Avatar

[Sandman]

Ja pogledo. Vizualno predobar.

Što se priče tiče, tipičan antivestern.

[Tomislav Sakic]

Ne bih se složio s ovim razmišljanjem da je Avatar simbol uspona fantasyja...niti uopće s time da Avatar ima ikakve veze s fantastikom.

Apsolutno sve navodne newageovske pojave iz filma nisu ništa posebno newageovsko-fantastične, nego nadahnute mnogim primjerima iz SF-a i hard SF-a čak. Dežurna znanstvenica u filmu, Sigourney Weaver, je čak izričito i eksplicitno zainteresirana te pojave ne u smislu nekakvih duhovnih spoznaja, nego kao hard-core biološkog fenomena. Majka Zemlja, Eywa, je Lemov Solaris (ili Planet Sida Meiera :P ). Eywina sposobnost pamćenja karakternih otisaka razumnih bića, sposobnost učitavanja nečije psihe u vlasitu memoriju kao i kasnijeg tiska tog zapisa u novo tijelo je poput aposlutno istovrsnih sposobnosti Pattern Jugglersa u Reynoldsovom Revelation Space univerzumu.

Da, ali u navedenome (npr. kod Solarisa) nigdje nemaš ideju potpunog povratka prirodi, iskonskom stanju civilizacije prije same civilizacije, kulturi primitivnog zajedništva i jedinstva s prirodnim silama, bez moderniteta, progresa, tehnike, emancipacije bilo koje kategorije (svijesti, roda, klase, duha) od Prirode, nema ideje kulture kao nečega što stoji naspram Prirode (što je esencijalno tekovina moderniteta i zapadne tehničke civilizacije). Eywa nije samo mogućnost posezanja u psihu, kao kod Solarisa - ona je i kolektivno pamćenje, primordijalno jedinstvo, sveopća biološka veza svih živih bića i umova, čime je to i ideološki motiv Jamesa Lovelocka (Geja) i antimodernistički književni motiv jako karakterističan za Tolkiena i fantasy uopće kao suštinski antimoderni žanr, ili. za npr. Star Wars (Sila). Lik S. Weaver jest takav karakter znanstvenika-biologa, ali je ostvarenje njezinih ideala kakve ih je proveo Jack Sully definitivno (post)njuejdžersko. On je odbacio ljudsko tijelo i um, doslovce (što mu omogućuje samo žanr SF-a), i izabrao kulturu koja je predmoderna, retrogradna spram modernog, europskog, zapadnjačkog, (post-)prosvjetiteljskog društva [u kojem je država sekularna, religija osobna, a postoje demokratski konsenzus, izbori, obrazovanje, socijalna prava, klasna jednakost, a suveren nije zadan nekim legitimitetom pape, Crkve ili više sile, nego se bira izborima, a civilizacija je esecijalno progresivna, te u srži liberalna, tehnološka, znanstvena...]. Kultura Na'vija se temelji na vezi s prirodom, sa silama, biofiliji, animalistici, plemenskoj zajednici, i ona načelno - kao u fantasyju - žei status quo i održanje stanja takvoga lijepog iskona, a ne progres i napredak kakvim ga razumiju liberalno i tehnološko zapadnjačko društvo. U tom smislu, motivi jesu konglomerat raznih SF ideja, ali je autorsko (Cameronovo) tumačenje i interpretacija apsolutno fantasy-newage-erska.

[Brumiko]

Da, ali u navedenome...nigdje nemaš ideju potpunog povratka prirodi, iskonskom stanju civilizacije prije same civilizacije, kulturi primitivnog zajedništva i jedinstva s prirodnim silama, bez moderniteta, progresa, tehnike, emancipacije bilo koje kategorije (svijesti, roda, klase, duha) od Prirode...Eywa nije samo mogućnost posezanja u psihu, kao kod Solarisa - ona je i kolektivno pamćenje, primordijalno jedinstvo, sveopća biološka veza svih živih bića i umova...Kultura Na'vija se temelji na vezi s prirodom, sa silama, biofiliji, animalistici, plemenskoj zajednici, i ona načelno...želi status quo i održanje stanja takvoga lijepog iskona, a ne progres i napredak kakvim ga razumiju liberalno i tehnološko zapadnjačko društvo. U tom smislu, motivi jesu konglomerat raznih SF ideja, ali je autorsko (Cameronovo) tumačenje i interpretacija apsolutno fantasy-newage-erska.

Hmmm....sve opservacije stoje, no, pazi - ideje povratka prirodi, itd, i sl. koje navodiš možda upravo ti gledaš sa stanovišta liberalnog i tehnološkog zapadanjačkog društva!

Naime, fenomeni prikazani filmom - veza s prirodom, animalistika, i tako dalje - nisu, za razliku od većine takvih fenomena ljudske civilizacije, pretežito u području vjere i mentaliteta, nego, tako mi mlijeka u prahu, u području hard-core biologije. Mnogi su umovi raspravljali o besmrtnosti i životu vječnom, ali Eywa, srce živoga planeta, čija biološka memorija pamti svoje nekdašnje stanovnike te je i sama besmrtna dokle god traje Pandorino matično sunce, je prilično stvarna, empirijska izvedba koncepta besmrtnosti i vječnog života. Stvarna i empirijska u smislu da u tako nešto nije potrebno vjerovati, već se to može dokazati znanstvenim eksperimentom. Možda je Church of Google realnosvjetski primjer toga na Zemlji. :zubo:

Eh, sad...mi ljudi, bojeći se smrti, oduvijek nastojimo živjeti bolje i dulje. I lagodnije. Želimo osobno prenijeti poruke koje smatramo važnima našoj djeci i unucima, znajući da nema Eywe koja bi to mogla učiniti umjesto nas. Takve želje sasvim sigurno stoje u pozadini jednog dijela želje za napretkom -civilizacije, tehnologije, itd. Neka druga civilizacija poput Navija ('bemti apostrofnu SF-ovsku lingvistiku :zubo:), koja ne bi patila od tih naših problema ili barem ne u tolikoj mjeri, bi možda bila daleko zadovoljnija svojim "iskonskim" stanjem i možda bi umijeće neuralnog spajanja s Planetom smatrala svojim high-techom, a ne međuzvjezdane brodove. Možda bi naviji upravo sebe smatrali jedinim "ispravnim, liberalnim i tehnološkim društvom".

Što se pak tiče Cameronove interpretacije cijele te tematike, vidjet ćemo što ima za reći u nastavcima Avatara, ako ih bude, a nešto mi govori da će ih biti. :kava:

Naime, film je prilično hard-SF-ičan, osim letećih otoka u Vrtlogu. Svatko tko to uviđa, uviđa i činjenicu da je planetna svijest super-duper stvar, vrijedna ekonomskoga istraživanja i zaštite, kao što rekoh, barem u jednakoj mjeri koliko i eksploatacija nedobavija, ako ne i daleko više. No, isto tako mora uvidjeti i činjenicu da je relativistički međuzvjezdani brod oružje masovnog uništenja per se i da netko kome je samo do nedobavija može jednostavno uperiti ispuh prema planetu i sterilizirati odabrana područja bez ikakvog dogfighta s domorocima. A za obranu od toga treba razviti tehnološku civilizaciju u današnjem, ovozemaljskom smislu.

Kao i za obranu od umiranja matičnog sunca koje će se jednom dogoditi.

[nelchee]

I, sada znam kako se na hrvatski prevodi banshee, što me mučilo još od Baldur's Gatea! Furija

banshee su iz irske mitologije, a furije iz grčke/rimske, tako da nisam sigurna da je to baš to.

[TB]

Kako su na hrvatski preveli ime minerala?

[Ire]

koliko se sjećam nisu ga preveli, a koliko vidim prema Wikipediji, taj termin nije preveden ni na španjolski, ni na njemački, a bogami ni na francuski

http://en.wikipedia.org/wiki/Unobtainium

[Brumiko]

Kako su na hrvatski preveli ime minerala?

Nikako. "Unobtanij". Šteta. Svakome tko imalo prati SF, posebice raznorazne hard-SF diskusijske grupe, jasno je da se radi o humorističnom nazivu za neki materijal čija svojstva možemo izračunati ili zamisliti, ali koja ga svrstavaju u nepostojeću kategoriju, ili barem nedostižnu današnjoj fizici. Naziv je toliko "jak" da naprosto vapi za pristojnim prevođenjem radi dočaravanja o čemu se tu, zapravo, radi.

Skrit od kojeg je napravljen Prsten je primjer nedobavija jer bi mu vučna čvrstoća trebala biti u rangu jake nuklearne sile. "Unobtanij" iz Avatara je supravodljiv na sobnoj temperaturi iz čega slijedi da također spada u nedobavij - za sada, jer bi tako nešto neka buduća otkrića mogla učiniti mogućim.

Osim nedobavija - unobtanija, postoji i handwavium - rukomahij ili, u slobodnijem prijevodu, abrakadabrij, koji je još jedan korak više u fantastici, a manje u znanstvenoj fantastici jer obično ne postoji čak niti teoretska šansa da tako nešto ikada bude proizvedeno.

Inače, naziv nedobavij se koristio čak i u ponekim znanstvenim papirima, označavajući stvarne materijale poput titana ili vanadija koje je na Zapadu bilo teško dobaviti u doba Hladnog rata stoga što su se najveće zalihe nalazile s one strane Željezne zavjese.

[Brumiko]

I, sada znam kako se na hrvatski prevodi banshee, što me mučilo još od Baldur's Gatea! Furija

banshee su iz irske mitologije, a furije iz grčke/rimske, tako da nisam sigurna da je to baš to.

Budući da se ne razmem baš preveć niti v jednu od tih dviju mitologija, pogotovo ne u irsku, a u grčko-rimsku tek za osnove opće kulture, više se orijentiram na D&D-evsko značenje nekih pojmova. Kaj buš, neuk sam po nekim pitanjima. :zubo: Po svojim efektima pak, Wail of The Banshee čarolija instant ubija sve u krugu od 10-ak metri gdje je uperena ako mete padnu spas od nekromagije. Krik avatarskih furija bi, tako mi mlijeka u prahu, imal sličan efekat kad bih ga čul u živo.

[SAMSUILUNOV OTAC]

Jako jaaaaako vizualno lijep film. Priča je miš-maš svega i svačega, ali film je nevjerojatno lijep. Samo zbog toga bih ga gledao još koji put.

[ratchet]

Sad kad si to tako rekao-čekati ću da se otvori kino u Šibeniku.

[SAMSUILUNOV OTAC]

Moja cura inače ne voli fantastične filmove, ali eto, išla ga je gledati sa mnom. I izašla je iz kina s osmijehom na licu.

[nelchee]

baš to, ja bih ga dala mami da gleda, a ni ona ne voli fantastične filmove.

[Aleksandar Ziljak]

Avatar je vizuelno užitak, ima solidnu akciju, osnovni plotting je pobran iz gomile referentnih mjesta, ali, ali, ali ...

Prvo, film je Cameronova reakcija, a to se vidi čak i u korištenju termina (terror against terror, shock and awe - sve se to čuje u filmu), na tzv. rat protiv terorizma, odnosno okupaciju Iraka i Afganistana. U širem kontekstu, to može biti reakcija na sudar plemenskih kultura (Indijanci, svi po redu, Bušmani, Pigmeji, etc.)s kapitalističkom eksploatacijom u zadnjih par stotina godina. E sad, srce mu je na pravom mjestu (znači negdje u grudnom košu :zubo: ), ali meni sve to, možda zbog spektakularnosti svog tog razaranja, a možda i zbog toga što se od svih onih palmi na Beverly Hillsu ne vidi šuma, djeluje malo premalo uvjerljivo, premalo potresno, a malo previše pozerski i sterilno. Ima i bilo je u zadnjih par desetljeća režisera u Evropi (od Veljka Bulajića u svojim najboljim danima (Kozara, fragmenti Neretve), Andrzeja Vajde (Kanal) preko Sergia Leonea (Sakrij se!), Gilla Pontecorva (Bitka za Alžir, Queimada), etc.), koji su se u svojim žanrovima bavili vrlo sličnim stvarima i kojima je sve to nekako bliže i koji bi to sve učinili malo jačim. Ovako završava "tuđe nećemo - svoje ne damo!" govorom (na koji ja samo što se nisam zader'o Smrt fašizmu - Sloboda narodu!)i onda napadom koji je doslovno "juriš drugovi!" taktika. Od bivšeg bih marinca očekivao da smisli nešto bolje. OK, s druge strane, bili su malo pritisnuti vremenom, dopustili su neprijatelju da im diktira tempo borbe...

Dakle, ja film promatram kao političku alegoriju. OK, donekle zadovoljava Suvinove zahtjeve (esej u UBIQ-u 5), dakle jasno povezuje rat sa suvremenim kapitalizmom, kao neizbježnu posljedicu kapitalističke eksploatacije. Donekle to može biti zazivanje povratka prirodi, međutim, činjenica je da je takvim kulturama (a to jeste kultura - opreka kulture naspram prirode je trabunjanje zapadnih mislilaca, pa onda i antropologa: već su najraniji hominidi imali nekakvu kulturu, pa čak i tehnologiju, to je imanentno hominidima, a i drugim čovjekolikim majmunima - čimpanza) prirodno okruženje u kojem žive dom i da praksa pokazuje kako im unos suvremenih tekovina u pravilu donosi istrebljenje, kulturno, pa i fizičko, a ne napredak. Čak i tamo gdje se to pokušavalo s najboljim namjerama, loše je završavalo. Neću sad iz toga izvlačiti neke druge zaključke...

Cameron je propustio kontrastirati Zemlju s Pandorom, čime se jako puno izgubilo. Da se pozabavio time, da je demonstrirao kako bi to trebala izgledati civilizacija čiji predstavnici onda ordiniraju po svemiru, to bi bilo puno bolje.

Da je mjesto tupavog naziva unobtanium upotrijebio, recimo, kavorit, e onda bismo ga mogli nazvati pravim poznavaocem. Da je cijelu tu ekonomsku motivaciju još razradio, ne bi škodilo.


Sad idemo na prirodu Pandore. Malo me muče evolucijski tokovi. Neki kralješnjaci (pretpostavljam da jesu, ili su barem analogni) imaju 6 udova, neki samo 4. To implicira dva koljena, dvije vrlo odvojene razvojne linije. Možda nije nemoguće, ali je malo vjerojatno. Kralješnjaci (preciznije, svitkovci) su na Zemlji jedno koljeno, a broj udova se u koljenu obično definira jednom u evolucijskom razvoju, kao i svaka druga takva fundamentalna stvar u tjelesnoj građi. U redu, može biti kržljanja (kitovi, npr., gube stražnje noge), ali to u ovoj fauni implicira malo čudne srodnosti, primjerice da su Na'vi srodni sa zmajevima (ma da, zovite ih kako hoćete, ali znamo da je to zapravo Dragonriders of Perm :kava: ). A onaj USB kabel na glavi, gdje je svaki komad hardvera kompatibilan (nakon malo natezanja, valjda instalacija drivera) sa svakim drugim je stvarno cakan - bio-kiberpank! Pitam onda, zašto jedni imaju dva kabla, a jedni (Na'vi) samo jedan? Gdje im je nestao drugi? Zakržljao? A kako te priključke koriste ostale životinje? Ovakva vrlo složena struktura se nije valjda razvila kroz milijune godina samo da bi se Na'vi mogli uštekavati po želji. Naravno, ako imamo planet-svijest, odnosno planet-živo biće, pa su svi samo njegovi fragmenti, možda smišljeno genetski dizajnirani, onda OK, ali imamo li tu onda evoluciju ili nekakav kreacionizam, samo je Šef prikazan drukčije? :vrag:

Da, one sklopive spiralne lepeze, koje frajer vidi kad prvi put uđe u šumu, inače bolje funkcioniraju u moru (mnogočetinaši).

Da, nastavak mislim da je neizbježan. Jer, koliko je kužim militarističku vlast spregnutu s krupnim kapitalom, sljedeća ljudska ekspedicija na Pandoru je automatizirani brod naoružan nuklearkama ili, u najboljem slučaju, VX-om. :vrag: Tu je oslobađanje poraženih vrlo opasna odluka. Ili ih držati kao taoce, uz moguću integraciju, ili pobiti every motherfucking last one of them, pa dok na Zemlji skuže... Jedino što se može je zapravo protuudar - slanjem nekog sjemena iz kojeg bi se na Zemlji razvila nova Eiwa, uklopivši u sebe svakog koga zatekne. :P

Male gluposti kad se vojskom bavi čovjek koji nije u njoj bio niti se raspit'o: cura koja usred borbe prešutno odbije zapovijed i napusti borbeni položaj (a da nije razjašnjeno kako se iz toga izvukla - mogla je, recimo prijavivši tehnički kvar) onda ima slobodan pristup do sigurnosno rizičnih zatvorenika. :x

Dosta se toga vrti i oko invaliditeta glavnog lika. Mislim da će vrlo skoro rješavanje takvih povreda biti relativno često, a vojsci bi inače bilo u interesu da takve povrede sanira vojnicima: a) da ih vrati natrag u stroj, b) da si skrati troškove doživotnih invaliditeta, c) poradi morala - znaš da će te netko skrpati ako ozbiljno najebeš. Odnos s bratom nije razjašnjen, a ni njegova nasilna smrt - tu je bio potencijal za zavjerenički podzaplet. Problem je i naracija koja prepričava mnogo toga što bi inače bilo zanimljivo ispričati.

Glumci su dosta nezainteresirani. U ulozi onog pukovnika sam si cijelo vrijeme zamišljao Clinta Eastwooda, ili barem Brucea Willisa kad se ne trudi biti simpatičan. Ili možda baš tada.

Eto, puno šareniša, dade se to gledati i, nažalost, vjerojatno nema puno boljega na izbor.

Ukratko, da, pogledati!

[Zeljko]

film ima uzasno losu pricu