Solarov "Književni leksikon"

Kutak za opsesivno-kompulzivne

Moderators: Tomislav Sakic, davors

Hrvoje Prcic
Puppeteer
Posts: 136
Joined: 03 May 2005, 18:06
Location: Zagreb

Solarov "Književni leksikon"

Unread post by Hrvoje Prcic » 06 Mar 2008, 11:12

Kupio sam novi "Književni leksikon" Milivoja Solara u izdanju Matice Hrvatske. Nije baš ispunio moja očekivanja, no neću o tome nego o odrednici "Znanstvena fantastika". Evo je pa sami procijenite:

ZNANSTVENA FANTASTIKA
Skupina književnih i filmskih žanrova koju ujedinjuje nastojanje da se načelno fantastična obrada objasni sadašnjim ili budućim znanstvenim spoznajama i tehnološkim dostignućima. Rabi se i naziv "znanstveno-fantastična književnost«, kao i engleski termin
science fiction, koji je postao međunarodnim terminom. Premda se podrijetlo znanstvene fantastike može povezati s antičkim i renesansnim utopijama, pa i kasnijim pustolovnim romanima, obično se utemeljiteljima takvih žanrova drže J. Verne i H. G. Wells, koji su otvorili i dvije najčešće teme znanstveno-fantastičnoga žanra koje se oslanjaju na tradiciju pustolovnih romana: putovanje u prostoru (Verne Put na Mjesec) i putovanje u vremenu (Wells Vremenski stroj). Znanstvena je fantastika u 20. st. stekla veliku popularnost i postupno se razgranala u nekoliko relativno prepoznatljivih, načelno trivijalnih žanrova, od kojih su uz svemirska putovanja (engl. space opera) najpoznatije utopije, osobito negativne, susreti s vanzemaljskim civilizacijama, razvitak i sudbina robota, te tzv. alternativne historije u kojima se opisuju zamišljena stanja i događaji koji bi nastupili da je u presudnim trenucima povijest krenula u drugom smjeru, primjerice, da je pobijedio nacizam. S vremenom je znanstvena fantastika stekla krug privrženih čitatelja, koji su je shvatili kao zaseban vid književnosti, s vlastitim klasicima - Isaac Asimov (1920-1992), Arthur Clarke (1917) - vlastitim institucijama, nagradama i časopisima. Nove znanstvene spoznaje, koje često otvaraju neslućene mogućnosti zamišljanja, međutim, u većini znanstveno-fantastičnih djela ipak su, čini se, samo svojevrsna pozadina na kojoj se najčešće razvijaju i obrađuju prastari motivi bajki i mitova, ili se nastoji shvatiti položaj čovjeka u budućoj civilizaciji zamišljenoj u smislu stalnoga tehnološkog napretka. Mora se pri tome napomenuti da i u okvirima tih žanrova, s manjim ili većim odstupatnjima od tipičnih konvencija, nastaju i vrlo vrijedna književna ostvarenja, kao što je antiutopija 1984. G. Orwella, Vrli novi svijet A. Huxleya, Solaris Stanislawa Lema (1921-2006).
Jedini način da se otkriju granice mogućega jest zakoračiti preko njih u nemoguće!

User avatar
Ire
Phd In Horribleness
Posts: 6638
Joined: 04 Aug 2003, 18:51
Location: Zagreb

Re: Solarov "Književni leksikon"

Unread post by Ire » 06 Mar 2008, 11:47

pa da, vidi se da je Solar tamo negdje Wellsove generacije :zubo:
Instant Geek. Just Add Coffee.

User avatar
Milena
The Q
Posts: 1316
Joined: 05 May 2007, 13:48
Location: tu i tamo
Contact:

Re: Solarov "Književni leksikon"

Unread post by Milena » 06 Mar 2008, 13:39

Za Solara je i to već napredak... Ne znam jel' i u novijim izdanjima tako, ali još do prije desetak godina je u njegovoj Teoriji književnosti znanstvena fantastika bila glatko definirana kao isključivo trivijalna (nalazila se u poglavlju "Trivijalna književnost").

S druge strane, potpuno ignoriranje bilo čega od novog vala naovamo u velikoj mjeri objašnjava takve stavove... :P
I blame Hemingway. Of course, I blame Hemingway for a lot of things. Still working out how to pin global warming on him. (Snarkhunter)

mica milovanovic
Puppeteer
Posts: 183
Joined: 31 Mar 2005, 21:05

Re: Solarov "Književni leksikon"

Unread post by mica milovanovic » 06 Mar 2008, 13:58

Katastrofa...

Naši teoretičari su malo švrljali po Google-u, ali im to nije puno pomoglo da budu suvisliji:


NAUČNA FANTASTIKA, pojam doslovno preveden sa engleskog (science fiction, SF) označava hibridan žanr koji kroz spoj nauke i fikcije razrađuje uzbudljivu fabulu. Zbivanja u n. f. zasnovana su na trenutno postojećim naučnim teorijama ili izmišljenim naučnim otkrićima i uglavnom su smeštena u budućnost. Pojam n. f, umesto dotadašnjeg naučna romansa, ustanovio je H. Džernsbek, urednik prvog časopisa posvećenog ovom tipu literature Amazing stories (1926). Posle II svetskog rata, zahvaljujući F. Akermanu i R. A. Hajnlajnu, termin n. f. postaje opšteprihvaćen i primenjuje se ne samo na književna ostvarenja, mahom prozna narativna dela, već i na druge medije, kao što su vizuelne umetnosti, film, pozorište, televizija, strip, kompjuterske igrice itd. Žanrovske odlike n. f. su različite i tiču se njene tematske strane. U n.f vreme dogadanja je budućnost ili neko drugo ne-sadašnje vreme. Mesto zbivanja je često svemir (gotovo uvek sa vanzemaljacima), neka druga planeta, nepoznata civilizacija i sl. Obavezni dekor čine raznorazni pronalasci: vremeplovi, roboti, nanotehnologija, virtuelna realnost. Uz to po pravilu ide i neuobičajen društveni i državni sistem, sasvim različit od dosadašnjih, mada sa čestim oznakama tiranije i represije. Ovakva, pretežno tematska definicija n. f. krije jednu zamku — ako bismo se slepo oslanjali na predloženo odredenje, onda bi i Hiljadu i jednu noć, potom delo satiričara Lukijana Istinita istorija, u kome se opisuje putovanje na Mesec, ili Šekspirova Bura spadali u žanr n. f. Zbog toga se u teoriji i istoriji n. f. primenjuje isključivo na dela nastala u XX veku i na poneka ostvarenja iz XIX veka (npr. Ž. Verna ili H. DŽ. Velsa), koja se pre uzimaju za preteče nego pripadnike ovog žanra. Kako je n. f. postajala deo populame kulture, ovaj pojam počinje da se koristi i u užem, pejorativnom značenju, pa obuhvata i niskobudžetne filmove B kategorije i nižerazrednu, trivijalnu književnost. Otuda su u upotrebi i dve skraćenice, SF za ozbiljna i umetnički vredna dela, i sci-fi za nižerazredna, petparačka dela koja pripadaju ovom žanru. Po nekim proučavaocima n. f. je zapravo podžanr koji sa fantastikom, epskom fantastikom, utopijom, antiutopijom, magičnim realizmom, pa i delima pisaca kao što su H. L. Borhes i Dž. Bart, spada u obuhvatniju kategoriju tzv. spekulativne fikcije. S druge strane, sama n. f., s obzirom na teme koje obrađuje, deli se na sledeće podžanrove: tvrda n. f., meka n. f., društvena n. f., sajberpank, putovanje kroz vreme, alternativna istorija, militantna n. f. i (post)apokaliptična n. f. Tvrda n. f. strogo se pridržava postulata iz kvantnih nauka (fizike, astrofizike i hemije), a njeni najznačajniji autori su A. Klark, G. Benford, Č. Šefild, V. Vindž, H. Klement i Dž. Holdman. Njoj suprotna meka n. f., polazi od humanističkih disciplina kao što su psihologija, socioiogija, antropologija, ekonomija, politikologija, a u središte njene pažnje stavljeni su likovi i njihova osećanja. Najvažniji predstavnici meke n.f. su R. Hajnlajn, F. Dik i R. Bredburi. Naziv sajberpank (cyber-punk), nastao spajanjem kibernetike i panka, prvi je upotrebio B. Betke, imenujući tako svoju priču (1980). Sajberpank je po mnogo čemu blizak antiutopiji — i on radnju smešta u blisku budućnost, koju osim napretka u informatici (internetu, sajberspejsu), odlikuje i veštačka inteligencija, te postdemokratsko uredenje u kome multinacionalne korporacije odlučuju umesto vlada. Glavni pisci su V. Gibson, B. Sterling, P. Kadigan i R. Raker. Priče o putovanju kroz vreme imaju svoje prethodnike u delima XVIII i XIX veka, a naročito su postale populame posle romana H. Dž. Velsa, Vremeplov (1895). One se često poigravaju logičkim problemima i paradoksima koji nastaju kada se pomešaju vremena i generacije. U alternativnim istorijama nagađa se kako bi sadašnjost izgledala da je tok istorije bio drugačiji (npr. pobeda Hitlera). U militantnoj n.f prikazuju se međuplanetami i medugalaktički sukobi, sa posebnim naglaskom na deskripciju vojske, ratne tehnologije i istorije, a glavni pisci su D. Drejk, D. Veber, Dž. Pamel i S. M. Stirling.
Preteče n. f. mogu se tražiti u pradavnim mitovima, u Bekonovoj Novoj Atlantidi, fantazijama S. de Beržeraka, razvoju romana kao knji-ževne vrste u XVIII veku, i pre svega u Sviftovim Guliverovim putovanjima (1726), Frankeštajnu (1818) Meri Šeli i Drakuli (1897) B. Stokera. Kao najvažnije preteče n. f. obično se navode, s jedne strane, dela XIX veka (Poove pripovetke, romani Ž. Verna i H. Dž. Velsa), a s druge tehnički pronalasci struje i telegrafa.
U srpskoj književnosti kao preteče n. f. Često se navode Lazar Komarčić i Dragutin Ilić, dok je najpoznatiji savremeni pisac u ovom žanru Zoran Živkovic.
Pošto je razvoj filma (specijalni i vizuelni efekti) i kompjutera omogućio „realističku" vizualizaciju i realizaciju imaginamih svetova predstavljenih u književnosti n.f, ona postaje jedan od glavnih žanrova u medijima kao što su film, televizija i kompjuterske igrice. Recimo, filmovi koji su imali najviše finansijskog uspeha gotovo uvek pripadaju n. f ili njoj srodnim žanrovima kao što su horor i fantastika. Među prvim filmovima n.f bili su Putovanje na Mesec (1902) Ž. Melijesa i Metropolis (1927) F. Langa, a među najpoznatija televizijska i filmska ostvarenja n.f. ubrajaju se serija Zvezdane staze (1966-1969), serijal Ratovi zvezda (1977-2005), Kjubrikovi filmovi Odiseja u svemiru (1968) i Paklena pomorandža (1971), Osmi putnik (1979) R.Skota.


Već posle prve rečenice izgubio sam svaku želju za daljim čitanjem:
NAUČNA FANTASTIKA, pojam doslovno preveden sa engleskog (science fiction, SF) označava hibridan žanr koji kroz spoj nauke i fikcije razrađuje uzbudljivu fabulu.
Pazi, naučna fantastika je pojam doslovno preveden sa engleskog... :x
SF je hibridan žanr (čega je hibrid, nauke i fantastike) :x
a da ni ne pominjem "razrađivanje uzbudljive fabule"... Totalni idiotizam...

Ne znaju ni transkripciju imena pisaca...

Pa zar niko od njih nije čuo za Darka Suvina?

Hrvoje Prcic
Puppeteer
Posts: 136
Joined: 03 May 2005, 18:06
Location: Zagreb

Re: Solarov "Književni leksikon"

Unread post by Hrvoje Prcic » 06 Mar 2008, 16:26

Mićin citat je iz nagrađene knjige "Rečnik književnih termina" autorice prof. dr sc. Tanje Popović, inače profesorice na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, izašao krajem prošle godine. Razočaravajuće.
Jedini način da se otkriju granice mogućega jest zakoračiti preko njih u nemoguće!

Tomislav Sakic
The Q
Posts: 1042
Joined: 24 Nov 2004, 11:36
Location: Zagreb
Contact:

Re: Solarov "Književni leksikon"

Unread post by Tomislav Sakic » 07 Mar 2008, 11:36

Solarova natuknica je sasvim solidna. Cak i vrlo pohvalna za zanr. Ne vidim argumente protiv, od nikoga?

A ovo o Suvremenoj svjetskoj knjizevnosti ne stoji, trebalo je citati dalje od naslova poglavlja - pa on je tamo proglasio Lema klasikom. sad, ako imate problem da covjek krece od toga da sf JEST komercijalna trivijala, koja onda cesto ima svoje klasike i vrhunske pisce, to je druga stvar... Krecete od tipicne sf samozadovoljnosti iz geta koji si i sami namecemo... Ili ako vam se ne svidja sto u knjizi Laka i teska knjizevnost (1995) krece od iste pretpostavke, a onda na primjeru Benfordova Vremenskog pejsaža ustanovljuje da je Benford - vrhunski roman i po svemu visoka knjizevnost. A to misli i za Dicka, Lema, Le Guin, Bradburyja, Vonneguta (kojeg stalno spominje).... I s radoscu uzeo Ubiq od mene u srijedu :D (pricasmo bas o ovim temama). (Naravno, time ispada da je zanrovska podjela - besmislena... jer knjizevnost je ili losa ili dobra... ili dobra ili dosadna...)

Inace sasvim okej natuknica, za laika (mislim, laik u tome sto sam domislja teorijsku definiciju, ne koristeci Suvina ni ekipu; no barem zna podzanrove, koji su - po meni - besmislena podjela ... ). Nema cak ni negativne ocjene, spominje klasike, pa da je razvijem samodostatni sistem s nagradama i institucijama, za razliku od drugih zanrova, podzanrovi su mu "načelno" trivijalni (dakle, ogradjuje se od misljenja da je sf trivijala...), ovo da su najcesce posrijedi - "čini se" (opet ograda!) - prastari motivi mita i bajke a sf tek ruho je stara stvar (Star Warsi - po cemu je to sf?!!!) - to je i Suvin tvrdio, "vesterni i romanse u sf maski" - u principu se sa svime slazem, osim s mozda prvom recenicom koja je preopcenita.

Bilo bi super da su i drugdje ovakve natuknice o SF-u. Dapače. (Procitajte natuknicu u Opcem religijskom leksikonu. Hint: sf je neka sumnjiva sekta koja velica tehnologiju umj. boga :P ).

User avatar
Milena
The Q
Posts: 1316
Joined: 05 May 2007, 13:48
Location: tu i tamo
Contact:

Re: Solarov "Književni leksikon"

Unread post by Milena » 07 Mar 2008, 14:59

Tomislav Sakic wrote:Solarova natuknica je sasvim solidna. Cak i vrlo pohvalna za zanr. Ne vidim argumente protiv, od nikoga?
Kad već pitaš...
Solar wrote:Skupina književnih i filmskih žanrova koju ujedinjuje nastojanje da se načelno fantastična obrada objasni sadašnjim ili budućim znanstvenim spoznajama i tehnološkim dostignućima.
Ad 1: Kao što si i sam rekao, u prvoj rečenici izmišlja definiciju koja zanemaruje postojeću teoriju. Što, osim dvojbenosti samog prosedea, ima za posljedicu da je, kao definicija, vrlo diskutabilna. No, čak i ako zanemarimo diskutabilnost (koja je i inače osobina svih rasprava o definiciji SF-a), ostaje i činjenica da je definicija neodređena a istovremeno i preuska, jer inzistira na "načelno fantastičnoj obradi" te na objašnjenju znanosti i tehnologijom. Dvije riječi: Baroque Trilogy.

Ad 2: upušta se u podžanrove, što je, s jedne strane i kako si sam rekao, podosta nepotrebno, a s druge, i tu ostaje na izrazito površnim i neifnormiranim podjelama:
Solar wrote:...nekoliko relativno prepoznatljivih, načelno trivijalnih žanrova, od kojih su uz svemirska putovanja (engl. space opera) najpoznatije utopije, osobito negativne, susreti s vanzemaljskim civilizacijama, razvitak i sudbina robota, te tzv. alternativne historije...
Što je s podjelom na tvrdo i mekano? Ako ćemo već dijeliti, to je jedna od važnijih distinkcija. Što je s gomiletinama drugih podžanrova? Što je s kiberpunkom, da spomenem samo jednu važnu i zanemarenu stvar?

Istovremeno, alternativna povijest se može tretirati i kao samostalan žanr, između ostaloga i zato što se ne uklapa u definiciju kakvu je sam Solar ponudio (što je jedan od razloga zašto se trebao pozvati na Suvina a ne izmišljati toplu vodu). Alternativna povijest, naime, ne mora objašnjavati svoju "načelno fantastičnu obradu" dostignućima znanosti i tehnologije. (Osim toga, ideja alternativne povijesti počinje s Livijem.)

Ad 3:
Solar wrote:...najčešće razvijaju i obrađuju prastari motivi bajki i mitova, ili se nastoji shvatiti položaj čovjeka ...
A to se od bilo koje druge književnosti razlikuje po...?

Ad 4:
Solar wrote:Mora se pri tome napomenuti da i u okvirima tih žanrova, s manjim ili većim odstupatnjima od tipičnih konvencija, nastaju i vrlo vrijedna književna ostvarenja
Ovo je ipak vrlo izrazito apologetska formulacija, koja meni osobno struže po živcima bez obzira na vjerovanje u Sturgeonov zakon. Ali priznajem da to može potpadati pod onu getovsku reakciju.

Inače, da se razumijemo, jako volim Solara (primijetit ćeš da nisam kritizirala, recimo, Laku i tešku književnost, koja je meni izvrsna u mnogim pogledima), ali da imam prigovora na njegov tretman SF-a (a osobito teorije SF-a) -- imam.
Tomislav Sakic wrote:(Naravno, time ispada da je zanrovska podjela - besmislena... jer knjizevnost je ili losa ili dobra... ili dobra ili dosadna...)
Potpisujem! :cheers:
I blame Hemingway. Of course, I blame Hemingway for a lot of things. Still working out how to pin global warming on him. (Snarkhunter)

mica milovanovic
Puppeteer
Posts: 183
Joined: 31 Mar 2005, 21:05

Re: Solarov "Književni leksikon"

Unread post by mica milovanovic » 07 Mar 2008, 18:33

Što kaže Milena, kad već pitaš:
Skupina književnih i filmskih žanrova koju ujedinjuje nastojanje da se načelno fantastična obrada objasni sadašnjim ili budućim znanstvenim spoznajama i tehnološkim dostignućima
Kad je reč o neobaveznom ćaskanju, ovo može da prođe, ali u pitanju je književni leksikon, pa se od čoveka koji pravi književni leksikon zahteva poznavanje književnih teorija u oblasti kojom se bavi. Ja sam hidrotehničar i tvrdnja da voda
uglavnom teče nizbrdo je sasvim zadovoljavajuća u većini slučajeva, ali kada se želi sračunati da li će se popeti sa jednog brda na drugo, moraju se uzeti u obzir jednačine koje opisuju njeno kretanje. Tako i od književnog teoretičara očekujem da definiše specifičnu razliku naučne fantastike od ostale književnosti. Pruža li Solar definiciju "načelno fantastične obrade"? I šta bi "načelno" trebalo da kazuje? Da obrada i ne mora biti "fantastična"? I šta je to "obrada"? Da li njegova definicija obuhvata sve ono što smatramo naučnom fanstastikom. Da li tip "obrade" definiše jedno delo kao naučnofantastično, ili je to čini nešto drugo? Bojim se da većina teoretičara naučne fantastike ne misli kao Solar.

Znanstvena je fantastika u 20. st. stekla veliku popularnost i postupno se razgranala u nekoliko relativno prepoznatljivih, načelno trivijalnih žanrova, od kojih su uz svemirska putovanja (engl. space opera) najpoznatije utopije, osobito negativne, susreti s vanzemaljskim civilizacijama, razvitak i sudbina robota, te tzv. alternativne historije u kojima se opisuju zamišljena stanja i događaji koji bi nastupili da je u presudnim trenucima povijest krenula u drugom smjeru, primjerice, da je pobijedio nacizam
Po Solaru naučna fantastika predstavlja nekakav "metažanr" koji objedinjuje više žanrova. Da li to znači da Solar pod žanrovima smatra, na primer "space operu", utopiju i antiutopiju (!), "susrete sa vanzemaljskim civilizacijama", "razvitak i sudbinu robota" (!?), "alternativnu istoriju"?
S vremenom je znanstvena fantastika stekla krug privrženih čitatelja, koji su je shvatili kao zaseban vid književnosti
Šta je sad ovo? Više nije ni skup žanrova već je "zaseban vid književnosti", šta god to značilo...

Bez obzira šta ko mislio, kroz celu ovu odrednicu provejava jedan omalovažavajući ton, od tvrdnje da su u pitanju "načelno trivijalni žanrovi" do konstatacije "Mora se pri tome napomenuti da i u okvirima tih žanrova, s manjim ili većim odstupatnjima od tipičnih konvencija, nastaju i vrlo vrijedna književna ostvarenja, kao što je antiutopija 1984. G. Orwella, Vrli novi svijet A. Huxleya, Solaris Stanislawa Lema (1921-2006)"...

Tomislav Sakic
The Q
Posts: 1042
Joined: 24 Nov 2004, 11:36
Location: Zagreb
Contact:

Re: Solarov "Književni leksikon"

Unread post by Tomislav Sakic » 09 Mar 2008, 14:17

Mica, pa i ti kao da si pao s Marsa :)
mica milovanovic wrote:
Skupina književnih i filmskih žanrova koju ujedinjuje nastojanje da se načelno fantastična obrada objasni sadašnjim ili budućim znanstvenim spoznajama i tehnološkim dostignućima
Tako i od književnog teoretičara očekujem da definiše specifičnu razliku naučne fantastike od ostale književnosti. Pruža li Solar definiciju "načelno fantastične obrade"? I šta bi "načelno" trebalo da kazuje? Da obrada i ne mora biti "fantastična"? I šta je to "obrada"? Da li njegova definicija obuhvata sve ono što smatramo naučnom fanstastikom. Da li tip "obrade" definiše jedno delo kao naučnofantastično, ili je to čini nešto drugo? Bojim se da većina teoretičara naučne fantastike ne misli kao Solar.
Ovo ni Suvin nije razrijesio: je li nesto SF po temi ili po formi nacinu obrade)? Svi Suvinovi napori da *formalno* dokaze postojanje znanstvene fantastike nisu, po mome, dali ploda (npr. http://www.rastko.org.yu/rastko/delo/11902 ). No o tome sam pisao u predgovoru AD ASTRE. Suvin je dosao do rjesenja: putovanje vremenom, prostorom, i sl. Formalno, krimic se ne razlikuje od SF-a. Tako da Solar tu baš preuzima opce stavove sf teoreticara. Po meni, zanrovi - pa tako i sf - su tematske naravi, a formalno je to roman, kratka prica, novela (sto se vrste tice), i to realisticka (najcesce sto se sf-a tice), modernisticka, struja svijesti, "postmodernisticka", i sl.

Stoga, vratimo se temeljima knjizevne genologije (npr. istoimena knjiga Pavla Pavlicica) - o cemu sam takodjer pisao u svojem predgovoru -

Knjizevna genologija: rod - vrsta - (podvrsta) - žanr.

Rod: epsko (po Staigeru), lirsko, dramsko
ili: epika, lirika, drama (anglosaksonski)

Vrsta: npr. roman, pjesma, tragedija

(Podvrsta: genealoški roman; Bildunsgroman, roman-rijeka, modernisticki roman; npr. Ili lirska pjesma, poema itd.)

Zanr - odredjuje se tematski: sf roman, kriminalisticki roman. Ljubavna ili pejzažna pjesma.

mica milovanovic wrote:
Znanstvena je fantastika u 20. st. stekla veliku popularnost i postupno se razgranala u nekoliko relativno prepoznatljivih, načelno trivijalnih žanrova, od kojih su uz svemirska putovanja (engl. space opera) najpoznatije utopije, osobito negativne, susreti s vanzemaljskim civilizacijama, razvitak i sudbina robota, te tzv. alternativne historije u kojima se opisuju zamišljena stanja i događaji koji bi nastupili da je u presudnim trenucima povijest krenula u drugom smjeru, primjerice, da je pobijedio nacizam
Po Solaru naučna fantastika predstavlja nekakav "metažanr" koji objedinjuje više žanrova. Da li to znači da Solar pod žanrovima smatra, na primer "space operu", utopiju i antiutopiju (!), "susrete sa vanzemaljskim civilizacijama", "razvitak i sudbinu robota" (!?), "alternativnu istoriju"?

Skrecem ti pozornost da je ovu debilnu podjelu na podzanrove Solar preuzeo od eseficara. Imas to kod Fančovića u jednom Monolithu, ima to i u Zivkovica. Ima tog i u Suvina: http://www.rastko.org.yu/rastko/delo/11902 :occasion9: Izrijekom spominje oblike nf-a o novim ljudima, nadljudima, robotima i androidima....

I da, SF jest u neku ruku meta-zanr - obuhvaca najcesce vise tipova fantastike, od "praoblika" (putovanje vremenom, putovanje prostorom) do alternativne historije, cyperpunka i sl. I opet - Solar tu slijedi upravo sf kriticare.
mica milovanovic wrote:
S vremenom je znanstvena fantastika stekla krug privrženih čitatelja, koji su je shvatili kao zaseban vid književnosti
Šta je sad ovo? Više nije ni skup žanrova već je "zaseban vid književnosti", šta god to značilo...

"Zaseban vid knjizevnosti" - kako mislis sta je sad ovo? Prilicno je jasno sto Solar zeli reci i u pravu je 100 %. SF funkcionira kao samostalni, samodostatni, paraliterarni sistem. Ima svoju publiku, nagrade, kriticare, konvencije... Funkcionira kao "knjizevni sistem" u malom... (pretpostavljam ovdje da ste upoznati s pojmom "knjizevnog sistema" ). Funkcionira kao zatvorena sredina, dobrim dijelom sama kriva za svoj status izvan vlastitih krugova.

Tako da mislim da je bas suprotno od "omalovažavajućeg tona" - ova je natuknica, za razliku od kriminalnog piskaranja ove srpske kriticatrke - sasvim korektna.
M. Solar wrote: ... načelno ...
... načelno ...
... ipak su, čini se ...
... najčešće ...


User avatar
Milena
The Q
Posts: 1316
Joined: 05 May 2007, 13:48
Location: tu i tamo
Contact:

Re: Solarov "Književni leksikon"

Unread post by Milena » 09 Mar 2008, 22:36

Pa, ako ćemo o poprilično nemušto napisanim tekstovima, ovaj u Jutarnjem definitivno prelazi u vodstvo... :P (A o primjedbi za natuknicu o Byronu neću trošiti riječi...)
I blame Hemingway. Of course, I blame Hemingway for a lot of things. Still working out how to pin global warming on him. (Snarkhunter)

mica milovanovic
Puppeteer
Posts: 183
Joined: 31 Mar 2005, 21:05

Re: Solarov "Književni leksikon"

Unread post by mica milovanovic » 10 Mar 2008, 00:26

Tomislave,

Po meni je Suvin prilično jasan, mnogo jasniji nego Solar...
In Metamorphoses of Science Fiction: On the Poetics and History of a Literary Genre (1980) Darko Suvin defines science fiction as "a literary genre whose necessary and sufficient conditions are the presence and interaction of estrangement and cognition, and whose main formal device" (7-8) is a fictional "novum . . . a totalizing phenomenon or relationship" (64), "locus and/or dramatis personae . . . radically or at least significantly" alternative to the author's empirical environment "simultaneously perceived as not impossible within the cognitive (cosmological and anthropological) norms of the author's epoch" (viii).


Ali dopuštam da se varam...

Pavličićeva knjiga je kapitalna knjiga, ali se ne slažem sa njime da tematika određuje žanr.
Mislim da se sa time ne slažu ni mnogi drugi teoretičari književnosti...

Činjenica da preuzima budalaštine tobožnjih SF kritičara ne opravdava ga... I nemoj da misliš da Solara omalovažavam. On i ova naša su nebo i zemlja. MIslim da on jednostavno ovde nije kod kuće, nije se previše udubljivao i smatra da i nije tako bitno... I možda je u pravu...

Tomislav Sakic
The Q
Posts: 1042
Joined: 24 Nov 2004, 11:36
Location: Zagreb
Contact:

Re: Solarov "Književni leksikon"

Unread post by Tomislav Sakic » 10 Mar 2008, 14:46

Sto se tice definicije, slazem se... Prva recenica Solarove natuknice je laicki domisljena, i trebao je barem tu preuzeti Suvina, to svakako. Ali sudim da je inače korektan - za razliku od mnogih drugih domaćih kritičara (mozda cak i jedini, prema SF-u).

Ova Suvinova definicija inače je dostupna na (srpsko)hrvatskom, u nizu radova... Npr. u Umjetnosti riječi 1970-ih, i 1982. u tematskom broju Književne smotre o SF-u, i dr. (raniji tekstovi na hrvatskom iz 1960-ih i 1970-ih su zapravo preradjivani za americku knjigu 1979, a kasniji tekstovi, pa i ovaj iz 1982. - prevedena su poglavlja iz knjige...)

ps. Suvinova definicija stoji, premda je apriorna i idealistička... (mnogi tvrde da ona iskljucuje 98 % SF-a... a pripusta samo Lema, LeGuin, Dicka i slicne autore :zubo: ) ... No mislim da nije uspio *formalno* dokazati da SF ima neke svoje oblike, kakve neki drugi romaneskni žanr nema. Npr. forma putovanja, ili robotska bajka, ili utopija kao oblici SF-a, po cemu s eformalno razlikuju od neceg sto nije SF, ili - po cmeu se kratka prica kriminalisticokg zanra (npr. Sherlock Holmes) formalno razlikuje od kratke priče iz zanra SF-a (npr. Lema)... Doci cemo samo do opcenitih zakljucaka da je Doyle metonimijski (istraga!), a Bradbury npr. metaforicki ("literaran" i mdoernistički ---- eto nam "literary SF-a"!), odnosno do opcenitih zakljucaka o realizmu, modernizmu, gnoseoloskom ili epistemoloskom tipu pisanja, metaforickom i metonimijskom, sto nas opet vraca na opreku realizam/modernizam itd. Da budem dokraja jasan - vecina SF-a bliza je Balzacu nego Pynchonu ili Joyceu, tj. premdfa je po žanru fantastična, formalno vjeruje u mogucnost reprezentacije zbilje i pise realsitickim diskursom 19. stoljeca. A suvinovska kritika preferira ovo drugo, jer je formalističko-modernistička.

mica milovanovic
Puppeteer
Posts: 183
Joined: 31 Mar 2005, 21:05

Re: Solarov "Književni leksikon"

Unread post by mica milovanovic » 10 Mar 2008, 15:48

Ova Suvinova definicija inače je dostupna na (srpsko)hrvatskom, u nizu radova... Npr. u Umjetnosti riječi 1970-ih, i 1982. u tematskom broju Književne smotre o SF-u, i dr. (raniji tekstovi na hrvatskom iz 1960-ih i 1970-ih su zapravo preradjivani za americku knjigu 1979, a kasniji tekstovi, pa i ovaj iz 1982. - prevedena su poglavlja iz knjige...)
Znam, ali lakše je raditi copy-paste sa interneta nego kopati po biblioteci u potrazi za "Književnom smotrom" i prekucavati...
Nažalost, ove definicije nema nigde na Netu na srpskom/hrvatskom, bar koliko ja znam.

Ja u mojoj glavi onako grubo i neformalno diferenciram naučnu/znanstvenu fantastičnu književnost od realistične književnosti i fantastične književnosti prema karakteru sveta koji je stvoren u književnom delu. Uvođenje novuma, definisanog onako kako ga Suvin definiše, dovodi do stvaranja sveta koji se razlikuje od naše svakodnevnice, ali i od svetova koji stvaraju pisci čiste fantastike, koji ne moraju biti mogući unutar "contitive (cosmological and anthropological) norms of the author's epoch".

Naravno, do tih svetova dolazi se određenim postupkom, pa je sasvim logično da se i taj postupak može iskoristiti kao metod za definisanje differentia specifica SF-a, ali mi je to mnogo nejasnije.

Pogotovu mi je nejasno kako se tematika može iskoristiti da se definiše SF, ali to je već druga priča. Mislim da se generalno razumemo...

Post Reply