?a), distopijski elementi; postoji film; republi?ke konvencije.
2. "Novi val", cca. 1995 nadalje; dekoncentracija nakladni[?]tva, hibridizacija Ĺžanrova, [?]irenje organiziranog fandoma izvan Zagreba.