Mileniceva antologija

Kutak za opsesivno-kompulzivne

Moderators: Tomislav Sakic, davors

milenic
Ewok
Posts: 3
Joined: 10 Jul 2005, 21:38
Location: Rijeka
Contact:

Unread post by milenic » 20 Aug 2005, 17:50

Autori antologije ce dobiti primjerke u rujnu kad se vratim iz Toronta i dostavm tajnici DHK u rijeci popis. Ovdje cu, nadam se, dati primjerak Branku Pihacu.

Tomislav Sakic
The Q
Posts: 1042
Joined: 24 Nov 2004, 11:36
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Tomislav Sakic » 03 Nov 2005, 16:26

Ima recenzija Mileni?eve antologije od Predraga Jirsaka u novom Vijencu. Dosta nebulozna, rekao bih. Hvali se izbor autora, u kojem - gle slu?aja - i sam Jirsak. ?ovjeku je SF umro onda kad je on objavio svoj roman kao student prije 30 i vi[?]e godina. SF je naravno u krizi ne samo kod nas, nego u cijelom svijetu, [?]to je op?e poznato. I sli?ne teze. Reklo bi se da nije pro?itao ni[?]ta u zadnjih par desetlje?a. Itd. :x

Tomislav Sakic
The Q
Posts: 1042
Joined: 24 Nov 2004, 11:36
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Tomislav Sakic » 03 Feb 2006, 12:31

Kritika na http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac303 ... s/kritika2

Predrag Jirsak:
Sjaj ostarjele dame

Broj 303, 27. listopada 2005.


Za fascinantnu ?injenicu da se knjiĹževne vrste (Ĺžanrovi) tro[?]e, postupno zadovoljavaju?i i iscrpljuju?i zanimanje svoje publike, pa susljedno tome stare, malaksavaju i odumiru, nije te[?]ko saznati na prvoj godini studija u kolegijima podloĹženima teorijom knjiĹževnosti. Primjeri za to brojni su (ep, pikarska pri?a, klasicisti?ka tragedija, epistolarni roman, stihovana drama...). Ono [?]to se tamo (na prvoj studijskoj godini) rje?e doznaje jest podjednako fascinantna ?injenica kojim se to knjiĹževnim vrstama doga?a danas, tako reku? pred na[?]im o?ima. Teoretici, naime, ne vole prljati ruke ni nazo?nom empirijom, odnosno kopanjem po predru?nome materijalu, ni riskantnom pranostikom, pa o tome [?]ute, pri oprimjerenju pojava radije ostaju?i na sigurnu tlu ?injeni?nosti knjiĹževne povijesti. Prikaziva? knjiga sve prvospomenuto, me?utim, sebi (komotno) moĹže dopustiti u svezi s nekim konkretnim primjerom i to zato [?]to nema i ne moĹže imati ambicija za obvezatnijom prosudbom i dalekoseĹžnijom sintezom.

Getoizacija Ĺžanra
O ?emu je rije?? O malaksavanju i getoizaciji Şanra znanstvene fantastike (procvale na prijelomu dvadesetih i tridesetih godina 20. st.), do koje je pojave, i u globalnim razmjerima i na doma?em tlu, do[?]lo po?etkom osamdesetih istoga stolje?a. Naoko pau[?]alnu tvrdnju moŞemo potkrijepiti mnogim iskustvom, od bibliotekara javnih knjiŞnica (opadanje posudbe i me?u mla?om publikom), sve do briga nakladnika oko broja proizvedenih i objavljenih naslova i njihove tiraŞe. ?injenice, naŞalost, govore: SF (ZF) na silaznoj je putanji. Na ovome se mjestu ne moŞemo upu[?]tati u potanju argumentaciju uzroka te pojave. Za sve spomenut ?emo tek dva: agresivni nastup fantastike (ang./am. terminom fantasy story), i Şilavu ustrajnost krimi?a osvjeŞena politikom, scijentizmom i pustolovnim elementom. Spomenimo u svezi s prvim trijumfalni pohod generacije hrvatskih borhesovaca, a u svezi s potonjim nepreglednu mnoŞinu doma?ih prijevoda (mahom s engleskog) djelâ iz Şanra detekcije, koja nerijetko posjeduju pristojnu koli?inu literarnog naboja i knjiŞevnoga ukusa. Zbog spomenuta opadanja Şanra SF?a, niŞepotpisana prikaziva?a, a nadati se i zainteresirano op?instvo, obradovala je pojava antologije hrvatskih znanstveno?fantasti?nih pri?a. Antologi?ar, rije?ki knjiŞevnik Žarko Mileni?, uvrstio je u svoju knjigu 25 hrvatskih SF (ZF) pri?a, isti?u?i u uvodu s naslovom Na[?] svijet, na[?]e more, da se pri izboru drŞao kriterija zanimljivosti pri?a, a ne aktualne reprezentativnosti (reputacije) autorskih imena unutar Şanra, premda mu potonje nije smetalo u poslu. U kratku, ali sadrŞajnu, povijesnom ekskursu Mileni? opisuje Şanrovska zbivanja u nas, navode?i da vremenski primat pripada doma?oj [?]ampionki ?itanosti i popularnosti, Mariji Juri? Zagorki, i njezinu romanu Crveni ocean, iz 1918, spominju?i i zasluŞne predratne (Drugi svjetski!) kr?itelje putova: M. Šufflaya, M. HanŞekovi?a, S. Radovanovi?a i Z. Furtingera. Pri tome s pravom isti?e kako se Şanr u po?ecima u nas smatrao manje vrijednim, o ?emu svjedo?e i ?este uporabe pseudonima, kad su se posla la?ali afirmiraniji pisci tzv. glavne struje. A njih je bilo, od V. Desnice, A. Šoljana, B. Belana i V. Kuzmanovi?a do N. Fabrija, H. Hitreca, D. Kekanovi?a i M. Valenta (nije li s nepravom pre[?]u?en V. Barbieri?). Uvodni?ar nas, nadalje, informira o afirmaciji doma?ih (danas ve? klasika) SF?a (ZF?a): D. Mikuli?i?a, P. Raosa, B. Piha?a, Ž. Prodanovi?a i drugih. Ne zaobilazi spomenuti ni dosad u nas nenatkriljena teoretika Şanra, hrvatsko?kanadskoga knjiŞevnog znanstvenika Darka Suvina i njegov nezaobilazni povijesni pregled i antologiju svjetskog SF?a Od Lukijana do lunjika (Epoha, Zagreb, 1965), vrijednu reedicije (oprez!: nakon energi?ne jezi?no?stilske redakture).

Vrijedno pozornosti
Sliku sada[?]njega stanja antologi?ar upotpunjuje pregledom Şanrovske periodike (?Sirius?, ?Futura? i dr.), isticanjem uloge klubova znanfanovaca (?SFera?, ?Gaia? i dr.), te duŞnu pozornost poklanja i neposrednim svojim prethodnicima, SFerinim antologi?arima T. Jambri[?]ak i D. Macanu (Dnevnici entropije, 1996; Zagreb 2014, 1998), te D. Horaku (Kvantni portali imaginacije, 1997). Dok spomenuti prethodnici prostor nude mahom onim afirmiranijim, kao i nastupaju?im autorima iz SFerina okruŞja, Žarko Mileni? poduhvatio se ambicioznije zada?e, pregleda njemu zanimljivih tekstova hrvatskih pisaca SF?a svih nara[?]taja 20. stolje?a, od A. Cesarca (r. 1893), B. Belana i Z. Furtingera (obojica r. 1912), preko onoga V. Kuzmanovi?a (r. 1930), S. Škrinjari? (r. 1931) i N. Fabrija (r. 1937), zaklju?no s autorima ro?enima od po?etka ?etrdesetih do sredine pedesetih, afirmiranima u Şanru od kraja pedesetih do nastupa, uvjetno re?eno, sfera[?]a. Žele?i ?itateljstvu otvoriti i povijesnu sliku i uvid u estetske domete hrvatskih stvaralaca unutar SF?Şanra, Mileni? je, nakon akribi?na istraŞivanja, odabrao 25 pri?a kra?eg opsega dvadeset i petoro autora (osim ve? spomenutih susre?emo tu i imena: Anti?evi?, Benini, Bere?i?, Domi?, Grbi?, Horvat, HrŞi??Grubeli?, Macan, MaŞurani?, Miculini??Pre[?]njak, Petrovski, Valjak, Zirdum...). Prikaziva? se slaŞe s Mileni?evom podjelom hrvatskih autora, djelatnih danas na tlu Şanra, u dvije skupine: prvi su kreativni znanfanovci, a drugi pisci glavne struje, povremeni esefovci. Kako na ovome mjestu nije mogu?e prosu?ivati estetske kriterije antologi?arove, a ni estetske domete ponu?enih fikcionalnih svjetova hrvatskih esefovaca, prikaziva? ove zanimljive knjige smatra dovoljnim pozdraviti ovaj poku[?]aj popunjavanja dobro uo?ene praznine, te prigodu koja je naporom antologi?ara pruŞena ?itatelju da upozna posve pristojan broj dosad nedostupnih tekstova. Kako je posrijedi antologija vrijedna pozornosti, njihovom ?e se valorizacijom (nadajmo se nepristrasnom, tj. objektivnom), pozabaviti drugi i na drugome mjestu. Odaju?i priznanje Ž. Mileni?u na obavljenu poslu, prikaziva? njegove antologije (ina?e uvjereni tradicionalist!) mora uzdahnuti prisje?aju?i se vremenâ kad su se u impresumima sli?nih knjigâ neizostavno sretala imena lektora, korektora, slagara i sli?nih samozatajnih (i uvijek tako potrebnih!) knji[?]kih pregalaca, koji su zajam?ivali profesionalnu razinu posla. Barem knjigâ u izdanju uglednih institucija poput izdava?a ove o kojoj je rije? (DHK?a!). Unato? netom spomenutom, zaklju?iti nam je kako je ostarjela SF?dama na jelovniku svoje kuhinje u na[?]im stranama jo[?] kadra ponuditi i pokoju dobrodo[?]lu deliciju.

Dagi
Skriboman
Posts: 2320
Joined: 13 Mar 2004, 00:57
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Dagi » 03 Feb 2006, 15:41

?ovjek o?ito nema pojma te je vrlo vjerojatno izgubio dodir sa SF-om - barem hrvatskim! - prije desetak godina. A da se ba[?] razumije u povijest Ĺžanra, ne razumije se. Slijede primjeri.
O ?emu je rije?? O malaksavanju i getoizaciji Ĺžanra znanstvene fantastike (procvale na prijelomu dvadesetih i tridesetih godina 20. st.), do koje je pojave, i u globalnim razmjerima i na doma?em tlu, do[?]lo po?etkom osamdesetih istoga stolje?a.
Getoizacija je osobito vezana uz ameri?ki SF kasnih dvadesetih i ranih tridesetih, dakle u doba citiranog "procvata". Izlazak iz geta te?e krajem ?etrdesetih, a danas je SF pristuniji nego ikada, osobito me?u Anglosasima. Ondje je to komercijalni proizvod kao i svaki drugi, i dobro ide! A postoje naznake da se SF i u Hrvatskoj shva?a sve ozbiljnije.
Naoko pau[?]alnu tvrdnju moĹžemo potkrijepiti mnogim iskustvom, od bibliotekara javnih knjiĹžnica (opadanje posudbe i me?u mla?om publikom), sve do briga nakladnika oko broja proizvedenih i objavljenih naslova i njihove tiraĹže. ?injenice, naĹžalost, govore: SF (ZF) na silaznoj je putanji. Na ovome se mjestu ne moĹžemo upu[?]tati u potanju argumentaciju uzroka te pojave.
Podatke nije dao. A u argumentaciju se, naĹžalost, upustio:
Za sve spomenut ?emo tek dva: agresivni nastup fantastike (ang./am. terminom fantasy story), i Şilavu ustrajnost krimi?a osvjeŞena politikom, scijentizmom i pustolovnim elementom. Spomenimo u svezi s prvim trijumfalni pohod generacije hrvatskih borhesovaca, a u svezi s potonjim nepreglednu mnoŞinu doma?ih prijevoda (mahom s engleskog) djelâ iz Şanra detekcije, koja nerijetko posjeduju pristojnu koli?inu literarnog naboja i knjiŞevnoga ukusa.
Joj, joj... ?ovjek evidento ne ide u malo bolje knjiŞare, jer bi tada nuŞno primijetio "nepreglednu mnoŞinu doma?ih prijevoda (mahom s engleskog) djelâ iz Şanra" znanstvene fantastike. Preska?em ostatak, jer nam je dobro poznato [?]to je Mileni? sve uvrstio. No, Zucker kommt zu letzt:
Unato? netom spomenutom, zaklju?iti nam je kako je ostarjela SF?dama na jelovniku svoje kuhinje u na[?]im stranama jo[?] kadra ponuditi i pokoju dobrodo[?]lu deliciju.
Ĺ to re?i? ?ini se doista kako je subjektivni protok vremena utjecao na prikaziva?a koji je izgubio dodir sa spekulativnom fikcijom, pa mu se SF ?ini na umoru. Prikaziva? u svojem ex cathedra stavu evidentno nije upoznat sa zbivanjima posljednjih deset godina (kao [?]to ih je malne ignorirao i Mileni?), pa mu ipak treba oprostiti na napisanom.

Tomislave, ho?e[?] li napisati odgovor u "Vijencu"?

User avatar
Ire
Phd In Horribleness
Posts: 6638
Joined: 04 Aug 2003, 18:51
Location: Zagreb

Unread post by Ire » 03 Feb 2006, 21:31

mislim da bi na ovakvo što uistinu trebalo reagirati kakvim pismom jer ?ovjek lupa i ostaje živ :x
Instant Geek. Just Add Coffee.

User avatar
davors
Ancient
Posts: 795
Joined: 19 Aug 2003, 01:51
Location: Pazin
Contact:

Unread post by davors » 04 Feb 2006, 10:02

Dagi wrote:Tomislave, ho?eš li napisati odgovor u "Vijencu"?
Ja ?u, dogovorio sam s Lokotarom tekst o doma?em SF-u za njegovu rubriku "Marginekologija"

Davor
*Istria is a state of mind*

User avatar
Izitpajn
Shai-Hulud
Posts: 3856
Joined: 10 Nov 2003, 17:42
Location: Sesvete Republjik
Contact:

Unread post by Izitpajn » 04 Feb 2006, 17:40

"Marginekologija"? :shock: ?ekaj, ti ono promoviraš doma?i SF ili...?

Aleksandar Ziljak
Ancient
Posts: 959
Joined: 09 Apr 2004, 18:42

Unread post by Aleksandar Ziljak » 06 Feb 2006, 20:23

Ĺ ta ?e[?], Jirsak nije ?ak ni lojalan projektu u koji je i sam uvr[?]ten. Ina?e, da malo razmisli, pazio bi [?]ta pi[?]e.
A. Ziljak

Tomislav Sakic
The Q
Posts: 1042
Joined: 24 Nov 2004, 11:36
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Tomislav Sakic » 17 Mar 2006, 15:41

Mileni?eva antologija se pojavila u izlozima, 130 kuna (me?u SF knjigama u izlogu AGM-a u Teslinoj u Zagrebu).

Anna
Ewok
Posts: 4
Joined: 27 Sep 2006, 22:11
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Anna » 27 Sep 2006, 22:46

Aleksandar ?iljak wrote:
(...)
Daklem:

Anti?evi?, Neven: Duboko u bunaru sje?anja
Belan, Branko: Tyrannosaurus
Furtinger, Zvonimir: Proces
Popovi?, Vesna: Sindrom vite?tva
Pr?i?, Hrvoje: Boja modrine
Mikuli?i?, Damir: O
Vrani?, Tatjana: Partenogeneza
Mateljan, Biljana: ?aferona Strahostvor i Svemirski Lav
?oki?, Darije: Divlje Sunce
Prodanovi?, ?ivko: Tamara jednog sna
Nikoli?, Ognjen: Sti?e pomo?
Petrovski, Slobodan: Most
Valjak, Zdravko: PothodnikJovanovi?, Neven: Pjeva?i

(...)

Zdravko Valjak!! Mislim ne spominjem ga bezveze....
To mi je tata!! I ovo tu kad vidim da su ljudi i actually culi i procitali njegovu pricu(jos vise knjigu) me jako veseli!!
Bas mi je drago da mogu i vidjet da se i nekome svidja...to cu odmah tati rec...sumnjam da je cuo za ovaj forum....on doma ne ide na internet! hehe
Kol'ko ja znam svake je godine na Sferakonu...i ja sam bila...to jos davno kada je primao nagradu...:)
Inace na tatu sam sto se tice Sf-a...i ja ga jako volim! Doduse ja jos nisam napisala knjigu!hehe
ali trudim se...jos se ja skolujem pa upijam nova znanja...i tako da ne filozofiram..POZDRAVLJAM SVE!!!
bye...:)
30 seconds to mars<3
psycho<3
alfred hitchcock<3
!!!
:)

Tomislav Sakic
The Q
Posts: 1042
Joined: 24 Nov 2004, 11:36
Location: Zagreb
Contact:

Unread post by Tomislav Sakic » 29 Nov 2007, 22:44

Milenićeva antologija ide van u drugom izdanju. Sreo sam jednog poznatog pisca koji je jednom rubno pisao SF (kao i neki u prvom mu izdanju, npr. Fabrio) i reče mi da ga je Milenić pitao za dozvolu, što znači da širi popis autora, ali, izgleda, opet po sistemu prepoznatljivosti izvan žanrovskih granica.

Post Reply