Likovi kod "domaćih" pisaca

Rasprave o knjigama, časopisima, fanzinima, stripovima, uglavnom svemu što se lista, a ima (ili nema) veze sa SF-om

Moderator: Ire

Porto
Jedi Master
Posts: 226
Joined: 07 Jul 2005, 14:10
Contact:

Re: Likovi kod "domaćih" pisaca

Unread post by Porto »

Brumiko wrote::lol: E, sjajan je taj Štakorovec!
Nije to ništa, Štakorovec se naslanja na selo Stančić u kojem su smještene osobe s intelektualnim teškoćama (mentalna retardacija) i pridruženim višestrukim smetnjama (cerebralna paraliza, epilepsija i drugo). Uz svo dužno poštovanje prema navedenim skupinama, možeš li zamisliti kako je igrati košaricu ili nogomet na njihovu igralištu koje se nalazi izvan ograde, tik uz cestu? Vikendom su ih puštali da bauljaju po njemu. Uz njih sam zavolio fimove o zombijima. Lokalni klipani su se zabavaljali tako da su najupornijima koji su pod svaku cijenu željeli domoći lopte, istu šutirali na cestu. Tako su Štanga, Truli, Trzavi, Kombajn, Čarls Bronson, Tarzan, Zombi i ostala ekipa štičenika centra obilježili moje djetinstvo. Dobra prilika da malo porazgovaramo i o nadimcima.

U našem narodu, pogotovo u ruralnim sredinama postoji obilje najnevjerojatnijih nadimaka. Mislim da su nadimci totalno neiskorišteni u domaćoj fikciji.
User avatar
SAMSUILUNOV OTAC
Autor u Smokvinom listu
Posts: 2110
Joined: 30 Dec 2005, 00:50
Location: 26. dimenzija, treća kuća desno, iza bukve

Re: Likovi kod "domaćih" pisaca

Unread post by SAMSUILUNOV OTAC »

Uz njih sam zavolio fimove o zombijima.
:lol:

Zanimljivo djetinjstvo. :D
Kap limuna, zrno soli,
I svaka rana malo više boli.
User avatar
niniane
Vampiruša
Posts: 2364
Joined: 14 Aug 2006, 11:05
Location: somewhere over the rainbow...

Re: Likovi kod "domaćih" pisaca

Unread post by niniane »

SAMSUILUNOV OTAC wrote:
Uz njih sam zavolio fimove o zombijima.
:lol:

Zanimljivo djetinjstvo. :D
Zvuči vrlo romantično :vrag:
... characters, personalities, stories and larps...
User avatar
Brumiko
Ancient
Posts: 598
Joined: 06 Sep 2007, 10:16
Location: Zagorje zelene pa prijestolnica
Contact:

Re: Likovi kod "domaćih" pisaca

Unread post by Brumiko »

Porto wrote:Tako su Štanga, Truli, Trzavi, Kombajn, Čarls Bronson, Tarzan, Zombi i ostala ekipa štičenika centra obilježili moje djetinstvo. Dobra prilika da malo porazgovaramo i o nadimcima. U našem narodu, pogotovo u ruralnim sredinama postoji obilje najnevjerojatnijih nadimaka. Mislim da su nadimci totalno neiskorišteni u domaćoj fikciji.
Najlegendarniji su pak nadimci koji su postali prezimena kada je neki fratar u 19. stoljeću dobio nalog od vlasti da popiše pučanstvo svoje župe. U mnogim krajevima, napose u Imotskoj krajini, pola se sela prezivalo, recimo, Runović, a selo zvalo Runovići, što bješe zaostavština još iz doba plemenskog društva. E, sad, lokalni fratar, dakle, nije mogao poslati popis od nekoliko stotina Runovića jer bi to, jelte, zadalo glavobolje preuzvišenoj carskoj i kraljevskoj vlasti pa se snašao tako da je obiteljske nadimke pretvoril v prezimena. Otuda, recimo, jedno od legendarnijih hrvatskih prezimena - Lešina - jer su preci dotične familije odvajkada živjeli kraj groblja. Imam prijatelja čiji je tata od tamo pa sam se naslušal takvih priča.

Drugi kandidat za mraq-prezime, daleko sjevernije, jest već spomenuti Pofuk. :lol:

I, jest, nadimci su totalka neiskorišteni u domaćoj fikciji, a niti u stranoj (znanstvenoj) fantastici nisu baš istaknuti. Vjerojatno zato kaj nemaštoviti pisci i scenaristi radije izmišljaju "imena" s masom apostrofa te čak i Arapima neizgovorljivih grlenih glasova. Lupiš ime Trq'urtz svojem čvoroglavom humanoidnom svemircu i odmah si faca - i zna se da puno suglasnika označava nekog oštrog tipa, dok, primjerice, samoglasnicima i diftonzima obilni Qial'chain označava pripadnika neke "uzvišene" i nadasve mudre vrste.
Porto
Jedi Master
Posts: 226
Joined: 07 Jul 2005, 14:10
Contact:

Re: Likovi kod "domaćih" pisaca

Unread post by Porto »

Brumiko wrote:

Najlegendarniji su pak nadimci koji su postali prezimena kada je neki fratar u 19. stoljeću dobio nalog od vlasti da popiše pučanstvo svoje župe. U mnogim krajevima, napose u Imotskoj krajini, pola se sela prezivalo, recimo, Runović, a selo zvalo Runovići, što bješe zaostavština još iz doba plemenskog društva. E, sad, lokalni fratar, dakle, nije mogao poslati popis od nekoliko stotina Runovića jer bi to, jelte, zadalo glavobolje preuzvišenoj carskoj i kraljevskoj vlasti pa se snašao tako da je obiteljske nadimke pretvoril v prezimena. Otuda, recimo, jedno od legendarnijih hrvatskih prezimena - Lešina - jer su preci dotične familije odvajkada živjeli kraj groblja. Imam prijatelja čiji je tata od tamo pa sam se naslušal takvih priča.

Drugi kandidat za mraq-prezime, daleko sjevernije, jest već spomenuti Pofuk. :lol:
:D :D :D

Hehehe, moji su iz Like pa sam se naslušao svakakvih nadimaka. Vrlo često se nije znalo o kome se govori ako nisi obitelj tražio po nadimku npr. Staljinovi, Hitlerovi, Amerikanci, Lugarovi, Šintarovi, Trumanovi, Reganovi. :lol:

Ili po zanimanjima: Ante Gumeni, Jurica Brico, Mika Šnajder, Mile Patrolac, Joso Šintar, Ika Žandarica, Pero Apaš (glumio u filmovima o Winnetou :lol: )

Po tjelesnim karakteristikama: Tromudac, Ive Dugački, Jajan, Kitonja, Klempo, Mare Debela, Joso Rasparan, Repina, Pepa Šiljoguza...

Tu su i čuvena lička prezimena, koja su, u stvari, bila nadimci stanovnika Like u trenutku vršenja popisa od strane Austrijanaca: Derikrave, Puzigaće, Stokuće, Masnikosa, Munižaba, Bukva, Deriguza, Purivatra, Lomigora, Ladičorbić, Deliparić, Nakrajkućin, Zlokos, Zlopaša, Zlonoga, Zlokolica, Zlojutro, Masnopita, Nepergaća itd.
Aleksandar Ziljak
Ancient
Posts: 959
Joined: 09 Apr 2004, 18:42

Re: Likovi kod "domaćih" pisaca

Unread post by Aleksandar Ziljak »

Porto wrote:
Brumiko wrote:
Cijeli kraj je, osim što je bio u posjedu templarskog prirorata, poznat i po zrakoplovnoj nesreći iz 1976 u kojoj su u zraku su se sudarili zrakoplovi British Airwaysa, koji je letio iz Londona za Istanbul, te makedonske tvrtke Inex Adria.
OT, ali nije li Inex Adria bila slovenska firma, kasnije Adria Airways? Koliko se sjećam, oni su slupali DC-9, a Englezi Tridenta. Manje-više čeoni sudar, jedan je krilom otvorio kokpit drugoga. Da, ljudi su padali posvuda. 0 preživjelih. Žrtveni jarac je ispal dežurni kontrolor leta na Plesu, iako je zapravo cijeli sustav bio neadekvatan za ljetne gužve u zraku.
A. Ziljak
User avatar
poison
Ancient
Posts: 556
Joined: 28 Sep 2005, 11:57
Location: middle of nowhere
Contact:

Re: Likovi kod "domaćih" pisaca

Unread post by poison »

Brumiko wrote: Drugi kandidat za mraq-prezime, daleko sjevernije, jest već spomenuti Pofuk. :lol:
ja čak i znam par pofuka. :D
Porto wrote:Hehehe, moji su iz Like pa sam se naslušao svakakvih nadimaka. Vrlo često se nije znalo o kome se govori ako nisi obitelj tražio po nadimku npr. Staljinovi, Hitlerovi, Amerikanci, Lugarovi, Šintarovi, Trumanovi, Reganovi.
nije to tako samo u lici. probaj došetati u jedno pitomo baranjsko selo u kojem se polovina obitelji preziva recimo benić, i tražiti izvjesnog, recimo, peru. a imaš ih 10. pa te onda pitaju: jel zekini, cuckovi, pijetlovi, kravarovi, kotlokrpini... ako ne znaš nadimak, bolje ti je da ni ne tražiš. :D
"Madness in method, that is genius."
Frank Herbert
User avatar
uglib
Ancient
Posts: 501
Joined: 11 Sep 2006, 12:18

Re: Likovi kod "domaćih" pisaca

Unread post by uglib »

Moji susjedi u Zagorju koji su doselili iz Like prezivaju se Paun.

Što se pak tiče nadimaka koje nose cijele obitelji; kao mala sam mislila da su to tim ljudima prava prezimena. Za Štruklece dan danas ne znam kako se zapravo prezivaju, rekli su mi par puta, ali svaki put ispari.

Na Susku pak, postoji 5 preživjelih starih otočkih prezimena, s tim da je najviše Picinića, pa Tarabokija i Martinetića, preostala dva su mi misterij. Na kućama, na istoj tablici s kućnim brojem ili pored, uredno piše obiteljski nadimak. Ima ih svakojakih, npr. Zingo. Prezime tu i tamo, ionako su sva više-manje ista, ali nadimak je obavezan.

Postoji i dio sela koji se zove Zloselo, a nitko pojma nema zašto ili se o tome ne govori.
plavuše i vjernice definitivno bolje prolaze u životu, njih drugi čupaju iz govana
(J. Blažić)
User avatar
uglib
Ancient
Posts: 501
Joined: 11 Sep 2006, 12:18

Re: Likovi kod "domaćih" pisaca

Unread post by uglib »

ratchet wrote: O opravdanosti smještanja radnje u našu zemlju bi trebalo otvoriti poseban topic. Jer kad pročitam o nekakvim znanstvenim istraživanjima i tajnim laboratorijima kod nas, u zemlji čijeg sam školstva i ja dio, i gdje mladi i obrazovani bježe ako mogu glavom bez obzira, dođe mi se smijati.
Ti nisi čuo da mašta može svašta?
Meni se pak čini da je naša smuljana zemlja sa svojim mutnih propisima i zakonima te "mitologijom" plodno tlo za svakojake opasne projekte. Za slučaj da postoji ili se otvori kakav tajni laboratorij, to sigurno neće biti na Dnevniku, niti će tražiti stručni kadar preko burze za zapošljavanje.
Čekaj samo da uđemo u NATO...

Kako god bilo, u fantastici se zbilja ne moraš držati realnosti, osim kad su zakoni fizike u pitanju, a i to je relativno.
plavuše i vjernice definitivno bolje prolaze u životu, njih drugi čupaju iz govana
(J. Blažić)
Dagi
Skriboman
Posts: 2320
Joined: 13 Mar 2004, 00:57
Location: Zagreb
Contact:

Re: Likovi kod "domaćih" pisaca

Unread post by Dagi »

Hajdemo natrag na osnovnu temu, odnosno hrvatski: on topic. Ovdje se, dakle, zapravo radi o nadijevanju imena.

U doba "Sirusa" bilo je uistinu uobičajeno davati anglosaska ili čak pseudolatinska imena. Za prva, anglosaska, razlog je očit: utjecaj anglosaskog SF-a. Druga su utjecaj, vjerujem, srednjeeuropskog SF-a do kojeg se tada moglo doći: držim, uglavnom Lem i Nesvadba, koji su imali tih sklonosti. No, vosimo računa da ako se pisala distopija, relativno popularna u to doba, puno manje riskantno (s aspekta društvene kritike) bilo je stvar smjestiti u kakvo anglosasko ili generičko srednjeuropsko okruženje. Isto vrijedi i za "post-atomce".

Eh, ima tu i iznimaka: Furtingerova Vila na otoku (pisana koncem pedesetih, trenutačno mi nije pri ruci radi provjere) je eksplicitno smještena u Hrvatsku, pa zatim Bjažić & Furtač u Osvajaču 2 imaju početak u domaćem okruženju, protagonist Svemirske nevjeste je "našijenac", dok je Tajanstveni stroj profesora Kružića/Ništa bez Božene smješten uglavnom u Senj. Likovi su, prirodno, domaći.

Rez dolazi devedesetih, SFerine zbirke o Zagrebu su izrijekom smještane ondje gdje im naslov kaže, a trend forsiranja domaćeg terena nastavio se deset i kusur godina kasnije istraploitationom. Držim da je generacija devedesetih puno eksplicitnije forsirala domaće okruženje i u odnosu na generaciju "Siriusa" i na generaciju 21, ali ne mislim da je to plod rata itd., već jednostavno reakcija na generična okruženja iz doba "Sirusa". Više bi mogli o tome reći sudionici SFerinih literarnih radionica s početka devedesetih. Tad se pojavljuju i prvi autori nevezani za SFeru koji smještaju priče u hrvatsko okružje, primjerice Berečić.

Najsvježiji naraštaj, onaj koji počinje objavljivati ranih dvijetisućitih i koji uvjetno zovem generacijom 21, razmjerno je heterogen, i to na način da nemaju prepoznatljivu jedinstvenu os oko koje se okupljaju, a i fizički su dipergirani: Istra, Kvarner, Zagreb, Dalmacija, Slavonija... Posljedično, i pristup je heterogen. Imenovat ću neke, čisto kao ilustraciju. Tereza Rukober u pravilu ima domaća imena, ali su okruženja počesto generička. Robi Selan nije odolio istraploitaionu, s čime osobno nemam problema. Ed Barol je počeo s pulpy pričama smještenim kojegdje. Danijel Bogdanović svaki put izvuče nešto iz šešira... Rekao bih da je pristup jednostavno slobodniji, možda... Individualniji.

Sve ovo mi daje ideju protrčati kroz ovih tridesetak "Parseka" koje sam uredio, pa vidjeti... :scratch: No, ne ću obećavati za sad ništa.

Vrlo ukratko, dakle, rezimirao sam ono što je dobrim dijelom već rečeno.

Fusnota: netko je spominjao "mlade koji pišu/bi pisali na engleskom"? Kakvo blaženo pisanje priča na engleskom? U Hrvatskoj ima autora za na prste jedne ruke - i to ako radiš u pilani! - koji su sposobni prevesti svoju priču na engleski, odnosno napisati je na engleskom. Druga je stvar što ljudi čitaju petparačke serijale na petparačkom engleskom, pa si umisle da znaju isti. Štoviše, onda im anglosaske rečenice bježe u hrvatski tekst. Mišljenja sam da su i prijevodi devedesetih jako zaslužni za takvu praksu. Prevodilo se par maraka po kartici, pa je bilo svega... U "Siriusu" se ipak radilo studioznije. Tko bi danas pri prevođenju priče pobunjenom računalu dao riječi upućene napasnom generalu: "Generale, idi u Šandrovac na vašar!"
Post Reply